Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je u Antaliji sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, koga je upoznala o trenutnoj političkoj i ustavnoj krizi u BiH i zahvalila mu za izuzetno razumijevanje i izbalansiran odnos prema svima u BiH.

“Uvijek je zadovoljstvo razgovarati sa premijerom Orbanom, našim iskrenim i osvjedočenim prijateljem. Tokom današnjeg sastanka u Antaliji razgovarali smo i o aktuelnim globalnim, evropskim i regionalnim pitanjima”, napisala je Cvijanovićeva na “Instagramu”.

Ona je naglasila da postoji obostrana opredijeljenost ka daljem jačanju uspješne saradnje i realizaciji zajedničkih projekata, prenosi Srna.

View this post on Instagram

A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

Cvijanovićeva boravi u Antaliji gdje učestvuje na Diplomatskom forumu, koji je počeo juče, a tokom tri dana okupiće više od 4.800 učesnika iz više od 140 zemalja.

Forum se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, a tema je “Povratak diplomatije u fragmentiranom svijetu”.

“Dragane, izvini”. Ove dvije riječi, koje je predsjednik SPD Nermin Nikšić uputio lideru HDZ Draganu Čoviću, pokazale su kako BiH (ne) funkcioniše.

Naime, Niškić se izvinio Čoviću, jer su ih, pod pritiskom bivšeg američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, preglasali prilikom usvajanja Zakona o južnoj interkonekciji.

Ovim je Niškić, jasno i glasno, priznao da se SAD direktno miješaju u unutrašnja pitanja BiH i da im to, zahvaljujući poltronstvu pojedinih domaćih aktera, i te kako ide od ruke.

Marfi je, podsjetimo, za južnu gasnu interkonekciju javno lobirao, pa se i linkom obraćao poslanicima na sjednici federalnog parlamenta, kada je to pitanje došlo na dnevni red.

U narednih 15 dana će se, kako su najavili Nikšić i Čović, pokušati doći do dogovora, kako “izvini, Dragane”, ne bi ostalo samo na riječima.

Valja podsjetiti da ovo nije prvo priznanje koje je palo nakon odlaska Marfija iz BiH. Bivši američki ambasador je, kako je to onomad rekao Čović, umiješao prste i prilikom formiranja vlasti na nivou BiH.

-Marfi nas je jako motivisao da pravimo vlast s Trojkom, kao što je motivisao Bošnjake da glasaju za Južnu interkonekciju. Na to više nikad neću pristati – rekao je tada Čović.

Sjetimo se da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, u više navrata upozoravao da Marfi krši sve dogovore u BiH i da se miješa u sve i svašta, pa mu je, simbolično, dodijelio i nadimak – vegeta.

Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije, kaže da ovdje nije riječ samo o Majklu Marfiju i SAD, nego i o mnogim drugim prethodnim ambasadorima, čije su zemlje imale jak uticaj u BiH.

-Vidjeli smo ta dva priznanja Dragana Čovića i Nermina Nikšića, što nas vraća na sam početak ovog mandata, kada su partneri na nivou BiH u pitanju. Ako se sjećate, od samog početka se govorilo o ubrzanom putu ka EU, pri čemu treba provesti određene reforme, pa je to, u jednom trenutku, dovelo do jako pozitivnog dogovora u Laktašima, za koji se ispostavilo, po tvrdnjama koje su došle iz Republike Srpske, da je mijenjan bukvalno na putu ka Sarajevu. Naravno, to je demantovano, da bismo dvije godine kasnije imali potvrdu tog načina djelovanja – kaže Šolaja.

Farsa

Kaže da je, sve vrijeme, postojala očigledna saradnja između Kristijana Šmita, koga Republika Srpske ne priznaje za visokog predstavnika, i američke ambasade.

Ovo je, dodaje, poražavajuće za BiH i za one koji su pristali da funkcionišu na taj način.

-Evo, gospodin Niškić je imao izliv iskrenosti prema partneru u vlasti, i to u javnom prostoru. Jako zanimljivo! Kako onda da govorimo o povjerenju u političkom smislu, kako će se neko u budućnosti dogovarati? Na šta da računamo? Meni je sada jasno zašto u Sarajevu izbjegavaju dijalog. Oni su, izgleda, navikli da im se rješenja nameću, a ne da putem dijaloga postižu dogovore. Tragično je za ovu zemlju što imamo dokaz da njom 30 godina upravljaju oni izvana. BiH je protektorat, koji ima jednog neokolonijalnog upravnika, koji ima svoje sponzore. Mi, koji živimo ovdje, nismo bitni. Mi živimo u društvu u kojem drugi diktiraju pravila i odlučuju o našim sudbinama – kategoričan je Šolaja.

Krivična djela

O ovome se oglasio i pravnik Milko Grmuša, koji je naglasio da je Nikšić javno priznao da se zakoni u FBiH i BiH ne donose na osnovu suverene političke volje, već na osnovu pritiska stranaca, čime je, kako kaže, priznao postojanje više krivičnih djela, uključujući i ona protiv ustavnog poretka FBiH i BiH.

-Obzirom da je evidentno da su FBiH i BiH planski, namjerno, umišljajno i organizovano dovedene u položaj potčinjenosti prema drugim zemljama i imajući u vidu činjenicu da je predsjednik jedne vlade javno naveo da se u FBiH i BiH zakoni usvajaju pod pritiskom neizabranih pojedinaca i(li) organizovanih grupa, nadležna tužilaštva moraju odmah preduzeti zakonom predviđene radnje ili protiv Nikšića ili protiv Marfija, koji je optužen da je stajao iza tog pritiska pod kojim se u FBiH usvajaju zakoni. Treće nema. Odnosno ima – nema, onda, BiH – kategoričan je Grmuša.

O kakvoj vladavini prava, ustavnom poretku i političkoj nezavisnosti i suverenosti BiH, pita Grmuša, možemo da pričamo nakon ovoga.

-Predsjednik Vlade, čovjek čiji je osnovni posao da štiti i sprovodi ustav i zakone ove zemlje, javno priznaje da njegova vlada predlaže zakone u koje, ne da ne vjeruje, već ih sama smatra štetnim, ali da mora da to radi usred pritiska. Da li će na ovo da reaguje Delegacija EU u BiH? Da li će na ovo da reaguju ambasade Kvinte? Da li će na ovo da reaguje nevladin sektor? Da li će na ovo da reaguju mediji? Da li će na ovo da reaguje pravosuđe? Ne, neće niko. Nijedan politički faktor u BiH na ovo takođe neće reagovati, jer je riječ o kukavicama. Čak ni vlasti u Srpskoj nemaju kredibilitet da o ovome pričaju jer su svjesno i namjerno prihvatili čin agresije i okupacije Šmita koji je, suspenzijom Ustava FBiH na jedan dan, omogućio da stranke Trojke dođu na vlast  – kaže Grmuša.

BiH, zaključuje, ne postoji kao organizovana država. I za to krivi strance.

– I sve što bude slijedilo, kakve god štete da nastanu, mora se locirati prava adresa – stranci – rekao je on.

Srpskainfo

Savjet ministara BiH zatražio je korekciju budžeta kako bi se izmirio višemilionski dug prema građevinskoj firmi “Vijadukt”, ali taj potez naišao je na oštro protivljenje predsjedavajućeg Vijeća ministara Nermina Nikšića. Dok jedni tvrde da je isplata zakonska obaveza, drugi upozoravaju na netransparentnost i moguće političke igre iza zahtjeva za rebalans.

Savjet ministara donio je zaključak da naredne sedmice bude zakazana sjednica Fiskalnog savjeta BiH radi korekcije fiskalnog okvira da bi bilo riješeno pitanje duga slovenačkoj firmi “Viaduct (Vijadukt)”, rekla je predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

Krištova je nakon vanredne sjednice Savjeta ministara u vezi sa arbitražnom presude Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u predmetu slovenačke firme “Vijadukt” i drugih protiv BiH, rekla da će sjednicu Fiskalnog savjeta zakazati u ponedjeljak, 14. aprila.

Ona je navela da je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić insistirao da bude zakazana sjednica Fiskalnog savjeta BiH, iako ona smatra da nema potrebe za tim, jer se ne mijenja fiskalni okvir, već samo raspodjela, prenosi Srna.

Krišto je rekla novinarima u Sarajevu da bi mogla da bude promijenjena raspodjela dobiti Centralne banke entitetima Bosne i Hercegovine.

“Najkasnije tri radna dana od usvajanja ovog zaključka, Ministarstva finansija i trezora treba da dostavi korigovani tekst u kontekstu onoga što usvoji Fiskalni savjet”, navela je Krišto.

Prema njenim riječima, uz te korekcije Predsjedništvu BiH bi bio dostavljen novi prijedlog budžeta institucija BiH.

Krišto je navela da bi se od Predsjedništva BiH moglo zatražiti da što hitnije usvoji budžet institucija BiH, kao i Parlamentarna skupština BiH.

“Cijelu bismo priču mogli završiti u toku naredne sedmice”, rekla je Krištova i dodala da će insistirati da ovo pitanje bude riješeno.

Ona je istakla da presudu treba izvršiti odmah da bi se umanjile štetne posljedice po BiH i njene institucije, jer kamata svaki dan zemlju košta 9.000 evra, a taj iznos je do sada dostigao 135.000 evra.

Krišto je navela da izvršenje presude mora biti na zakonit način, a jedini način je, kako kaže, intervencija u budžetu.

Ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edin Forto rekao je da se može očekivati da Federacija BiH na sjednici Fiskalnog savjeta odbije da se ovaj problem rješava preraspodjelom novca od Centralne banke BiH, jer bi to značilo da bi dio sredstava išao na štetu FBiH.

U tom slučaju, kaže Forto, na sjednici Savjeta ministara u utorak, 15. aprila, bi bile razmatrane druge opcije deblokade Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, uzrokovane ovim sporom, kako ne bi došlo do obustave kontrole neba u BiH.

Informacija o realizaciji zaključka Savjeta ministara sa 51. sjednice u vezi sa izvršenjem arbitražne presude razmatrana je na vanrednoj sjednici Saveta ministara na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, prenosi Srna.

“Nećete dobiti ništa”
Nakon sjednice Savjeta ministara Bosne i Hercegovine na kojoj je najavljeno zakazivanje sjednice Fiskalnog savjeta BiH, oglasio se federalni premijer i lider SDP-a Nermin Nikšić, koji je poručio da Federacija BiH ne da novac za vraćanje duga slovenačkoj firmi “Viaduct” (Vijadukt).

“Odmah povucite svoj zaključak jer na Fiskalnom vijeću nećete dobiti ništa”, poručio je Nikšić u objavi na društvenim mrežama.

Savjet ministara večeras je, podsjetimo, donio zaključak da naredne sedmice bude zakazana sjednica Fiskalnog savjeta BiH radi korekcije fiskalnog okvira da bi bilo riješeno pitanje duga “Viaductu”.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.je rekla novinarima u Sarajevu da bi mogla da bude promijenjena raspodjela dobiti Centralne banke BiH entitetima. Prema njenim riječima, uz te korekcije Predsjedništvu BiH bi bio dostavljen novi prijedlog budžeta institucija BiH.

Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto rekao je da se može očekivati da Federacija BiH na sjednici Fiskalnog savjeta odbije da se ovaj problem rješava preraspodjelom novca od Centralne banke BiH, jer bi to značilo da bi dio sredstava išao na štetu FBiH.

“U vezi sa današnjim Zaključkom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojim je predviđeno održavanje sjednice Fiskalnog vijeća u Bosni i Hercegovini, želim jasno poručiti da što se tiče tog dijela sjednicu ne treba sazivati. Vijeće ministara se zaigralo, ali direktivu da se sazove sjednica Fiskalnog vijeća “u cilju usvajanja izmjena dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika Bosne i Hercegovine” možete “okačiti mačku o rep”, naveo je Nikšić, između ostalog, u svom reagovanju,

“Izmjene Globalnog okvira fiskalnog bilansa sa ciljem da se na cijelu državu, a u većinskom omjeru Federaciju Bosne i Hercegovine, svali obaveza vraćanja duga preduzeću Vijadukt d.o.o. nikada neću pustiti s obzirom da u Fiskalnom vijeću imam mogućnost veta. Želim odmah obavijestiti Vijeće ministara i one koji su izmaštali ovu odluku da traže druga rješenja, da ne čekaju utorak, jer će do utorka dug entiteta Republika Srpska narasti za dodatnih 54.000 KM. Svima onim koji su pravili račun bez krčmara poručujem da su to činili uzalud, da je što se tiče RS fajront i vrijeme za podvlačenje računa”, istakao je Nikšić.