Na predloženom dnevnom redu sjednice parlamenta je i usvajanje ostavke predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića.

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće održana danas, a na dnevnom redu je i razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH i CIK-a koji je Miloradu Dodiku, oduzeo mandate predsjednika Republike Srpske.

Na predloženom dnevnom redu sjednice parlamenta je i usvajanje ostavke predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića, kao i informacija o presudi Suda BiH i odluci CIK-a BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku, te zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija Srpske.

Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, po hitnom postupku.

Početak sjednice zakazan je za 10 časova, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske, prenosi Srna.

Građani Doboja uskoro će plaćati vodu skuplju za 19 odsto, a pored toga će morati da obrate pažnju i na potrošnju, s obzirom da je u planu uvođenje blok tarife u kojoj će cijena biti viša od one osnovne.

Naime, na narednom skupštinskom zasijedanju koje je zakazano za 26. avgust naći će se Odluka o korekciji cijene vode, ali i izmjene i dopune odluke o vodovodu i kanalizaciji.

U gradskom „Vodovodu“ su odredili da je domaćinstvu dovoljno 24 kubika vode mjesečno za normalan život, a da sve preko toga dodatno naplaćuju.
Ostavljena je mogućnost da ukoliko domaćinstvo ima više od četiri člana, svaki od tih članova može potrošiti šest kubika vode po osnovnoj cijeni.

Blok rastuća tarifa primjenjivaće se u toku cijele godine.

„Odluku o uvođenju blok rastuće tarife i iznosu cijene blok rastuće tarife za svaku godinu donosi Nadzorni odbor „Vodovoda““, stoji u prijedlogu odluke.
Kada je u pitanju poskupljenje vode u ovom preduzeću kao glavni argument iznose to da će ona i dalje biti među najjeftinijim u Republici Srpskoj.

„Zbog nedostatka vode u vodovodnom sistemu, kao i uticaja na štednju vode i smanjenje nenamjenske i neracionalne korištenja iste od strane korisnika i obezbjeđenje količine vode potrebne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba korisnika navedena korekcija je opravdana“, stoji u prijedlogu odluke, prenosi Capital.

Radnici Šumskog gazdinstva “Oštrelj” Drinić najavili su štrajk. Plate im kasne, priča se o masovnim otkazima. Uz probleme koji more i druge dijelove “Šuma RS”, ova šumarija ima i jedan dodatni – to je fantomski Turistički centar “Klekovača”, koji im je, iako ne postoji, oteo najbolju šumu. Omega projektu zvanom TC “Klekovača” priča se već 15 godina. Bajku o blistavim ski centrima, luksuznim hotelima i sličnim čudesima elitnog turizma, Milorad Dodik i SNSD su upotrijebili u nekoliko predizbornih kampanja.

Da li se ovoj bajci bliži kraj?

Kako je za Srpskainfo potvrđeno iz Ministarstva trgovine i turizma RS, “razmatraju se načini za raskid koncesionog ugovora, ukoliko ne dođe do dogovora oko daljih aktivnosti.” Kako navode u Ministarstvu, ugovor o koncesiji za korištenje zemljišta radi izgradnje i korištenja Turističkog centra „Klekovača“ potpisan je još 2013. sa preduzećem „GB IMMO“ iz Banjaluke. Nakon toga, koncesionar je, kako navode, “pokrenuo pripremne aktivnosti.”

– Nažalost, do danas nije došlo do realizacije ovog projekta u većem obimu iz različitih razloga, među kojima je i smrt jednog od investitora u privrednom društvu koje je nosilac koncesije. Trenutno su u toku pregovori sa koncesionarom o eventualnim aneksima ugovora, odnosno načinima za raskid ovog ugovora ukoliko ne dođe do dogovora – poručuju iz Ministarstva trgovine i turizma RS. Da li zbog smrtnog slučaja u “porodici”, ili iz nekog drugog razloga, tek i sami smo se uvjerili da firma, koja je koncesionar jednog od najhvaljenijih projekata u Srpskoj, nije baš u formi. Na telefone “GB IMMO” se danima niko ne javlja, a na adresi preduzeća, u Vidovdanskoj 2 u Banjaluci, zatekli smo zaključana vrata i gomilu neplaćenih računa za struju i vodu.

A u početku je sve djelovalo – glamurozno, bar na riječima.

Balkanski sent Moris sa 10 hotela
Priča o Turističkom centru, koji će Klekovaču pretvoriti u balkanski Sent Moris, počela je pred izbore 2010. godine. Tada je Dodik obznanio da postoje investitori, koji su spremni da u TC “Klekovača” ulože 338 miliona evra.

Tada je rečeno da će centar imati deset hotela, staze dužine 80 kilometra, 13 žičara i ski – liftova i kapacitet prevoza 10.000 skijaša istovremeno. Sve to je trebalo da izvedu tri firme, jedna austrijska i dvije domaće: GB IMMO Banjaluka i LOM Petrovac. Najavljeno je da će izgradnja ovog Turističkog centra trajati 12 godina.

Taj je rok odavno prošao, a na Klekovači nije udaren ni temelj za ski – atrakciju.

Sve je ostalo na papirima, a i ti papri su prilično kontroverzni.

Kako su ranije pisali mediji, studiju izvodivosti, na osnovu koje je GB IMMO iz Banjaluke dobio koncesiju nad Klekovačom, izradila je austrijska firma Alpine Alians. Nakon toga Austrijanci su se povukli, jer su priocijenili da je Klekovača – neisplativ poduhvat. Nikakvo čudo, jer svi koji žive na ovoj planini i podno planine zanju da na Klekovači nema dovoljno snega za ski centar.

Austrijanci su zadržali su autorsko pravo nad projektom, ali je banjalučka firma ipak kao koncesionar koristila taj dokument.

Paravan za pljačku šume i vode
Uprkos svemu, Republika Srpska je investitoru dala koncesiju za istraživanje i eksploataciju vode, a smatra se da je Klekovača bogata podzemnim vodama.

Ta koncesija, kao i činjenica da je koncesionar TC “Klekovača” dobio najbolju šumu kojom raspolaže šumarija u Driniću, kod mnogih je izazvalo sumnje: da je Turistički centar bio samo paravan za bezočnu pljačku prirodnih bogatstava. Posebnu pobunu je izazvao zoning plan, kojim je predviđeno da će, u slučaju nestašice vode, prednost imati turistički centar u odnosnu na lokalno stanovništvo.

Bajka o milionskom investicionom poduhvatu, koja je po svemu sudeći privodi kraju, počela je da se ozbiljno urušava još prošle godine. Tada je Okružni sud u Banjaluci poništio rješenje Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS kojim je bila odobrena Studija uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat. Rješenje je poništeno po tužbi Centra za životnu sredinu Banjaluka.
Srpskainfo