Connect with us

Politika

SUPROSTAVLJENI STAVOVI: Apelacioni sud posvađao vlast i opoziciju

Sve izvjesnije formiranje apelacionog suda BiH naišlo je na suprotstavljene stavove vlasti i opozicije u Srpskoj, pa tako u opozicionim redovima, između ostalog, smatraju da je u pitanju prenos nadležnosti, dok iz vladajućeg SNSD-a tvrde da to nije tačno.

U ponedjeljak je, podsjetimo, lider SNSD-a Milorad Dodik rekao da bi zakon o sudu i zakon o sprečavanju pranja novca trebalo da budu finalizovani do kraja sedmice, a do kraja ovog mjeseca i upućeni u proceduru, kako to predviđa Parlamentarna skupština BiH, te istakao da je strankama sa sjedištem u Sarajevu i dalje problem to da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Banjaluci.

Nije se dugo čekalo na reakciju Milana Miličevića, lidera SDS-a, koji je rekao da je neprihvatljivo formiranje nove sudske instancije na nivou BiH, odnosno apelacionog suda BiH, podsjećajući vlasti Srpske da formiranje novog suda ne vodi proklamovanim putem povrata nadležnosti, nego ka cementiranju neustavno prenesenih nadležnosti i prenosu nadležnosti Srpske.

“Umjesto da se riješi pitanje Ustavnog suda BiH i zamjene stranih sudija domaćim, SNSD je ponovo spreman da krši zaključke usvojene u Narodnoj skupštini i da formira novu neustavnu sudsku instancu na nivou BiH. Prije podne su tvrdili da su Sud BiH i Tužilaštvo BiH neustavne institucije, prećutkujući da su njihovom političkom odgovornošću u Parlamentarnoj skupštini BiH potvrđeni nametnuti zakoni o Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, a popodne sa partnerima iz FBiH dogovore formiranje apelacionog suda BiH”, kaže Miličević.

Ovo, kako je dodao, nije vraćanje nadležnosti entitetima, nego dodatno cementiranje pravosudnog sistema na nivou BiH. Miličević ističe da se “SNSD stalno poigravao referendumom o ukidanju Suda i Tužilaštva BiH”.

“Zar ne bi bilo bolje da sada pitaju građane žele li apelacioni sud, a ne da poslije raspisuju referendum da ga ukidaju?! Nažalost, ovo govori o neodgovornoj nacionalnoj politici i vlasti koja jedno priča u Banjaluci, a sve suprotno radi u Sarajevu. Tražimo da se Narodna skupština izjasni od Zakonu o sudovima BiH, prije njegovog usvajanja u Parlamentu BiH, jer samo Narodna skupština može dati ili osporiti saglasnost za prenos nadležnosti, a ne grupica lidera. Neka sakupe hrabrost i dođu u Narodnu skupštinu”, naveo je Miličević.

Nenad Vuković, generalni sekretar PDP-a, ocjenjuje da su postupci Dodika, zabilježeni u ponedjeljak, za rubriku “vjerovali ili ne”.

“Tada smo od Dodika, nakon sastanka sa Draganom Čovićem i ‘trojkom’, čuli da sada ipak mogu da se usvoje dva zakona prije Zakona o Ustavnom sudu BiH. Šta drugo reći, osim da se nastavlja poigravanje Narodnom skupštinom Republike Srpske i obezvređivanje posebnih sjednica najvažnije institucije Republike Srpske”, naveo je Vuković.

Prema Vukovićevim riječima, posebno iritira Dodikova najava podrške SNSD-a zakonu o sudovima BiH, “gdje se uvodi viši sud BiH kao nova institucija”.

“Isti dan, samo prije podne, osporavao je Sud BiH sa tezom da po Ustavu ne postoji, što je za rubriku vjerovali ili ne”, navodi Vuković.

Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da se, formalno, radi o jednom novom sudu, dok suštinski Apelaciono vijeće već postoji pri Sudu BiH, te, kako ističe, naravno da mora biti obezbijeđena dvostepenost suđenja.

“U svakom slučaju, to je nova prilika da se dodatno zaposli administracija. Meni je nevjerovatno da Milorad Dodik, s jedne strane, ne priznaje Sud BiH, dok sa druge strane traži da Apelaciono vijeće Suda BiH bude u Banjaluci. Jasno je da je jedina razlika između trenutnog Apelacionog vijeća i apelacionog suda ta što će apelacioni sud, ako bude formiran, imati više administracije i zaposlenih i to je prilika za nove stranačke uhljebe”, rekao je Vučinić za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ističe da je jedan od uslova iz 14 prioriteta na evropskom putu to da se formira tijelo koje će omogućiti dosljednost tumačenja prava itd. Ističe da nije bio u prilici da čita predloženi zakon, ali smatra da se ne radi o prenosu nadležnosti.

“Mislim da se tu ne radi o prenosu nadležnosti ni o formiranju novih institucija, nego o novom mehanizmu kojim će se ujednačiti sudska praksa”, rekao je Mazalica za “Nezavisne novine”

Related Topics:

Politika

IPAK NEĆE BITI ŽELJKA! Za vršioca dužnosti predsjednika Srpske biće predložena Ana Trišić-Babić

Ana Trišić-Babić biće predložena za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Kako saznajemo, o ovom prijedlogu sutra bi se trebali izjasniti poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Milorad Dodik je rekao da Željka Cvijanović neće biti predložena za v.d. predsjednika Republike Srpske koji bi trebao da obavlja dužnost predsjednika do prijevremenih izbora.

“Da malo tragate, Željka Cvijanović neće biti v.d., poručio je.

Inače, Trišić-Babić je povjerljiv čovjek Milorada Dodika, zalagala se za ulazak BiH u NATO.

Trenutno se nalazi u kabinetu Željke Cvbijanović, gdje je prešla nakon što je Dodiku oduzet predsjednički mandat.

Neki su tvrdili da je Ana Trišić-Babić zadužena da prati posljednje poteze Željke Cvijanović.

Porodična firma koju vodi njen suprug Željko Babić, nalazi se pod istragom zbog uvoza respirastora u Republiku Srpsku u vrijeme korona krize, koji se zajedno sa direktorom FZO Dejanom Kusturićem sumnjiči da su ošteteili budžer Republike Srpske za 4 miliona maraka, prenosi BN.

Nastavi čitati

Politika

DODIK SVOJE STARE IDEJE SPROVODI U DJELO! Jedna osoba i u Predsjedništvu BiH i na čelu Srpske!

Nakon što je javnosti objavljeno da će Željka Cvijanović, aktuelni član Predsjedništva BiH, od strane Narodne skupštine Republike Srpske biti ovlaštena da obavlja poslove predsjednika Republike Srpske, stigle su brojne reakcije, međutim ideja da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i predsjednik Republike Srpske budu ista osoba nije nova.Naime, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je CIK oduzeo mandat tu ideju iznio je još 2021. godine.

U intervju za “Nezavisne novine”, Dodik je tada rekao da će predložiti da iz Republike Srpske u jednoj ličnosti treba birati člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske i da predsjednik Republike Srpske po automatizmu bude i član Predsjedništva.

“Mi imamo pravo da kažemo kako ćemo birati našeg člana Predsjedništva i mislimo da predsjednik koji ima dinamiku i upoznat je sa svim detaljima za Republiku Srpske treba da bude član Predsjedništva BiH”, rekao je tada Dodik odgovarajući na pitanje o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske na telefonskoj sjednici odlučio je da posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske bude održana sutra sa početkom u 10.30.

Na dnevnom redu ove posebne sjednice naći će se prijedlog odluke o privremenom obavljanju poslova nadležnosti predsjednika Republike Srpske, a prijedlog poslanika skupštine većine je da ih obavlja Željka Cvijanović, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

NOVI PROBLEM PRED BIH: Glavni pregovarač kamen spoticanja, svi bi da ga imenuju

Iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita.

To će vjerovatno dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.

O glavnom pregovaraču BiH sa EU priča se već duže od godinu dana i načelno je dogovoreno da to bude Srbin. Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković i direktor Direkcije za evropske integracije Elvira Habota su Bošnjaci, a Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Hrvatica.

Kada se na sastancima političara o tome razgovaralo uopšte se nije postavljalo pitanje ko to treba da uradi.

Pitanje zakomplikovano nakon raspada koalicije
Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH koji treba da imenuje pregovarača. Međutim, nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.

Stranke “trojke”, predvođene SDP-om, sada, i nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, prije nekoliko dana rekla da je prioritet BiH imenovanje glavnog pregovarača, smatraju da to treba da uradi Parlamentarna skupština BiH.

Svoj zahtjev “pravdaju” time da se mjesto “glavnog pregovarača” ne smije dati SNSD-u koji bi zajedno sa HDZ-om dogovorio to imenovanje. Tim povodom stranke “trojke”, kojima su se pridružili PDP, SDS i Lista za pravdu i red, predložili su Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH osnivanje kancelarije za glavnog pregovarača BiH i da upravo parlament BiH imenuje tog pregovarača.

Taj prijedlog na posljednjoj sjednici nije uvršten u dnevni red. Dalje, odmah nakon tog prijedloga “trojke” oglasio se i Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, koji je rekao da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH koje je nadležno za vođenje spoljne politike.

SNSD i HDZ
Za razliku od njih, SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH, a kao što smo već naveli, prije godinu i više dana kada se to dogovaralo niko nije postavljao pitanje da je to posao upravo Savjeta ministara BiH.

“Glavni pregovarač sa Evropskom unijom mora se odrediti u skladu sa Ustavom BiH, a ne u skladu sa kolokvijalnom političkom voljom bilo koje političke stranke ili koalicije. Milorad Dodik, Dragan Čović, Nermin Nikšić i Edin Forto nemaju nikakva ovlaštenja da učestvuju u procesu izbora glavnog pregovarača. Samo Konaković koji je ministar vanjskih poslova na osnovu procedure propisane zakonom ima određenu ulogu”, rekao je Komšić.

Na ovu izjavu odmah je reagovao Konaković. On je rekao da je upravo to plan DF-a i SNSD-a te da to znači da birati glavnog pregovarača na nivou Predsjedništva BiH znači “kompletnu proceduru povjeriti u ruke Željke Cvijanović” koja bi sa pravom veta kroz SNSD mogla zaustaviti svako imenovanje koje ne odgovara Dodiku i SNSD-u.

“EU nije striktno propisala na kojem se nivou vlasti bira glavni pregovarač i logično je da se bira tamo gdje se bira i Savjet ministara. SNSD u tom slučaju ne može ništa opstruisati, a HDZ može u tom procesu učestvovati ako želi. Ako ne želi, neka se zagrle sa SNSD-om i posmatraju”, rekao je Konaković.

Cilj “trojke”
Cilj “trojke” je da se zaustavi imenovanje glavnog pregovarača koji bi došao iz SNSD-a, a to je djelimično potvrdio i Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je rekao da opozicija iz Republike Srpske treba da ponudi ime.

“Razgovarali smo sa predstavnicima opozicije Republike Srpske i nismo govorili o imenima. Naše mišljenje je da oni, s obzirom na to da pokazuju snažno opredjeljenje ka Evropskoj uniji, zaslužuju da imaju glavnog pregovarača, koji je Srbin i dolazi iz Republike Srpske”, rekao je Kojović.

I pored toga što je imenovanje glavnog pregovarača na dugom štapu, već se spekuliše ko bi to mogao biti. Navodno, plan opozicije, a to su rekli i u SNSD-u, je da zajedno sa strankama “trojke” imenuju Igora Crnatka iz PDP-a za glavnog pregovarača, dok iz stranaka “trojke” dolaze informacije da SNSD na tu poziciju želi da imenuje Anu Trišić Babić, a što je za njih neprihvatljivo jer se radi o jednoj od najbližih saradnica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

“Savjet ministara BiH treba da imenuje glavnog pregovarača”, rekao je Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gostujući na FTV-u.

Stav Dragana Čovića
Kao i SNSD, slično misli i HDZ, čiji je lider Čović rekao da u proteklih mjesec dana intenzivno pregovara sa svim predstavnicima stranaka i međunarodnih institucija te da ne vidi nijedan razlog da se ne imenuje glavni pregovarač.

Na pitanje o mogućem imenovanju Ane Trišić Babić za glavnu pregovaračicu BiH s EU, Čović je rekao da je to pitanje za srpsku stranu, ali da je za njega prihvatljiva svaka kompetentna osoba koju predlože.

“Što se mene tiče, može. To je do predstavnika srpskog naroda. Krišto je ovih dana završila odluku koja definira podlogu za raspravu u Vijeću ministara”, rekao je Čović za BHRT, pozvavši kolege da se prestanu nadmudrivati i da se imenuje pregovarač.

Pravni stručnjaci
Kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača, pravni stručnjaci nemaju dileme. Oni tvrde da je to posao Savjeta ministara BiH jer, tehnički, ne radi se o pregovorima za zaključenje međunarodnog sporazuma već o usklađivanju sa pravnom stečevinom i politikama Evropske unije.

“Također, ovaj dio procesa će se voditi kroz mehanizam koordinacije, pregovaračka struktura je predviđena da bude dio ovog mehanizma, a izmjene/dopune ili donošenje nove odluke na osnovu Odluke o mehanizmu koordinacije evropskih integracija u nadležnosti su Vijeća ministara BiH. Tek nakon uspješnog završetka ovog procesa pristupa se procesu pristupanja tj. zaključenju Sporazuma o pristupanju EU, gdje će pregovarački tim u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanju međunarodnih sporazuma, na inicijativu DEI-a, predložiti Vijeće ministara, a imenovati Predsjedništvo BiH. Tada će pregovore voditi direktor DEI-ja ili u čijoj nadležnosti to bude kada taj proces bude priveden kraju. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nema nikakve veze sa pregovaračkom strukturom, glavnim pregovaračem i pregovaračkim timom. Ovo je u isključivoj nadležnosti Vijeća ministara”, napisao je na društvenoj mreži X pravnik Damir Sakić, a čiji stav prenosimo uz njegovu saglasnost.

Nastavi čitati

Aktuelno