Connect with us

Svijet

Žena sa PLASTIČNIM PIŠTOLJEM upala u banku i uzela svoju BLOKIRANU UŠTEĐEVINU

Žena u pratnji aktivista i mašući, kako je rekla, pištoljem igračkom, provalila je u srijedu u filijalu banke u Bejrutu, uzela 13.000 dolara iz svoje zarobljene ušteđevine, prenosi Asociated Pres.

Sali Hafez je rekla lokalnoj televiziji Al-Jaded da joj je potreban novac za finansiranje liječenja raka svoje sestre. Rekla je da je više puta posjećivala banku da traži svoj novac i da joj je rečeno da može primati samo 200 dolara mjesečno u libanskim funtama. Hafez je rekla da je pištolj igračka pripadao njenom rodjaku.

“Molila sam šefa filijale i ranije za moj novac, a rekla sam mu da mi sestra umire, da mi nije preostalo mnogo vremena”, rekla je u intervjuu.

“Došla sam do tačke u kojoj nisam imala šta više da izgubim”, dodao je.

Banke u Libanu u nedostatku gotovine uvele su stroga ograničenja za podizanje strane valute od 2019. godine, čime su vezale ušteđevinu miliona ljudi. Otprilike tri četvrtine stanovništva palo je u siromaštvo dok ekonomija male mediteranske zemlje nastavlja da raste.

Hafez je rekla da ima ukupno 20.000 dolara ušteđevine zarobljene u toj banci. Rekla je da je već prodala mnoge svoje lične stvari i da je razmišljala o prodaji bubrega kako bi finansirala liječenje raka svoje 23-godišnje sestre.

Nadine Nakhal, klijent banke, rekla je da su uljezi “svuda unutra polili benzinom, izvadili upaljač i prijetili da će ga upaliti”. Ona je rekla da je žena sa pištoljem prijetila da će pucati na menadžera ako ne dobije novac.

Hafez i aktivisti grupe pod nazivom Depozitorski krik ušli su u ekspozituru BLOM banke i upali u kancelariju direktora. Natjerali su zaposlenike banke da predaju 12.000 dolara i ekvivalent od oko 1.000 dolara u libanonskim funtama.

Hafez je u video snimku koji je prenošen uživo objavila na svom Fejsbuk nalogu rekla da nije namjeravala bilo koga da povrijedi.
“Nisam provalila u banku da bih nekoga ubila ili zapalila”, rekla je ona.

“Ovdje sam da ostvarim svoja prava”, dodala je.
Hafez društvenim mrežama u Libanu slave kao heroinu, jer se mnogi u maloj zemlji pogođenoj krizom bore da sastave kraj s krajem i povrate svoju ušteđevinu.

Podsticala je druge da preduzmu slične akcije kako bi povratili svoju ušteđevinu.

Neki od aktivista su sa Hafezom ušli u banku, dok su drugi protestovali na ulazu. Hafez je na kraju otišao s gotovinom u plastičnoj vrećici, rekli su svjedoci.
Sigurnosne snage koje su stajale ispred uhapsile su nekoliko aktivista, uključujući čovjeka koji je nosio nešto što je ličilo na pištolj. Nije odmah bilo jasno da li je i ovo bio pištolj igračka.

Incident se dogodio nedeljama nakon što je vozač dostavljača hrane provalio u drugu filijalu banke u Bejrutu i sedam sati držao 10 ljudi kao taoce, tražeći desetine hiljada dolara svoje zarobljene ušteđevine. Većina ga je slavila kao heroja.
Liban se više od dvije godine bori da provede ključne reforme u svom desetkovanom bankarskom sektoru i ekonomiji. Do sada nije uspio postići dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom o programu oporavka koji bi otključao milijarde dolara međunarodnih
zajmova i pomoći kako bi zemlja ponovo postala održiva.

U međuvremenu, milioni ljudi se bore da se izbore sa naglim prekidima struje i rastućom inflacijom.
“Moramo stati na kraj svemu što nam se dešava u ovoj zemlji”, rekao je Nakhal.
“Novac ljudi je zaglavljen u bankama, a u ovom slučaju je neko bolestan. Moramo pronaći rješenje”, dodala je.

Related Topics:

Svijet

ŠOK NA SJEDNICI UN-A! Američka predstavnica prećutala Šmita i OHR!

Američka predstavnica u svom govoru na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a koja je u toku nije ni spomenula Kristijana Šmita ni OHR, što je značajno jer se to ranije nikad nije dešavalo.

Ona je rekla da je njena zemlja posvećena stabilnosti i bezbjednosti BiH, te je dodala da SAD pozdravljaju produženje mandata misiji EUFOR Althea.

“Ukorijenjeno u Dejtojnskom mirovnom sporazumu, operacija Althea je od kritične važnosti u podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, rekla je ona, i zahvalila EU i njenom liderstvu na vođenju ove misije.

Dejtonski sporazum
Dodala je da je SAD posvećena Dejtonskom sporazumu i cilju demokratske i mirne BiH.

“Naša diskusija danas se odvija u posebno kritičnom trenutku kako se situacija u BiH nastavlja evoluirati. Stabilnost i deeskalacija moraju biti vrhunski prioritet. Nastavljamo pozivati sve strane da se uzdrže od aktivnosti koje mogu potkopati stabilnost”, rekla je ona.

Dodala je da je proteklih nekoliko godina BiH bila suočena s kontinuiranom političkom krizom, a da su SAD istupile da pomognu u smirivanju situacije.

“Proteklih nekoliko mjeseci radili smo odlučno i diskretno da omogućimo deeskalaciju i otvorimo prostor za veću stabilnost u BiH. U tom kontekstu, pozdravljamo poteze Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji zakone koji će BiH omogućiti veću stabilnost”, reklča je ona.

Sankcije kao odgovor
Kao odgovor na to, kako je naglasila, SAD su uklonile sankcije prema zvaničnicima RS kako bi promovisali stabilnost.

“Ove sanckije, kao i sve ostale sankcije, nisu nikad bile zamišljene da traju vječno. One su odgovor na specifičnu situaciju koja je doprinjela krizi. NS RS je preduzela značajne korake da ukloni ove akcije 18. oktobra”, rekla je.

“Kolege, SAD više ne sprovode projekat izgradnje nacija, sada je vijeme za domaća rješenja, koja donose lokalni akteri koji predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH. Ovi koraci to reflektuju i odražavaju našu politiku”, rekla je ona i pozvala sve narode u BiH da zajedno rade na većoj stabilnosti.

Dodala je da će SAD raditi s svojim partnerima da promoviše američke interese kako bi podržali stabilnost i napredak u BiH i region.

Velika Britanija podržala Šmita
I Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo produženje mandata EUFOR Althei, i zahvalila je Šmitu na njegovom izvještaju koji je podnio Savjetu bezbjednosti UN-a. Naglasila je da se ustavno uređenje u BiH mora održati, i dodala da su zbog napada na ustavno uređenje BiH protekle godine bile neke s najvećom krizom. Za ovu esskalaciju ona je optužila, kako je rekla, bivšeg predsjednika RS, Milorada Dodika.

“Poštujemo odluku Suda BiH i pozivamo sve aktere da održe vladavinu prava i da pokažu poštovanje za suverenitet i teritorijalni integritet BiH”, naglasila je i dodala da će održavanje izbora u RS bez odlaganja omogućiti izbor nove vlade, i ohrabrila je započinjanje konstruktivnog dijaloga između dva entiteta.

Politička kriza, kako je naglasila, opravdava vitalnu i legitimnu ulogu visokog predstavnika i važnost bonskih ovlaštenja.

“Oboje je prihvaćeno u više rezolucija od strane Savjeta bezbjednosti, kao i njegov izbor od strane Savjeta za sprovođenje mira, a ne Savjeta bezbjednosti. Visoki predstavnik je zadužen za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mi u potpunosti podržavamo visokog predstabnika i upotrebu njegovih izvršnih ovlaštenja, kada je to neophodno”, rekla je ona i dodala da njena zemlja podržava domaću odgovornost.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNO! U EU raste nezaposlenost, 13,2 miliona građana bez posla

Stopa nezaposlenosti u EU iznosila je 6,0 odsto u septembru 2025. godine i porasla je u odnosu na septembar 2024. godine kada je bila 5,9 odsto, objavio je Evrostat.

Ta stopa je stabilna u poređenju sa avgustom 2025. godine. U septembru ove godine, prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila je 6,3 odsto i ona je stabilna u poređenju sa avgustom 2025. godine, kao i sa septembrom 2024. godine, prenosi Tanjug.

Evrostat procjenjuje da je u septembru ove godine bilo nezaposleno 13,246 miliona ljudi u EU , od čega 11,003 miliona u evrozoni.

U poređenju sa avgustom 2025. godine, nezaposlenost je porasla za 63.000 u EU i za 65.000 u evrozoni.

U poređenju sa septembrom 2024. godine, nezaposlenost je porasla za 227.000 u EU i za 187.000 u evrozoni.

Nastavi čitati

Svijet

“MORAMO SE IZBORITI!” Orban traži od Trampa izuzeće za Mađarsku od sankcija Rusiji!

Premijer Mađarske Viktor Orban saopštio je da namjerava da tokom sastanka sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom u Vašingtonu ubijedi američkog lidera u potrebu brojnih izuzeća od američkih sankcija uvedenih energetskom sektoru Rusije.

Orban je izjavio za radio-stanicu “Košut” da će pokušati da 7. novembra objasni američkom lideru da su Mađarskoj potrebna takva izuzeća kako bi održala energetsku bezbjednost.

“Mađarska je kopnena zemlja i nema direktne veze sa morem, te je prinuđena da se oslanja na cjevovode za dobijanje nafte i gasa”, naglasio je Orban.

On je istakao da bi Amerikanci trebali da budu svjesni izazova sa kojima se suočava Mađarska, prenio je TASS.

“Moramo da to dokumentujemo ukoliko želimo da dobijemo izuzeće od američkih sankcija uvedenih Rusiji”, dodao je Orban, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno