Connect with us

Svijet

Opasna energetska igra prerasla u ENERGETSKI RAT

Rusija svoja prirodna bogatstva počinje da koristi kao oružje i to puno ubojitije od klasičnog, navodi portal Geopolitka.

Dovoljno se osvrnuti i vidjeti što se u svijetu (a najviše u Evropi) negativno događa usljed energetske krize, koja proždire ekonomije, dovodi do deindustrijalizacije i golemih socijalnih problema.

Nakon što je ruski LNG tanker “Pskov” završio utovar gasa u novom proizvodnom LNG terminalu “Gazproma” na obali Finskog zaliva, krenuo je prema Aziji.

Radi se o gasu koji nije isporučen zaustavljenim gasovodom “Sjeverni tok” za potrošače u Njemačkoj.

Prema podacima navigacionog portala Veselfinder, brod ide prema egipatskoj luci Port Said, gdje bi trebalo da stigne 26. septembra, a ta je luka put prema Aziji kroz Crveno more.

Navedeni tanker može da isporuči do 100 miliona kubnih metara tečnog gasa. Osim njega, na sidrištu u Baltičkom moru je još jedan sličan ruski tanker “Veliki Novgorod”.

Oba ta tankera su u maju isporučila tečni prirodni gas Indiji, zemlji koja, u energetskom smislu, vjerovatno najviše profitira usljed velike svađe Zapada i Rusije.

Spomenuti tankeri će, vjerovatno, u slučaju zastoja tranzita ruskog gasa gasovodom kroz Litvaniju isporučivati tečni gas u rusku baltičku enklavu Kalinjingrad.

Ono što je već jasno, Rusija će glavninu svojih isporuka gasa i nafte preusmjeriti u Aziju, a taj proces je već odranije u toku, dok je sada dodatno dinamizovan.

Dovoljno se podsjetiti na Ekonomski forum u Vladivostoku, na kojem je “Gazprom” s kineskim državnim energetskim divom sklopio ugovor o izgradnji još gasovoda “Snaga Sibira dva” i onim preko Mongolije, koji će koristiti nalazišta iz zapadnog Sibira.

Gotovo isto dogodiće se i s ruskom naftom, koje se EU u sklopu svog šestog sankcijskog paketa odrekla (one koja stiže tankerima), dok će nafta kroz naftovode i dalje slobodno teći zbog velike zavisnosti pojedinih članica EU od ruskih energenata.

Glavnina ruske nafte završiće na azijskim tržištima, dok će EU nastojati da to kompenzuje uvozom s Bliskog istoka i iz Meksičkog zaliva (američka nafta).

Sve će to, naravno, povećati njenu cijenu s obzirom na produženje ruta snabdijevanja, ali i nedostatak raspoloživih tankera.

Opasna energetska igra pretvorila su u pravi energetski rat. Sada je već nebitno ko je i u čemu pogriješio tj. omogućio da do ovoga dođe.

Stvar bi trebalo hitno pokušati popraviti, jer se, prema svemu sudeći, radi o nepovratnom procesu u kojem će (oko toga se već slažu svi svjetski analitičari) daleko najveću cijenu platiti EU, navodi “Geopolitika”.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno