Connect with us

Politika

ZAUSTAVITE NEPOTREBNO TROŠENJE! Fiskalni savjet pozvao Vladu RS

Hoće li vlast u Srpskoj zaista zaustaviti nepotrebnu potrošnju, pitanje je koje se postavlja nakon što je Fiskalni savjet RS u Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta za prvu polovinu 2023. godine naglasio potrebu za dodatnom uštedom na svim neprioritetnim rashodima (poput kupovine poslovnih prostora, službenih automobila…) s ciljem očuvanja fiskalne održivosti i stabilnosti.

Struka, sa druge strane, smatra da u Republici Srpskoj zvanične statistike nikada nisu pratile budžetsku potrošnju, tako da se ovdje i ne zna šta je racionalno trošenje, a šta razbacivanje novcem.

Savjet je, podsjećamo preporučio strogo kontrolisanje javne potrošnje i sprovođenje mjera štednje, izuzev prioritetnih rashoda koji imaju direktan efekat na održavanje domaće tražnje, a sve navedeno, uz nove prijedloge koji se tiču izvršenja budžeta, biće pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS na sjednici u četvrtak, 2. novembra.

Ali, prije nego što je izvještaj sa preporukama Fiskalnog savjeta i stigao u parlament, oglasio se Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, poručivši da se neće nabavljati luksuzni automobili te da je već izdat nalog da se to obustavi.

“Vlada će se sigurno toga držati”, kazao je Višković.

Komentarišući preporuke Fiskalnog savjeta, ekonomista Slaviša Raković smatra da bi u normalnim okolnostima one bile znak za uzbunu i da bi sugerisale da se očekuje probijanje troškova te nedovoljnost prihoda za pokrivanje budžeta.

“Veoma je teško govoriti o troškovima u javnom sektoru u Srpskoj. Nakon 30 godina kontinuiteta mi još nemamo definisane standarde troškova, pa možemo davati komentare samo upirući prstom u neke očigledne probleme (upotreba službenih vozila). Takođe postoje i oni problemi koji nisu vidljivi. Ni statistika u tom smislu ne prati budžetsku potrošnju, tako da mi nikada ne znamo šta je racionalno, a šta razbacivanje, a za to su se pobrinuli političari”, kazao je on.

Stručnjaci napominju da je u Srpskoj veoma važno da se svi rashodi podijele na produktivne i neproduktivne, odnosno na one koji dolaze iz budžetskih institucija, a u funkciji su stvaranja određene vrijednosti, i na one koji to nisu, poput institucija i agencija koje su čisto regulatornog karaktera pa imaju ograničen doprinos.

Ali, i ove druge, a koje nazivamo neproduktivnim, u Srpskoj su postavljene tako da u jednom momentu iziskuju ogromne troškove, jer su, kako navodi struka, često žarište partijskog zapošljavanja, što znači da treba izdvojiti značajna finansijska sredstva kako bi se njima isplatile plate.

“Oni nemaju konkretan doprinos niti efekat na cjelokupnu ekonomiju, a troškovi koji su im potrebni, i u smislu prostora, opreme, automobila i slično, izuzetno su visoki. Zato smatram da je potrebno da se napravi određena studija gdje bi se tačno podijelili rashodi prema stepenu produktivnosti, da tačno znamo koliko i šta neko doprinosi društvu i privredi i shodno tome da uporedimo veličinu rashoda za te namjene i onoga šta su oni konkretno doprinijeli. Kad bismo sve to uradili, vidjeli bismo da u tom administrativnom (birokratskom) segmentu tih različitih agencija i tijela imamo nesrazmjer između izdvajanja i usluga koje oni objektivno pružaju”, kaže Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.

Dodaje da je administracija u Srpskoj spremna za određene rezove.

“Pogotovo na te troškove materijalne prirode, poput nabavke raznorazne opreme, automobila, prostora, jer oni nekada nisu ničim uslovljeni niti će dati neki efekat u radu. U prvoj fazi njih treba rezati”, navodi Mlinarević, pojašnjavajući kako je to uradila Crna Gora.

“Oni su najavili da će napraviti analizu budžeta, gdje će nivo neproduktivnih rashoda smanjiti, a već su napravili prve procjene i rekli da se radi o iznosu od oko 150 miliona evra, na osnovu čega su kazali da je to dovoljno da se povećaju minimalne penzije na 450 evra. Dakle, oni su iz postojećeg budžeta, samo relokacijom neproduktivnih rashoda povećali podršku penzionerima. Kad bismo kod nas napravili jednu ovakvu analizu, a da ne diramo plate, već samo da se reže ono što zaista nije neophodno i kad bismo dobili konkretne uštede na tim stvarima, mogli bismo, na primjer, još više da povećamo penzije”, rekao je Mlinarević.

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ UZVRATIO CVIJANOVIĆEVOJ: Ko je Konakoviću prepustio Ministarstvo spoljnih poslova?

Povodom izjave Željke Cvijanović da je Elmedin Konaković „pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu“, oglasio se član Predsjedništva SDS Marinko Božović sa pitanjem: – Ko je, ako ne SNSD, u dva uzastopna mandata prepustio Ministarstvo spoljnih poslova BiH bošnjačkim kadrovima?

Božović je dalje upitao ko je dao saglasnost za imenovanje Zlatka Lagumdžije za ambasadora BiH pri UN i Svena Alkalaja za ambasadora BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

On je podsjetio Cvijanovićevu da su za takva imenovanja neophodna saglasnost Predsjedništva BiH?

-Upravo su kadrovske i političke odluke SNSD-a dovele do ovakvog stanja. Ne možete prvo nekoga dovesti na funkciju, a onda se predstavljati kao njegov najveći kritičar – naglasio je Božović.

 

On je na kraju konstatovao da je očigledno SNSD-u važnije bilo da u raspodjeli vlasti zadrži Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje, nego Ministarstvo spoljnih poslova, kako bi imao dovoljno ruku za izglasavanje posla poput kupovine „Kumove zgrade“.

-Strateško predstavljanje srpskog naroda u svijetu žrtvovano je zbog kontrole novca i političkih interesa – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI HITNU SJEDNICU: Vlada mora ispraviti grešku prema roditeljima njegovateljima

Nedavne izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti nisu riješile ključne probleme roditelja njegovatelja, poručio je na konferenciji za novinare poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević. Od Vlade traži da se što prije održi posebna sjednica parlamenta kako bi nepravda bila ispravljena.

Premijer Republike Srpske Savo Minić je tvrdio da će pravo na naknadu dobiti svi roditelji djece sa invaliditetom nezavisno od starosti djeteta, kaže Kresojević i dodaje da je sa novim zakonom ostalo neriješeno pitanje starosne granice od 30 godina.

“Što znači da roditelji koji su ranije imali dijete od 40 godina i po ranijem zakonu zbog ograničenja od 30 godina nisu dobijali pravo na naknadu za roditelja njegovatelja da ni po novom zakonu neće dobiti”, kaže Kresojević.

On kaže da je premijer Minić najavio da će pravo na nakndatu dobiti i roditelji čija djeca pohađaju školu, ali da to novim zakonom nije predviđeno.

“Tražimo hitno zasijedanje Narodne skupštine na kojoj će se izmijeniti Član 37a Zakona o socijalnoj zaštiti gdje će biti omogućeno baš svakom roditelju njegovatelju da dobije pravo na naknadu. Takođe tražimo bez odlaganja da škola i boravak u dnevnim centrima ne bude prepreka za naknadu roditeljima njegovateljima”, smatra Kresojević.

Kaže da vlast vrši pritisak na udruženja i narodne poslanike, ali da će istrajati da ova nepravda bude ispravljena.

“Kada dođete u Narodnu skupštinu i kažete da veliki broj ljudi na Kliničkom centru ima problem sa bolničkom bakterijom oni kažu nemojte da govorite o tome. Kada kažete u Narodnoj skupštini da treba borci da dobiju pet najboljih godina zato što su poklonili 4 ili 5 najboljih godina u rovovima za Republiku Srpsku da onda im se Rebublika Srpska za penziju oduži sa najboljim godinama tada dođe predsjednik BORS-a i kaže da pojedini poslanici to koriste u predizborne svrhe”, kaže Kresojević.

Insistiraćemo i na tome, kaže Kresojević, da preko hiljadu boraca koji imaju PTSP, a nemaju mogućnost da ostvare pravo na invalidninu po tom osnovu, da to dobiju. Ako ima novca za Serdarova i Vijadukt, smatra Kresojević, isti se mora naći i za ove kategorije.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Aktuelno