Connect with us

Politika

PRED MINISTRIMA ZAKON O SUDOVIMA: Neizvjesno hoće li doći i pred poslanike?

Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas će ponovo odlučivati o Nacrtu zakona o sudovima BiH i ako je suditi po političkom dogovoru lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH, on bi mogao dobiti podršku ministara, ali je pitanje šta će se dalje dešavati i može li takav zakon na kraju dobiti podršku Parlamentarne skupštine BiH.

Iz nekoliko nezvaničnih razgovora sa poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH može se zaključiti da ni oni nisu sigurni da li će i kada taj zakon biti u primjeni i stupiti na snagu. Pojedini naglašavaju da ukoliko i prođe Savjet ministara zakon o sudovima pred poslanike dolazi u nacrtu, a od nacrta do prijedloga može se “svašta desiti”.

“Taj zakon se radi pod pritiskom EU, ali nema nekog pretjeranog raspoloženja da on stupi na snagu. U ovom trenutku još se ne zna da li će i kada on doći pred Predstavnički dom. Mi imamo sjednicu 31. oktobra i na dnevnom redu nema tog zakona, ali nije isključeno da bude. Ukoliko se i dogovore da ga stave na dnevni red, imaju komisijske faze i tu zakon može pasti jer s jedne strane su oni koji hoće sve i da njime praktično osnuju vrhovni sud BiH, a s druge oni koji bi da ga usvoje, a da se ništa ne promijeni”, ispričao je jedan od poslanika.

Iako se u javnosti govori o tome da je glavni “problem” u sjedištu budućeg apelacionog suda BiH koji se osniva Nacrtom zakona o sudovima BiH, prema nezvaničnim informacijama, ipak, najviše sporenja je oko nadležnosti tog suda, odnosno hoće li ili neće moći da preispituje odluke entitetskih sudova, na šta Republika Srpska ne želi da pristane.

“Ne postoji nijedan racionalni razlog zbog kojeg bi Republika Srpska trebalo da prihvati osnivanje novog suda na nivou BiH, bez obzira na to da li bi se on zvao apelacioni ili viši sud. Politički gledano, ne treba zaboraviti kako je sve počelo daleke 2011. godine. U suštini, Republika Srpska tada je opravdano tražila samo izmještanje Apelacionog odjeljenja iz Suda BiH, a ne osnivanje novog suda. Od tada do danas ništa se na tom političkom planu nije promijenilo pa je potrebno da Srpska ostane kod tog zahtjeva za izmještanje Apelacionog odjeljenja iz Sarajeva negdje na njenu teritoriju, a ne da pristaje na formiranje nove institucije na nivou BiH”, rekao je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke.

On kaže da ni sa finansijske strane nema razloga za osnivanje novog suda jer bi to povećalo izdatke u budžetu BiH.

“Najzad, u ustavnom pogledu stvaranjem ovog suda došlo bi do povećanja nadležnosti na nivou BiH, u krivičnoj, građanskoj i oblasti upravnog spora, koje sada nema Sud BiH. To povećanje nadležnosti BiH na jednoj neminovno bi vodilo u prenos tih istih nadležnosti sa Republike Srpske na BiH na drugoj strani. Takvim izmještanjem pravosudnih nadležnosti sa Republike Srpske bile bi stvorene osnove da se u doglednoj budućnosti taj viši sud pretvori u vrhovni sud BiH, što bi neminovno vodilo u nestanak sadašnjeg Vrhovnog suda Republike Srpske”, ističe Blagojević.

On kaže da zbog svega treba ići jedino na donošenje zakona o izmjenama postojećeg Zakona o Sudu BiH, na način da sadašnje Apelaciono odjeljenje tog suda bude izmješteno iz Sarajeva u Istočno Sarajevo ili Banjaluku i koje bi bilo organizovano kao samostalna cjelina unutar Suda BiH, čijeg bi rukovodioca imenovao VSTS BiH, a postojeće sudije tog suda bi nastavile rad u tako izmještenom odjeljenju.

Podsjećanja radi, na posljednjem sastanku lidera političkih partija koje čine vlast na nivou BiH dogovoreno je da do kraja mjeseca dva zakona budu usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH, i to Nacrt zakona o sudovima BiH i zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Oba ova zakona sutra će se naći na sjednici Savjeta ministara BiH, a kako je ranije istaknuto cilj svega je da BiH dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije i eventualno kasnije i datum za početak pregovora.

Related Topics:

Politika

Vladajuća koalicija može donositi sve ODLUKE BEZ OPOZICIJE

SNSD i koalicioni partneri imaju većinu i mogu donositi sve odluke bez opozicije, saopšteno je iz SDS-a.

Iz SDS-a su pozvali vladajuću koaliciju da donesu zakon koji žele da se poštuje na izborima pa da onda pozovu opozicuju da učestvuje na tim izborima.

Iz ove stranke navode da će “i dalje dosljedno raditi u interesu naroda Republike Srpske, boriti se za poštovanje zakona i demokratskih principa”.

Predstavnici političkih partija sa sjedištem u Srpskoj, koje imaju poslanike u parlamentu i odbornike u skupštinama gradova, održali su danas sastanak i istakli da će vladajuća koalicija sutra donijeti odluku o lokalnim izborima, optuživši opoziciju, koja nije došla na sastanak, da ne želi dijalog, već da je lojalna Kristijanu Šmitu i BiH.

Nastavi čitati

Politika

BRANISLAV BORENOVIĆ: Vlast ima sve moguće većine da donosi odluke

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović rekao je da vladajuće stranke imaju sve moguće većine da mijenjaju zakone, otkazuju i odlažu izbore.

Borenović je nakon današnje konferencije za novinare predstavnika vladajuće koalicije rekao da im opozicija neće biti alibi.

On smatra da su vladajuće stranke “prve donijele odluku da izađu na raspisane izbore”, ali da prave predstave za narod, saopšteno je iz PDP-a.

Predstavnici političkih partija sa sjedištem u Srpskoj, koje imaju poslanike u parlamentu i odbornike u skupštinama gradova, održali su danas sastanak i istakli da će vladajuća koalicija sutra donijeti odluku o lokalnim izborima, optuživši opoziciju, koja nije došla na sastanak, da ne želi dijalog, već da je lojalna Kristijanu Šmitu i BiH.

Nastavi čitati

Politika

ĐAJIĆ NA SUĐENJU ZELJKOVIĆU! “Nisam vidio da sam kamere platio 280 000 MARAKA”

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske Vlado Đajić kazao je u banjalučkom Okružnom sudu da je odluku o potrebi nabavke termalnih kamera donio tim ove ustanove, a da mu optuženi Branislav Zeljković nije sugerisao ništa i da sa njim nije o tome pričao.

– Dnevno popijem 30 do 50 kafa i Zeljković je jedan od rijetkih sa kojima nisam popio kafu – kazao je Đajić.

On je bio svjedok Republičkog tužilaštva u predmetu “korona ugovori” protiv Zeljkovića, inače bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske koji je nabavljao kamere.

U ovom slučaju, osim Zeljkovića, optuženi su direktori firmi “Prokontrol” iz Banjaluke Slavko Bojić i “Promeding” iz Laktaša Dragan Dubravac, te vlasnik Turističke agencije “Travel for fan” Saša Marković. Optužnicom je obuhvaćen i bivši direktor banjalučke firme “Sineks laboratorija” Sani Crljić. Terete ih za zloupotrebe u nabavci medicinske i zaštitne opreme u vrijeme pandemije virus korona čime su oštetili budžet Srpske za više od 1,3 miliona KM.

– Kamere su nabavljene, bile su ispravne i odradile su svoju funkciju. Zahtjev za njihovu nabavku sam diktirao, a sekretarica je kucala. Zahtjev je poslat Institutu za javno zdravstvo koji je po odluci Kriznog štaba i premijera, bio zadužen za nabavke sve opreme u vrijeme pandemije – rekao je Đajić.

Istakao je da sa Zeljkovićem nije razgovarao o kamerama ni prije ni poslije nabavke.

Pojasnio je da je tim UKC –a Srpske donio odluku o nabavci šest stacionarnih i 20 ručnih termalnih kamera.

– Nabavka je bila opravdana u cilju borbe protiv kovida čiji je jedan od simptoma visoka temperatura. Termalne kamere su postavljene na ulaze i mogle da izmjere temperaturu više osoba i odradile su posao, a i dan danas su gore – rekao je Đajić. Republički tužilac Sanja Tadić – Stojisavljević mu je pokazala pedračun firme “ARS Sistemi” za nabavku šest stacionarnih termalnih kamera vrijednih 180.000KM i 20 ručnih vrijednosti 100.000 KM te pitala da li je to vidio.

– Nisam imao vremena da se bavim time, to su sve službe radile- rekao je Đajić.

Tužilac ga je pitala da li je znao da imaju i drugi ponuđači termalnih kamera i da li se bavio time, Đajić je odgovorio da za to nije imao vremena.

Istakao je i da nije kontaktirao sa direktorom firme “ARS Sistemi” Vladimirom Vuletićem i da ne zna kako je on znao koje kamere trebaju UKC-u.

Tužilac je rekla da je u istrazi kazao malo drugačije, odnosno da je moguće da je Vuletić za nabavku čuo od nekog iz tima UKC-a koji je o tome raspravljao. Đajić je potvrdio da je to moguće da je tako, ali da to ne zna i da on ništa Vuletiću nije rekao.

Drugi svjedok tužilaštva Vladimir Mašić rekao je da Institut za javno zdravstvo nije bio spreman da preko noći postane centralni organ za nabavke svih medicinskih sredstava koja su bila neophodna u vrijeme pandemije virusa korona.

Svjedok Mašić, koji je u vrijeme pandemije bio referent za pravne poslove u Institutu, kazao je da mu je koleginica Zora Bilić donijela dokumentaciju o nabavci kamera i da je to samo potpisao.

– Rekla je da to treba hitno da se uradi i tada nisam detaljno ni pregledao o kojim dokumentima se radi i koja je cijena nabavke. Sve sam saznao kada je policija došla u Institut, jer sam tada od kolega ekonomske službe tražio da mi dostave svu dokumentaciju – kazao je Mašić.

Naglasio je da mu je bilo čudno da je ponuda stigla u 9.20 časova, a da se komisija sastala u 10.05 časova i da je odluka o javnoj nabavci donesena u 10.20 časova.

– Bilo mi je čudno, jer je pauza u Institutu od 10 do 10.30 časova. Odgovorno tvrdim da Zeljković nije bio na tom sastanku – rekao je Mašić. Zeljković je svjedoka upitao da li je bio upoznat sa preporukama za korišćenje pauze za vrijeme kovida 19.

-Ne sjećam se tih preporuka – kratko je rekao Mašić, na šta ga je Zeljković podsjetio da su pauzu mogli koristiti u toku dana kada žele, ali da ne idu svi u periodu kao inače.

Zeljkovićev branilac Jadranka Ivanović upitala je Mašića da li je njen klijent Zeljković ikada vršio pritisak na radnike u Institutu i naređivao koliko kojih kamera trebaju nabaviti, a Mašić je rekao da nije.

Nastavi čitati

Aktuelno