Connect with us

Svijet

ZAPAD PRIZNAO, RUŠI SE FRONT! Ukrajina nije svjesna šta je sada čeka, Putin riješio da završi posao!

Entuzijazam na Zapadu za podršku Ukrajini opada, a sve je teže da se prikriju sukobi interesa među saveznicima Kijeva. Pristalice Ukrajine na Zapadu su imale velika očekivanja od ukrajinske ofanzive, a razočaranje izaziva napetost, piše njemačka redakcija RT-a.

U tekstu „Zapadni front protiv Rusije se ruši“, autor Rudiger Rauls podsjeća kako je opadajući entuzijazam Amerikanaca za rat, zajedno sa spremnošću Vijetnamaca da se žrtvuju, bio je odlučujući faktor u porazu SAD u Vijetnamu.

Kakvo je raspoloženje u Ukrajini, teško je procijeniti, ali je promjena raspoloženja među pristalicama jasna.

Sve je teže prikriti sukob interesa, čiji spisak je sve duži i duži. Na početku sukoba, Zapad je gajio iluzije o brzoj pobjedi Ukrajine i razarajućem porazu Rusije.

Govorilo se o propasti i dekolonizaciji Rusije, odnosno o podjeli zemlje na mnogo manjih jedinica.

– Slično kao u Jugoslaviji, smatralo se da novostvorene države mogu da se priključe političkom Zapadu, a ako je potrebno i uz vojni pritisak. Ovaj plan nije uspio u Rusiji – piše autor.

Foto: EPA

 

Posle neuspjeha pregovora u Turskoj, Rusija se pripremila za duži vojni sukob, za razliku od Ukrajinaca i Zapada.

Suprotno zapadnim tvrdnjama, Rusija nikada nije bila zainteresovana za osvajanje Ukrajine, a kamoli za napad na zapadne zemlje, već za uništenje prijetnje koja je usmjerena protiv Rusije.

– Rusija je uništavanje takve prijetnje uvijek navodila kao cilj vojne operacije, htio Zapada da vjeruje u to ili ne – podsjeća autor.

Ukrajinska pobjeda postajala je sve udaljenija, a poslije višenedeljnih gubitaka u borbama, ukrajinska ofanziva nije nigdje uspjela da načini bilo kakav odlučujući prodor.

Ratni ciljevi nisu mogli da budu ostvareni, a neuspjeh je nečim morao da se opravda. Umjesto da traže razloge neuspjeha, ljudi traže krivce. Zapad je okrivio ukrajinsku ratnu taktiku i korupciju u vojnom vrhu. Ministar odbrane Aleksej Reznikov je morao da ode sa funkcije, zvanično zbog korupcije. Državni službenici su otpušteni i zamjenjeni borcima sa fronta.

Ukrajinci su zauzvrat krivili saveznike jer su im oduzeli previše vremena za isporuku oružja, često slali zastarjelu opremu i obraćali previše pažnje na ruske crvene linije.

Foto: Reuters/shutterstock

– Da li su Amerikanci prvo htjeli da sačekaju da Rusi reaguju protiv Evropljana – pita autor u svom tekstu.

Vašington je bio oprezan i u pogledu američkih projektila ATAKMS. Najprije su ih isporučili Britanci, pa Francuzi, a u SAD još nije odlučeno ništa. Evropljani su opet bili primjer kako će Rusija da reaguje.

Po pitanju krstarećih raketa njemački kancelar Olaf Šolc je postupio mudrije nego u slučaju tenkova „leopard“. Ovoga puta, Šolc je čekao da Amerikanci donesu odluku. Pošto nisu obećali slanje raketa, i Šolc je zadržao krstareće rakete „taurus“.

Njemačko odbijanje spriječilo je dalju evropeizaciju rata. Dolaskom tenkova „abrams“ u Ukrajinu, Amerikanci su još više uvučeni u konfrontaciju. Nisu uspjeli da preusmjere nuklearnu prijetnju koju predstavljaju ruski projektili sa Sjedinjenih Država na Evropu.

Cijenu ove taktike platili su Ukrajinci, koji nisu uspjeli da promjene svoju strategiju. Tenzije i pukotine u zapadnom taboru se povećavaju i šire se na sve više oblasti saradnje.

Ovdje je politički Zapad u jasnom nepovoljnom položaju u odnosu na Rusiju. Rusija samo treba da uzme u obzir svoje interese, a Zapad mora da pomiri mnoge države i njihove različite interese. Ovo Rusiji daje prednost u donošenju brzih i jasnih odluka bez razmatranja ili kompromisa po pitanju sopstvenih ciljeva i načina da se do njih dođe.

Foto: Shutterstock, Reuters

 

Podrška sukobu i dalje opada, entuzijazam s početka se više ne vidi. Mađarska je već najavila da više neće da finansira rat.

Izbori u Slovačkoj su ojačali snage koje odbacuju antirusku politiku EU i žele kompromis sa Rusijom. U Poljskoj, gdje će uskoro biti izbori, simpatije prema Ukrajini slabe. Varšava više ne želi da isporučuje oružje jer smatra da je Kijev nezahvalan sa svojim stalnim zahtjevima i optužbama.

Sada kada su i američkom predsjedniku ruke vezane, Vladimir Zelenski je pod sve većim pritiskom. Američki privremeni budžet ne podrazumjeva novac za Ukrajinu, a njena ofanziva je propala. Zelenski očigledno želi da popravi bezizlaznu situaciju napadom na rusko zaleđe, ali britanske i francuske rakete možda neće biti dovoljne.

Da li napadima na Krim i pogranični region sa Rusijom želi da stvori neizvjesnost i atmosferu kojima će Putina natjerati da popusti?

Čini se da većina kreatora javnog mnjenja na Zapadu nije baš oduševljena napadima zapadnim oružjem, o čemu govori to što nije bilo navijanja zbog bombardovanja štaba ruske Crnomorske flote.

Strpljenje Rusije sa druge strane nije neograničeno. Iako je Moskva više puta naglašavala da se nuklearno oružje koristi samo kao kontranapad ili kada država osjeti da je njeno postojanje ugroženo, to je odluka koju Rusi sami donose na osnovu svojih procjena.

Postavlja se pitanje koje dalje rizike Zapad želi da preuzme i zbog čega?

Svijet

IRAN PREKINUO KOMUNIKACIJU SA SAD: Nova eskalacija prijeti širenjem sukoba

Iranski pregovarački tim obustavlja razmjenu poruka sa SAD-om preko posrednika zbog izraelskih napada u Libanu, objavila je poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim.

Iranski pregovarački tim obustaviće “pregovore i razmjenu tekstova preko posrednika”, objavila je agencija.

Sukobi u Libanu kao ključni razlog prekida dijaloga
Tasnim navodi da je situacija u Libanu bila ključna za prekid vatre, što znači da je “taj prekid vatre prekršen na svim frontama, uključujući Liban”.

-Neće biti nikakvog dijaloga- dok se ne uvaže stavovi Irana i Hezbolaha o tom pitanju, navodi Tasnim, dodajući da iranski zvaničnici traže zaustavljanje izraelske ofenzive i potpuno povlačenje s okupiranih područja.

Iran “potpuno blokirao” Ormuski moreuz i Bab al-Mandeb
Osim toga, Iran je sada potpuno blokirao Ormuski moreuz, javlja Tasnim.

Teheran je ranije tvrdio da dopušta prolazak određenim brodovima kroz ključne plovne pravce pod iranskim uslovima.

Isto tako, moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zalivom i Indijskim okeanom, blokiraće “front otpora”.

Iran je saveznik militantne skupine Huta u Jemenu, zemlji koja graniči s tim pomorskim uskim grlom.

Index

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU NAREDIO VOJSCI UDARE NA BEJRUT: Nastavlja se žestok sukob u Libanu, tenzije sve veće

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je vojsci udare na uporište Hezbolaha u Bejrutu. Kao razlog za novu eskalaciju navode se stalna kršenja primirja i napadi na izraelske gradove.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je danas vojnicima da napadnu ciljeve u južnom predgrađu libanske prestonice Bejruta, uporištu Hezbolaha poznatom kao Dahije.

“Nakon što je teroristička grupa Hezbolah više puta prekršila primirje u Libanu i napadala naše gradove i građane, premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac naredili su IDF-u da napadne terorističke ciljeve u četvrti Dahije u Bejrutu”, saopštio je Netanjahuov kabinet.

Primirje dogovoreno u aprilu, ali…
Izraelski vojnici i Hezbolah nastavljaju razmjenu vatre od primirja dogovorenog sredinom aprila. Hezbolah koristi jeftine dronove kamikaze koje protivvazdušna odbrana teško odvraća i koji su ubili nekoliko izraelskih vojnika u južnom Libanu.

Borbe u Libanu su najšira posljedica iranskog rata. Raseljeno je više od 1,2 miliona Libanaca zbog izraelskih napada i naredbi za evakuaciju od 2. marta, kada je Hezbolah počeo da ispaljuje ​​rakete i dronove na Izrael kako bi podržao Iran.

Libanska vlada tvrdi da je do sada poginulo više od 3.370 osoba. Izrael tvrdi da su u istom periodu ubijena 24 izraelska vojnika i četiri civila. Desetine hiljada Izraelaca na sjeveru zemlje takođe su raseljeni zbog napada dronovima i raketnih napada Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

„REPUBLIKA NE PRIPADA ŠUJOKU“: Premijer Mađarske najavio da će izmijeniti Ustav kako bi smijenili predsjednika

Republika Mađarska ne pripada Tamašu Šujoku, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom države u palati Šandor u ponedjeljak, 1. juna ujutru, na koji je otišao zajedno sa ministarkom pravde Martom Gereg, objavio je mađarski portal HVG.

Premijer je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom rekao, da šef države neće biti smijenjen sa svoje funkcije prema postojećim propisima, nego uz pomoć novih zakona, odnosno izmjenom Ustava. Dodao je da će taj proces trajati oko mjesec dana, prenosi HVG.

Portal podsjeća, da je Mađar dao rok Šujoku do ponoći 31. maja da se povuče sa funkcije predsjednika Republike. Nakon što je šef države u nedjelju uveče jasno stavio do znanja da neće podnijeti ostavku, Peter Mađar i ministarka pravde Marta Gereg posjetili su ga u ponedjeljak u 8 časova u predsjedničkoj palati Šandor.

– Mađarska Republika ne pripada Tamašu Šujoku, niti (bivšem premijeru) Viktoru Orbanu, niti stranci, već mađarskom narodu – izjavio je Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom.

Dok je mađarski premijer govorio novinarima, grupa od oko desetak demonstranata prekidala je sve vrijeme njegov govor vikom, navodi HVG.

Došao sam kod predsjednika Tamaša Šujoka da razgovaramo o njegovoj odgovornosti, jer želimo da vratimo autoritet jedne od najvažnijih javnopravnih pozicija – istakao je Mađar.

Smatra da su zaduženja predsjednika Mađarske mnogo veća od pukog potpisivanja zakona ili pojavljivanja na protokolarnim događajima jer, kako kaže, predsjednik treba da odražava jedinstvo države.

Prema riječima Mađara, Šujok je sve vrijeme ćutao, dok je povjerenje građana u prethodnu vlast bilo poljuljano.

– Funkcija predsjednika važnija je od ličnosti svakog pojedinačnog predsjednika Republike i u interesu je zemlje da ta pozicija povrati svoj autoritet – istakao je Mađar.

Iako premijer nije objasnio na koji način će biti izmijenjen Ustav da bi predsjednik mogao da bude smijenjen, nagovijestio je da bi povećao učešće građana u izboru predsjednika države.

Ostalo je nedorečeno, da li će zadržati već postojeći sistem za izbor predsjednika, koji bi modifikovali ili će uvesti da građani direktno biraju predsjednika.

Mađarski premijer je ponovio da je smjena javnih funkcionera koji su pozvani da podnesu ostavke neophodna jer se radi o pojedincima iz stranke Fides koji su došli na funkciju putem „partijskog kadriranja“.

Peter Mađar je objavio da će predsjednik parlamenta preuzeti dužnosti šefa države, dok se ne izabere novi predsjednik umjesto Tamaša Šujoka, te da ovaj proces neće prouzrokovati nikakvo kašnjenje u vraćanju sredstava Evropske unije Mađarskoj, prenosi u svom izvještaju mađarski portal HVG.

Podsjetimo, predsjednik Mađarske Tamaš Šujok zatražio je u petak i mišljenje Venecijanske komisije povodom zahtjeva premijera da podnese ostavku, što smatra političkim pritiskom, koji je prema njegovom mišljenju, protivustavan

Nastavi čitati

Aktuelno