Connect with us

Region

RAZNI INTERESI I UTICAJI: U ‘kosovski lonac’ uključeni su brojni akteri

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane ocijenio je u najnovijoj analizi da kako se približava kraj 2023.godine, tako rastu napetosti u odnosima između Beograda i Prištine uz osvrt na dešavanja u Banjskoj 24. septembra, za koja se ističe da je neozbiljno i neprofesionalno svaliti krivicu na jednog aktera.

“U ‘kosovski lonac’ uključeni su brojni akteri sa svojim interesima i uticajem, i bez temeljne nezavisne istrage neprofesionalno i neozbiljno je svaliti odgovornost samo na jednog aktera, Srbiju, odnosno njenog predsjednika Aleksandra Vučića, dok Srbija više od 20 godina ne vrši efektivnu vlast na Kosovu. Kosovo je jednačina sa mnogo elemenata i nepoznanica, domaćih i stranih. Ukoliko međunarodna zajednice, koja sve više postaje dio problema na Kosovu ne promijeni svoj odnos u rješavanju ovog otvorenog pitanja ne treba isključiti mogućnost spontanog otpora srpskog stanovništva”, navodi se u analizi.

Dodaje se i da izolovani incident u mjestu Banjska 24. septembra unio nemir među lokalno stanovništvo i povećalo napetosti, tim prije što je poslije tog incidenta vlada u Prištini insistirala na uvođenju međunarodnih sankcija za Srbiju, koju su optužili da stoji iza napada na kosovsku policiju, a vojna misija NATO/KFOR u više navrata odbacila mogućnost “preuzimanje policijskih dužnosti” od tzv. kosovske policije.

U analizi se pominje i Rezolucija o dešavanjima na KiM koju je nedavno usvojio Evropski parlament za koju se ističe da je važno što se u njoj pominje ne samo šta treba da uradi srpska strana, već i da Priština pokaže ozbiljnu posvećenost dijalogu, pregovorima, pitanjima na koja se odnosi dijalog poput osnivanja ZSO, smanjivanja tenzija, provođenja pune istrage o svim nasilnim incidentima uključujući i napade na Srbe, kao što je onaj na Badnje veče ove godine.

Ocjenjuje se i da posjeta tzv. Velike petorke šalje poruku da postoji jedinstvo EU i SAD u stavu da se neće odustati od Sporazuma o normalizaciji odnosa, kojeg su strane postigle 27. februara u Briselu i aneksa primjene koji je usaglašen 18. marta u Ohridu.

Rasprava u Savetu bezbjednosti UN-a 23.oktobra, povodom šestomjesečnog izvještaja o stanju na Kosovu pokazala je svu nemoć UN-a zbog gomile problema u svijetu. UN nije u stanju preventivno da detektuje probleme u svijetu i odredi prioritete od Afrike, Kavkaza, Bliskog istoka.

“Misija UNMIK na Kosovu služi za pripremanje izvještaja SBUN-a, rezolucija broj 1244 postoji samo formalno, a UN je nevažan faktor na Kosovu iako bi ključni problemi u svijetu, prema povelji UN-a, trebali da se rješavaju u okviru sistema UN”, navodi Ifimes.

Takođe, naglašava se da Priština nije spremna za sprovođenje popisa stanovništva u skladu sa standardima EUROSTAT-a u periodu od 1. novembra do 15. decembra ove godine, iako je popis važan za KiM kako bi se prikupili vjerodostojni podaci i na osnovu kojih bi mogao da se planira budući razvoj.

“Iako po metodologiji UN-a prilikom popisa stanovništva nije obavezno izjašnjavanje o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, na području Kosova ali i regiona je to izjašnjavanje od najvećeg (nacionalnog) interesa”, navodi se u analizi.

Ocjenjuje se i da Bugarska, dok su u porastu napetosti između Srba i Albanaca, koristi postojeću situaciju da “pronađe” što veći broj Bugara na KiM i dodijeli im državljanstva.

“Na udaru se posebno nalaze Bošnjaci i Goranci, čiji će se broj znatno smanjiti zbog agresivnosti Bugarske, koja upravo dodjelom državljanstava i bugarskih dokumenta od njih stvara ‘novopečene Bugare”. Bugarizacija Kosova je intenzivirana upravo zbog popisa stanovništva, jer Bugarska želi kroz popis stanovništva da legalizuje prisutnost Bugara u strukturi kosovskog stanovništva i naredni korak je uvrštavanje u ustav bugarske zajednice kao što to već zahtijevaju od Sjeverne Makedonije. Cilj je da Bugari zvanično postanu jedna od tzv. nevećinskih zajednica na Kosovu”, ocjenjuje se u analizi.

Naglašava se da je Srbija je dolaskom Aleksandra Vučića na vlast i Srpske napredne stranke (SNS) ponovno postala epicentar dešavanja u regionu i motor evropskih integracija i dodaje da Srbija doživljava ekonomski preporod i ubrzano radi na članstvu u EU.

“Uspjela je na godišnjem nivou da održi visok nivo stranih investicija, koji se kreće oko pet milijardi evra godišnje, daleko više nego sve ostale zemlje regiona zajedno. Pokazalo se da je 21. vek za Srbiju postao vijek šansi i ostvarenja. Uvijek kada je Srbija kroz istoriju ubrzano krenula napred dešavalo se da se taj put pokušao usporiti ili čak zaustaviti. To se pokazalo u nedavnoj prošlosti ubistvom premijera Zorana Đinđića”, piše Ifimes, prenosi Tanjug.

Kako se navodi, Srbija se uspješno repozicionirala i rebrendirala u regionalnim i međunarodnim odnosima što je najvidljivije kroz vođenje dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine gdje je Vučić uspio da nametne paradigmu “ne mogu oni dobiti sve, a mi ništa”.

“Tako su SAD zauzele stav, koji traži potpunu implementaciju Briselskog i Vašingtonskog sporazuma, sa naglaskom na formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO). Vučić je dokazao, da je državnik, jer se upustio u rješavanje najtežeg državnog i nacionalnog pitanja (Kosovo) uprkos svim izazovima i opasnostima, koje sa tim dolaze. Svaka dodatna destabilizacija i pogoršanje bezbjednosne situacije na Kosovu najviše košta Srbe, jer im prijeti fizički nestanak. Potrebno je postići opšti društveni i politički konsenzus i vlasti i opozicije kada se radi o najvažnijem državnom i nacionalnom pitanju, pri tome je važan i stav Srpske pravoslavne crkve”, navodi se u analizi.

Srpska opozicija ne razumije svoje istorijske uloge, jer umjesto da je opozicija Vučiću, ona je sve više opozicija državi Srbiji, navodi Ifimes i dodaje da je najveću štetu Srbiji naneo je “dvojac Boris Tadić – Vuk Jeremić”, koji su pokrenuli, ničim izazvani, pitanje legaliteta kosovske nezavisnosti pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu, kada je Sud pravde presudio da je proglašenje nezavisnosti KiM “u skladu sa međunarodnim pravom”.

Analitičari smatraju, da je pogrešan pristup opozicije, koja svoje političko djelovanje gradi na izrazitom antagonizmu prema Vučiću, a ne na osnovu kvalitetnog političkog programa.

“Okupljanje opozicije je pogrešno, umjesto da se okupe oko najstarije političke stranke – Demokratske stranke (DS), oni se okupljaju oko pojedinaca koji su razbili Demokratsku stranku. Oni koji su uspjeli da razore najveću stranku ne mogu da grade budućnost Srbije i to građani sve više uviđaju”, navodi se u analizi.

Smatra se i da je Srbija na istorijskom maksimumu svog ekonomskog i društvenog razvoja i da se taj trend ne smije zaustaviti i/ili ugroziti, odnosno da EU ne sme da izgubi Srbiju i mora da vodi korektniju politiku prema Srbiji bez stalnih uslovljavanja.

“Jer poigravanje sa Srbijom može dovesti do ponavljanja istorije od prije 30-tak godina na ovim prostorima”, navodi se u analizi Ifimesa.

Related Topics:

Region

KAKO JE GOVORIO TITOV UNUK: “Živim kao pas, od djeda sam naslijedio samo prezime”

Josip Joška Broz, unuk nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita i dugogodišnji politički aktivista u Srbiji, preminuo je u 78. godini života. Vijest o njegovoj smrti potvrdio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić.

“S nevjericom sam primio vijest da nas je večeras napustio moj prijatelj Joška Broz. S njim odlazi dio jednog vremena, a dolazi obveza novih generacija da čuvaju uspomenu i sjećanje na njega”, napisao je Dačić na društvenim mrežama, izrazivši saučšće porodici i “svim sljedbenicima Titovog vremena i politike”.

Joška Broz bio je predsjednik Komunističke partije, bivši narodni zastupnik u Skupštini Srbije te član Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije. Godine 2005. osnovao je udruženje građana “Josip Broz Tito” koje je djelovalo s ciljem očuvanja ideje jugoslavenskog socijalizma.

U intervjuima je znao isticati da mu od slavnog prezimena nije ostalo ništa. Godine 2017. izjavio je da “živi kao pas”, žaleći se na skromne uslove života uprkos poznatom imenu koje nosi. Tada je Newsweek pisao da Joška Broz preživljava s nešto više od 1.000 kuna mjesečno.

“Nisam materijalista da bih živio za to da dobijem tu imovinu, ali jesam za to da država sačuva imovinu kad joj je već ostavljena. Ako već nije sposobna, onda neka da nekome ko je može čuvati. Ali, ni to ne daju, jer bi se tako otkrilo da su najveći dio pokrali”, govorio je 2017. godine te dodao da je “najvredniji dio imovine završio u rukama ljudi iz vlasti”.

Joška Broz je na izborima 2016. godine bio i na listi koalicije “Ivica Dačić – SPS, JS – Zeleni Srbije”. Skraćenica JS je zapravo stranka Jedinstvena Srbija koju je vodio Dragan Marković Palma. Inače, Palma je bio dobar prijatelj Milana Bandića.

Joška Broz prošle je godine rekao da je pisao zemljama članicama Pokreta nesvrstanih da glasaju protiv rezolucije o Srebrenici.

“Meni je čast što sam mogao u ovoj situaciji poslati molbu svim nesvrstanim zemljama da ne prihvate ovu rezoluciju”, kazao je lani Joška Broz.

Napomenuo je da su se sve te zemlje oslobodile upravo zahvaljujući njegovom djedu i Jugoslaviji.

Joška Broz znao je govoriti i o zadnjim Titovim danima. Jednom prilikom prepričao je i zadnji susret s njim.

“U svoj toj muci sjetio se da je obećao kako će mi dati svoj karabin i pištolj za lov. Pozvao me k sebi i dao mi karabin i pištolj”, govorio je Joška, objavio je Telegraf.

“Ispostavilo se da je operacija učinjena prekasno. Gangrena je već zahvatila bubrege, zatim se razvila sepsa, pa umjetna koma… Branko Lalević je tada isključio aparat. Zašto se to priča? Taj čovjek je mrtav, zašto ga stalno vraćamo iz groba? Sve su to gluposti,” ispričao je.

“Sada pričaju da je zvao sveštenike, govorio stranim jezicima i pjevao neke kineske i japanske pjesme… Kako da ih je zvao kad je bio u komi? Ljudi, nije izgovorio ni jednu jedinu riječ, jedino mu se, posljednje večeri – to je bila subota – pomjerila desna obrva.

U nedjelju ujutro krenuo sam za Beograd, da uzmem čistu odjeću i obavim neke poslove. Tek što sam stigao, javili su mi da je umro. Samo sam rekao da nikome ništa ne govore dok ne stignem. Odmah sam se vratio u Ljubljanu, ja sam ga stavio u kovčeg, prisustvovao sam kad je kovčeg zavarivan,” govorio je Joška.

Tito je, prema Joški, na samrti zatražio samo jednu stvar:

“Stavio sam mu prsten na ruku. To je bio njegov prsten. On ga je tražio. To je prsten koji je dobio na poklon od Staljina i s njim je i sahranjen. Kasnije se pojavila kopija tog prstena i prodavala se po Zagrebu,” otkrio je Joška jednom prilikom, prenosi Index.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ IMA PRIMARNI CILJ “Srbija mora vratiti fokus na pravo školovanje”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je, zbog pokušaja sprovođenja obojene revolucije, Srbija najviše izgubila u obrazovanju mladih, u sticanju znanja, u onome što je, kako ističe, najznačajnije za jednu zemlju.

– Tu su gubici nenadoknadivi. To je nešto što niko neće moći da vrati ni roditeljima djece, ni djeci. Naše je da se potrudimo, da se borimo, da razgovaramo i sa profesorima i sa roditeljima, kako da ubrzamo i dodatno sticanje znanja, jer nije riječ o diplomama.
Diplomu može svako da dobije. U svijetu se više nigde ne cijene diplome. U svijetu se cijeni znanje. U svijetu se cijeni čime konkretno možete da doprinesete, koliko možete da radite, koliko možete da uradite – naveo je Vučić.

Kako je dodao, nekada su u Srbiji bili neki lošiji privatni fakulteti, ali sada su bolji, jer ranije su se neki trudili samo da obezbijede diplome, a danas više nikoga diplome ne zanimaju.

– Čak i meni i ljudima u vladi, kada razmišljamo o tome koga da angažujemo, prioritet je znanje i čime mogu da doprinesu razvoju svoje zemlje, a ne koliko je neko stekao diploma i ništa više od toga – kazao je Vučić.

Kako je poručio, vjeruje da će u narednom periodu uspjeti da se u Srbiju vrati veći broj ljudi na stvarno školovanje.

– Vjerujem da se nećemo suočavati sa pokušajima prevara od strane dijela profesora i uvjeren u talenat naše djece, uvjeren u posvećenost roditelja, vjerujem da ćemo uspjeti da napravimo dobre rezultate po tom pitanju – kazao je Vučić.

Nastavi čitati

Region

KORUPCIJA CJETA: Za pet mjeseci krivične prijave protiv 525 osumnjičenih

Od početka godine po nalozima viših tužilaštava u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kraljevu podnesene su krivične prijave protiv 525 osoba zbog koruptivnih i privrednih krivičnih djela.

U tim krivičnim djelima pričinjena je šteta u ukupnom iznosu od 4.821.000.000 dinara /oko 41 milion evra/, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Srbije.

Među uhapšenima su bili javni funkcioneri, nosioci vlasti u lokalnim samoupravama, direktori javnih preduzeća i odgovorna lica privrednih subjekata, navode u MUP-u.

Prema njihovoj ocjeni, ovi rezultati pokazuju da država ima kapacitet, znanje i odlučnost da sistemski suzbija korupciju i privredni kriminal, kao i da je saradnja policije sa nadležnim tužilaštvima na visokom nivou.

Nastavi čitati

Aktuelno