Connect with us

Svijet

Žena sa PLASTIČNIM PIŠTOLJEM upala u banku i uzela svoju BLOKIRANU UŠTEĐEVINU

Žena u pratnji aktivista i mašući, kako je rekla, pištoljem igračkom, provalila je u srijedu u filijalu banke u Bejrutu, uzela 13.000 dolara iz svoje zarobljene ušteđevine, prenosi Asociated Pres.

Sali Hafez je rekla lokalnoj televiziji Al-Jaded da joj je potreban novac za finansiranje liječenja raka svoje sestre. Rekla je da je više puta posjećivala banku da traži svoj novac i da joj je rečeno da može primati samo 200 dolara mjesečno u libanskim funtama. Hafez je rekla da je pištolj igračka pripadao njenom rodjaku.

“Molila sam šefa filijale i ranije za moj novac, a rekla sam mu da mi sestra umire, da mi nije preostalo mnogo vremena”, rekla je u intervjuu.

“Došla sam do tačke u kojoj nisam imala šta više da izgubim”, dodao je.

Banke u Libanu u nedostatku gotovine uvele su stroga ograničenja za podizanje strane valute od 2019. godine, čime su vezale ušteđevinu miliona ljudi. Otprilike tri četvrtine stanovništva palo je u siromaštvo dok ekonomija male mediteranske zemlje nastavlja da raste.

Hafez je rekla da ima ukupno 20.000 dolara ušteđevine zarobljene u toj banci. Rekla je da je već prodala mnoge svoje lične stvari i da je razmišljala o prodaji bubrega kako bi finansirala liječenje raka svoje 23-godišnje sestre.

Nadine Nakhal, klijent banke, rekla je da su uljezi “svuda unutra polili benzinom, izvadili upaljač i prijetili da će ga upaliti”. Ona je rekla da je žena sa pištoljem prijetila da će pucati na menadžera ako ne dobije novac.

Hafez i aktivisti grupe pod nazivom Depozitorski krik ušli su u ekspozituru BLOM banke i upali u kancelariju direktora. Natjerali su zaposlenike banke da predaju 12.000 dolara i ekvivalent od oko 1.000 dolara u libanonskim funtama.

Hafez je u video snimku koji je prenošen uživo objavila na svom Fejsbuk nalogu rekla da nije namjeravala bilo koga da povrijedi.
“Nisam provalila u banku da bih nekoga ubila ili zapalila”, rekla je ona.

“Ovdje sam da ostvarim svoja prava”, dodala je.
Hafez društvenim mrežama u Libanu slave kao heroinu, jer se mnogi u maloj zemlji pogođenoj krizom bore da sastave kraj s krajem i povrate svoju ušteđevinu.

Podsticala je druge da preduzmu slične akcije kako bi povratili svoju ušteđevinu.

Neki od aktivista su sa Hafezom ušli u banku, dok su drugi protestovali na ulazu. Hafez je na kraju otišao s gotovinom u plastičnoj vrećici, rekli su svjedoci.
Sigurnosne snage koje su stajale ispred uhapsile su nekoliko aktivista, uključujući čovjeka koji je nosio nešto što je ličilo na pištolj. Nije odmah bilo jasno da li je i ovo bio pištolj igračka.

Incident se dogodio nedeljama nakon što je vozač dostavljača hrane provalio u drugu filijalu banke u Bejrutu i sedam sati držao 10 ljudi kao taoce, tražeći desetine hiljada dolara svoje zarobljene ušteđevine. Većina ga je slavila kao heroja.
Liban se više od dvije godine bori da provede ključne reforme u svom desetkovanom bankarskom sektoru i ekonomiji. Do sada nije uspio postići dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom o programu oporavka koji bi otključao milijarde dolara međunarodnih
zajmova i pomoći kako bi zemlja ponovo postala održiva.

U međuvremenu, milioni ljudi se bore da se izbore sa naglim prekidima struje i rastućom inflacijom.
“Moramo stati na kraj svemu što nam se dešava u ovoj zemlji”, rekao je Nakhal.
“Novac ljudi je zaglavljen u bankama, a u ovom slučaju je neko bolestan. Moramo pronaći rješenje”, dodala je.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno