Connect with us

Svijet

NAJVEĆI PROJEKAT U ISTORIJI: U Kini dogovoreni poslovi od 97,2 milijarde dolara

Više od hiljadu zvaničnika iz više od 130 zemalja svijeta i 30 međunarodnih organizacija, okupilo se u Pekingu na Trećem međunarodnom strateškom forumu “Pojas i put” sa kojeg je Si Điping, predsjednik Kine, obećao investicije veće od 100 milijardi dolara za ekonomije u razvoju.

U svom obraćanju, Si je obećao i veću pristupačnost kineskom tržištu za međunarodne kompanije, što je poprilično iznenađujuće s obzirom na činjenicu da Kina, kao nijedna druga ekonomija svijeta, “čuva” svoje tržište za uglavnom domaće kompanije.

O koliko značajnom forumu se radi, govori i činjenica da su na njemu postignuti sporazumi o saradnju u vrijednosti od 97,2 milijarde dolara.

“Kina ne prihvata blokovsku politiku i protivi se jednostranim sankcijama. Ne učestvujemo u ideološkoj konfrontaciji, geopolitičkim igrama ili blokovskoj političkoj konfrontaciji. Protivimo se jednostranim sankcijama, ekonomskoj prinudi i prekidu veza”, izjavio je Si na ceremoniji otvranja Trećeg međunarodnog foruma “Jedan pojas, jedan put”.

Put svile
On je naglasio da Kina ne teži izolovanoj sopstvenoj modernizaciji, već je spremna da uloži napore da sprovede modernizaciju svih zemalja svijeta, o čemu govori činjenica da je Kina postala glavni trgovinski partner za više od 140 zemalja svijeta, a postaje i glavni izvor investicija za sve veći broj zemalja.

“Nacrti su se pretvorili u projekte”, rekao je Si, govoreći o inicijativi “Pojas i put”. Inicijativa Pojas i put, koja prati nekadašnji “Put svile” Kina je pokrenula prije deset godina. Od tada do danas, u infrastrukturu više od 65 zemalja svijeta u kojima živi 4,4 milijarde ljudi uloženo je stotine milijardi dolara. Novcem Kine građeni su mostovi, luke, auto-putevi, elektrane, telekomunikaciona infrastruktura prije svega u Aziji i Africi, ali sve više u Južnoj Americi i pojedinim zemljama Evropske unije. Ovaj, kako ga mnogi nazivaju posao vijeka do sada je učestvovao u više od 3.000 projekata, a prema zvaničnim informacijama najviše sredstava privukle su Indonezija, Pakistan, Singapur, Rusija, Saudijska Arabija, Malezija, UAE, Bagladeš, Peru, Laos, Italija, Nigerija, Irak, Argentina i Čile.

U suštini, projekat podrazumijeva povezivanje Azije, Afrike i Evrope kroz mrežu kopnenih i morskih puteva, i predstavlja prekretnicu u vanjskoj politici Kine koja je do te 2013. godine bila poprilično izolovana u međunarodnim ekonomskim projektima. Radi se o najambicioznijem i najdalekosežnijem razvojnom projektu u istoriji čovječanstva.

Kritike
Očekivano, ovaj kineski projekat na meti je kritika. Peking je optuživan za širenje uticaja u zemljama u razvoju, za davanje kredita nesolventnim državama i po često upitnim procedurama, kršenje prava radnika itd… Ipak, sve treba posmatrati kroz prizmu borbe za moći i dominaciju. Zapad, predvođen SAD, Velikom Britanijom i EU na sve načine pokušava da opstruiše taj projekat jer se boji gubitka moći i uticaja nad državama koje prihvataju kineske projekte.

Aktuelni Treći međunarodni forum “Pojas i put” na meti je kritika i zbog prisustva Vladimira Putina, predsjednika Rusije, a zbog rata u Ukrajini. Ipak, ni Kina ni Rusija, a i većina drugih zemalja čiji predstavnici učestvuju u toj inicjativi se na to ne obazire.

Sam Putin rekao je Rusija i Kina dijele želju za ravnopravnom, obostranom korisnom saradnjom radi postizanja dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog blagostanja, uz poštovanje prava svake države na sopstveni model razvoja.

Vladimir Putin
Vladimir Putin je istakao i da je kineska inicijativa “Jedan pojas, jedan put” u skladu sa ruskim idejama o formiranju velikog evroazijskog prostora gdje će biti povezani različiti integracioni procesi, uključujući Evroazijski ekonomski savez.

“To je takođe u skladu sa ruskim idejama o stvaranju integracione strukture u kojoj bi u potpunosti bila obezbjeđena sloboda trgovine, investicija, rada i uspostvljena međusobno povezana infrastruktura”, rekao je Putin.

Kako Zapad, prije svega EU gleda na Kinu, možda najbolje govori činjenica da je odmah reagovala nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma između Srbije i Kine juče u Pekingu.

“Srbija će morati da istupi iz svih bilateralnih sporazuma sa trećim licima na dan prijema u Evropsku uniju”, rekao je Petar Stano, potparol EU dodajući da sporazume može da potpisuje samo prije pristupanja EU.

Related Topics:

Svijet

AMERIČKA AMBASADA U KATARU poručila svojim građanima “NE IZLAZITE IZ KUĆA”

Američka ambasada u Kataru danas je uputila elektronsku poštu svojim državljanima u toj zemlji, preporučujući im da ostanu u svojim domovima do daljnjeg. Kako je navedeno u poruci, riječ je o „mjeri opreza“, bez dodatnih informacija ili pojašnjenja o razlozima ovog upozorenja.

Nakon ove poruke oglasile su se i katarske vlasti, poručivši da je bezbjednosna situacija u zemlji stabilna. Portparol Ministarstva vanjskih poslova Madžed al-Ansari rekao je da upozorenje američke ambasade ne ukazuje na postojanje bilo kakve konkretne prijetnje.

— Država je spremna da preduzme sve neophodne mjere kako bi obezbijedila sigurnost svojih građana i svih stanovnika Katara — navodi se u njegovom saopštenju.

Nastavi čitati

Svijet

KOJI JE PLAN IRANA ZA ODMAZDU, MOGUĆA TRI SCENARIJA: Na listi više od 20 američkih baza, svijet strahuje od katastrofe

Iran raspolaže značajnim arsenalom balističkih raketa, procijjenjenim na preko 3.000 projektila.

Nakon što je Amerika bombardovala tri iranska nuklearna postrojenja, Fordo, Natanz i Isfahan, pažnja svijeta se preusmjerila na moguću odmazdu Teherana. Među potencijalnim metama Teherana je 20-ak američkih baza, nuklearno postrojenje u Izraelu, pa čak i naftna postrojenja u zemljama Persijskog zaliva.

Pošto je napad bio na nuklearna postrojenja, Iran može uzvratiti Izraelu napadom na Nuklearni istraživački centar “Šimon Peres Negev” u izraelskom gradu Dimoni. O tome je izvijestila i Al Jazeera neposredno prije američkog napada, pozivajući se na visokog iranskog zvaničnika

“Nuklearni reaktor u Dimoni mogao bi postati naša legitimna meta ako sukob eskalira na novi nivo”, rekao je izvor za katarski medij.

Iran raspolaže značajnim arsenalom balističkih raketa, procijenjenim na preko 3.000 projektila, koji mogu da dosegnu brojne američke vojne baze na Bliskom istoku. Jutros je takođe, prema tvrdnji iranskih medija, prvi put ispalio raketu Hajbar na Izrael, dometa 2.000 km sa bojevom glavom teškom 1.500 kg.

Na osnovu snimaka razaranja iz Tel Aviva i Haife, najnoviji raketni baraži su pričinili veliku štetu na objektima. Iranski mediji tvrde da su mete bili aerodrom “Ben Gurion” i neimenovana biološka laboratorija, kao i neki komandni centri.

Nije poznato sa koliko još raketa i lansera Iran raspolaže, nakon što je Izrael intenzivno ciljao lansere još od prvog napada 13. juna.

S obzirom na eskalaciju sukoba između Izraela i Irana, uz uključivanje SAD, američke baze postaju potencijalne mete za iransku odmazdu, što podiže pitanje o ranjivosti američkog vojnog kontigenta od oko 50.000 vojnika raštrkanog po regionu.

SAD imaju najmanje 19 vojnih baza na Bliskom istoku, u Bahreinu, Egiptu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanu, Siriji i Turskoj.

Te baze raspolažu sofisticiranim protivvazdušnim sistemima poput Patriota i THAAD-a, a brane ih i brodovi sa Aegis PVO sistemima. Problem predstavlja raštrkanost baza, njihova blizina Iranu i ograničena količina raketa presretača PVO sistema. Iran takođe raspolaže hipersoničnim raketama koje mogu u roku od nekoliko minuta da pogode neke od američkih meta.

Domet iranski raketa varira od kratkog (do 1.000 km) do srednjeg (1.000-3.000 km). Ključni projektili poput Fatah-110 (300 km), Kiam-1 (oko 1.000 km) i Šahab-1 (330 km) omogućavaju Iranu da ugrozi američke instalacije.

Američke baze u dometu raketa
Iran ima listu od oko 20 američkih baza koje bi mogle biti ciljevi, posebno one u blizini iranske granice. Ključne baze uključuju:

Al Udeid (Katar): Najveća američka baza na Bliskom istoku, smještena tik uz Persijski zaliv, udaljena oko 300 km od Irana. Nedavni satelitski snimci ukazuju na masovno povlačenje aviona, u strahu od iranskog napada. U dometu je raketa poput Kiam-1 i Fateh-313. Baza Pete flote u Bahreinu: Sa oko 9.000 vojnika, ova baza je izuzetno ranjiva zbog blizine iranske obale (oko 200 km). Anti-brodski projektili poput Kalid Farža i balističke rakete Fatah-110 mogu da je pogode.

Al Asad (Irak): Udaljena oko 500 km od Irana, ova baza je već bila meta iranskog napada 2020. nakon ubistva komandanta Revolucionarne garde Irana Kasema Sulejmanija.

Kamp Arifdžan (Kuvajt): U dometu raketa Zolfagar (700 km), ova baza ima oko 15.000 vojnika. Al Dhafra i Džabel Ali (UAE): Ove baze, udaljene oko 200 km, mogu biti pogođene raketama srednjeg dometa poput Rezvana, uz rizik od preopterećenja PVO sistema.

Iran takođe posjeduje dronove poput Šaheda i brze torpedne čamce, koji bi mogli biti korišćeni za napade na američke ratne brodove u zalivu. Strategija odmazde može uključivati odlaganje napada kako bi se iskoristio trenutak kada su američke baze u nižem stanju pripravnosti.

Napadi na energetska postrojenja i blokada Ormuskog zaliva
Takođe je moguće zatvaranje Ormuskog moreuza kroj koji prolazi oko 25 odsto svjetske nafte.

S obzirom da je Ormuski moreuz najvažniji energetski tjesnac, kroz koji se na dnevnom nivou transportuju najveće količine nafte iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Irana, Iraka, Kuvajta, dovodi se u pitanje snabdjevanje energentima prije svega azijskih zemalja. To bi, prema procjenama stručnjaka dovelo do oštrog skoka cijena nafte, vjerovatno na više od 100 dolara po barelu.

Mogućnost odmazde Irana prema arapskim zemljama je mala pošto SAD, prema dostupnim podacima, nisu avionima poletjele iz njihovih baza. Međutim, u septembru 2019. napadi jemenskih Huta, saveznika Irana, na naftne objekte Saudijske Arabije uništili su više od pet odsto globalne isporuke nafte. Ubrzo su cijene nafte porasle za čak 20 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN UPOZORIO TRAMPA: Aktiviraćemo “ćelije terorista spavača” u SAD

Iran je upozorio američkog predsjednika Donalda Trampa da će započeti akcije unutar SAD sa terorističkim “ćelijama spavača” ako bude napadnut, u poruci poslatoj dan prije američkih udara, javio je NBC News pozivajući se na obavještajne izvore.

Informacija je stigla do Trampa preko posrednika na samitu G7 u Kanadi prošle nedjelje, koji je predsjednik SAD ranije napustio, rekla su dva američka zvaničnika i osoba upoznata sa prijetnjom.

Administracija SAD kao i službe bezbjednosti u najvećim gradovima u stanju su visoke pripravnosti za svaku potencijalnu odmazdu Teherana unutar Sjedinjenih Država, navodi američka televizija, prenosi Tanjug.

Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost upozorilo je u nedjelju da “iranski sukob izaziva povećanu pretnju u Sjedinjenim Državama”.

Iran bi, prema ovim izvorima, takođe mogao da pokrene sajber napade na američke mreže i da cilja zvaničnike američke vlade.

Sjedinjene Američke Države su u subotu tokokom noći bombardovale tri iranska nuklearna postrojenja, Fordo, Netanz i postrojenje u Isfahanu, a u napadu je učestvovalo više od 125 američkih vojnih aviona.

Nastavi čitati

Aktuelno