Kada je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović lansirala video-poruku sa tvrdnjom da Pokret Sigurna Srpska „nije nešto zaživio“, nesvjesno je potpisala klasičan politički paradoks. Njena izjava nametnula je logično i nezaobilazno pitanje: ako ovaj pokret zaista nema težinu, zbog čega onda vrh aktuelne vlasti toliko opsesivno i često govori o njemu?

Od zvaničnog osnivanja na Palama, 19. oktobra 2025. godine, lider pokreta Draško Stanivuković i njegovi saradnici nametnuli su žestok tempo koji ne prestaje. Bez predaha, na terenu širom Republike Srpske, kroz direktan razgovor sa narodom podizali su infrastrukturu iz temelja. Rezultat tog rada je neumoljiv: za manje od godinu dana, stvorena je politička organizacija čije je ime danas prepoznatljivo u doslovno svakom kutku Srpske.

Ključna snaga Pokreta Sigurna Srpska leži u sinergiji – uspjeli su da okupe ljude različitih političkih biografija, struka i životnih iskustava. Ono što je do juče na našoj političkoj sceni djelovalo nezamislivo, danas je nezaobilazna realnost. Snagu tima potvrđuju imena u samom vrhu: zamjenik predsjednika pokreta je nekadašnji gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, dok funkciju potpredsjednika obavlja načelnik Pala Dejan Kojić. Kojić, koji je na nedavnoj konferenciji za medije za sebe skromno rekao da više voli da radi nego da priča, upravo tim principom „djela, a ne riječi“ drži čvrstu podršku i ogromno poštovanje građana na Palama.

Da podrška naroda vrtoglavo raste, potvrđuju i konkretne slike sa terena, a posebno one iz same kolijevke pokreta. Tamo gdje je sve počelo, na izbornu skupštinu Opštinskog odbora Pale, došlo je oko hiljadu građana. Izbor Vlade Milojevića za predsjednika paljanskog odbora jasno je demonstrirao da iza PSS-a stoji armija motivisanih ljudi spremnih na ozbiljan rad na terenu.

Politički zemljotres prenio se i na Semberiju – veličanstven skup u etno-selu Stanišići okupio je preko hiljadu Bijeljinaca koji su dali nepodijeljenu podršku pokretu, predvođeni Milošem Stanišićem na čelu Gradskog odbora. Širenje se nastavilo nezadrživo u svim regijama: Hercegovina je dobila snažno pojačanje dolaskom hrabre novinarke Nataše Miljanović Zubac, u Gradišci je pokretu pristupila prepoznatljiva odbornica Snježana Gvozden, dok je u Doboju podršku pružio ugledni privrednik Aleksandar Simić. Zvornički bedem PSS-a čvrsto drže nekadašnji direktor „Alumine“ Mile Matić i Sanja Grubačić, predsjednica Žena Pokreta Sigurna Srpska.

Dokaz da PSS ne gradi puku partijsku mašineriju, već živu i snažnu mrežu ljudi, bila je i velika konvencija žena u Tesliću, gdje se okupilo više od 500 delegatkinja iz svih krajeva Srpske. Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić naglašava da je time poslata kristalno jasna poruka – Pokret Sigurna Srpska teži da pod jednim krovom i oko jedne ideje, ideje razvoja i napretka, sabere sve generacije, profesije i društvene slojeve.

– Za manje od godinu dana pokretu su pristupile i brojne političke organizacije. Uz PDP kao matičnu stranku Draška Stanivukovića, dio PSS postali su Nezavisni pokret „Svojim putem“, ljudi okupljeni oko Dejana Kojića, Srpska napredna stranka RS–FBiH, Demokratski centar Republike Srpske, Srpska radikalna stranka, Građanski pokret „Bileća ispred svega“ i drugi politički subjekti. Upravo zbog toga činjenica je da je Draško Stanivuković uspio da uradi nešto što na političkoj sceni Republike Srpske dugo nije viđeno – da oko jedne ideje okupi veliki broj ljudi koji do sada nisu djelovali zajedno – rekao je Drinić.

Sve ove činjenice jasno govore da je teza o pokretu koji „nije zaživio“ potpuno promašena. Naprotiv, Pokret Sigurna Srpska je u rekordnom roku izrastao u političku silu o kojoj se ne ćuti – kako među pristalicama, tako i u redovima protivnika. Na kraju, upravo ta činjenica da vladajući režim toliko grozničavo i često spominje PSS predstavlja najrelevantniji dokaz da u njemu prepoznaju svog najozbiljnijeg i najopasnijeg političkog rivala.

Ukoliko se u ponedeljak potpiše novi Ugovor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima postoji realna mogućnost da od utorka 9. juna 2026. godine na sjeveru BiH na podrčju Gradiške ne bude u funkciji nijedan granični prelaz.

Razlozi zbog kojih prijeti blokada graničnih prelaza u Gradišci
Potpisivanje novog ugovora između BiH i Hrvatske
Obustavljen saobraćaj preko starog mosta
Novi granični prelaz još nije administrativno uspostavljen
Nisu završene izmjene Pravilnika UIO
Moguć prekid međunarodnog prometa roba i putnika
Ozbiljne posljedice za privredu i logistički sektor
Upozorenje iz UIO BiH
Upozorili su na to iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine u svom saopštenju navodeći da na takav način na cijelom sjeveru i sjeverozapadu BiH neće postojati nijedan granični prelaz za promet roba koje zahtijevaju potpuni inspekcijski nadzorom (tzv. BIP), prenose Nezavisne.

Moglo bi doći do ozbiljnih problema
– UIO je usmeno obaviještena da će u ponedjeljak biti potpisan Ugovor o graničnim prelazima između Hrvatske i BiH, koji bi prema najavama trebali potpisati predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković. UIO smatra da prije početka primjene novog Ugovora moraju biti stvorene sve neophodne organizacione i administrativne pretpostavke za njegovu nesmetanu primjenu. U suprotnom, moglo bi doći do ozbiljnih problema u funkcionisanju graničnog prometa na području Gradiške, sa značajnim posljedicama po privredu, prevoznike i građane – naveli su oni.

Kako dodaju, ukoliko novi Ugovor stupi na snagu u najavljenim rokovima, postoji mogućnost da od utorka, 9. juna 2026. godine, na području Gradiške neće biti u funkciji nijedan granični prelaz za međunarodni promet roba i putnika.

Novi i stari prelaz
– Postojeći granični prelaz Gradiška ne može nastaviti sa radom zbog dalje sanacije mosta preko rijeke Save, usljed čijeg je oštećenja obustavljeno odvijanje međunarodnog prometa putnika i roba. Istovremeno, novi granični prelaz Gradiška Novi most neće moći funkcionisati u skladu sa odredbama novog Ugovora, jer u važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji UIO još nije sistematizovana organizaciona jedinica Carinski referat Gradiška Novi most – ističu iz UIO BiH.

Iz ove instirucije su podsjetili da je UIO radi obezbjeđenja kontinuiteta rada nakon obustave saobraćaja preko postojećeg satrog mosta, ranije donijela Odluku o privremenom premještaju Carinskog referata sa Graničnog prelaza Gradiška na lokaciju novog mosta u Gradišci.

– Na osnovu navedene odluke, Carinski referat Gradiška je od 19. maja 2026. godine privremeno premješten na novu lokaciju Gradiška Novi mostu period od tri mjeseca. Međutim, početak primjene novog Ugovora podrazumijeva postojanje nove organizacione jedinice UIO na lokaciji novog graničnog prelaza u Gradišci. To je moguće isključivo kroz izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, kojima bi se uspostavio Carinski referat Gradiška Novi most, o čemu je Uprava više puta u prethodnom periodu obavještavala javnost i sve relevantne institucije. Navedene izmjene i dopune Pravilnika treba usvojiti Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje – navodi se u saopštenju.

Zbog svega pomenutog oni ponovo ističu da postoji realna mogućnost da na području Gradiške ne bude u funkciji nijedan granični prelaz prvog sljedećeg dana od dana potpisivanje ranije pomenutog međunarodnog Ugovora.

Ozbiljne posljedice po privredu, prevoznike i građane
– Posebno ističemo da bi ovakva situacija imala direktne i ozbiljne posljedice po privredu, prevoznike i građane, koji ne bi mogli koristiti nijedan granični prelaz u Gradišci. UIO je o mogućim posljedicama ovakvog razvoja događaja već upoznala poslovnu zajednicu posredstvom privrednih komora, kako bi privredni subjekti bili blagovremeno informisani o potencijalnim poteškoćama u odvijanju međunarodnog prometa roba – navode oni.

Iz UIO BiH ističu da očekuju od svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini da se, do stvaranja svih neophodnih uslova za punu primjenu novog Ugovora o graničnim prelazima između Hrvatske i BiH, nastavi postupati u skladu sa važećim Sporazumom o graničnim prelazima između ove dvije zemlje.

– Smatramo da je neophodno obezbijediti kontinuitet funkcionisanja graničnog prometa sve do završetka sanacije oštećenog mosta u Gradišci i usvajanja Izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, kojima bi se uspostavio Carinski referat Gradiška Novi most – dodaju oni.

Kako navode, ovakav scenario mogao bi dovesti do ogromnih poteškoća u odvijanju međunarodnog prometa roba i putnika, sa direktnim posljedicama po privredu, prevoznike i građane sa obje strane granice.

Većina opozicionih stranaka podržala je inicijativu za održavanje prve posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske posvećene isključivo položaju penzionera, a na prijedlog Pokreta Sigurna Srpska.

Tim povodom, u četvrtak u 19 časova u svadbenom salonu „Boldi“ biće održana javna tribina sa penzionerima, na kojoj će se razgovarati o zahtjevima za izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević istakao je da penzioneri zaslužuju mnogo više pažnje i konkretnih mjera koje će unaprijediti njihov životni standard.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Бојан Кресојевић (@kresojevic.inicijative)

„Penzioneri zaslužuju više i očekujem da Narodna skupština Republike Srpske održi posebnu sjednicu posvećenu upravo njima. Njihovo mišljenje nam je najvažnije prilikom izrade prijedloga izmjena Zakona o PIO. Želimo da čujemo njihove probleme i zajedno dođemo do rješenja koja će poboljšati njihov položaj“, poručio je Kresojević.

Među zahtjevima koji će biti predstavljeni na tribini nalaze se povećanje penzija za 17 odsto, po uzoru na Federaciju BiH, usklađivanje penzija dva puta godišnje, kao i mogućnost da se penzijski staž računa i za godine za koje doprinosi nisu bili uplaćeni.

Kako ističu organizatori, ovo su samo neki od prijedloga koji će biti predmet rasprave sa penzionerima, a konačna rješenja biće oblikovana upravo na osnovu njihovih stavova i prijedloga.

Tribina se organizuje u okviru redovnih poslaničkih aktivnosti s ciljem uključivanja građana u proces donošenja zakona i kreiranja politika koje direktno utiču na kvalitet života najstarije populacije u Republici Srpskoj.