Connect with us

Svijet

HAMAS VJEŽBAO 10 GODINA: “Nisu kao IS, nego kao Vijetkong”

Islamistička militantna grupa Hamas posljednju deceniju radi na jačanju vojnih sposobnosti oružanih snaga i priprema se za ulične borbe u gusto zbijenom području Gaze.

Za razliku od izraelske vojske, čiji vojnici nisu učestvovali u velikoj kopnenoj bitki od 2014., Hamasovi borci razvili su urbani stil ratovanja kao protivtežu izraelskoj tehnološkoj i vazdušnoj nadmoći.

“Pustite zvijer da spava dok ne budete spremni”, bila je mantra Mahmouda Ajramija, palestinskog borca koji je obučavao generacije Hamasovih militanata.

Koordinisani napad koji je militantna grupa izvela 7. oktobra pokazuje da je čekala da uvuče Izrael u bitku upravo u ono vrijeme koje je njoj najviše odgovara. Prema podacima izraelskih odbrambenih snaga (IDF), Hamas je značajno vojno ojačao od 2008., kad se prvi put borio protiv kopnenog izraelskog napada, te sada ima 40.000 elitnih vojnika, arsenal dronova te raspolaže s oko 30.000 raketa.

Emile Hokayem, direktor regionalne bezbjednosti na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu, ističe kako su Hamas obučavali “najbolji u svom poslu”, misleći na elitnu iransku Revolucionarnu gardu i libanski Hezbollah.

“To je organizacija koja neprestano uči i koja se nekoliko puta borila protiv izraelskih snaga. Hamas izuzetno dobro poznaje svoj teren i braniće ga žestoko i domišljato”, rekao je Hokayem za FT.

Izraelski funkcioneri ističu da je Hezbollah dijelio raketnu tehnologiju, obuku i drugu vojnu opremu i tehnike s Hamasom još od 1992. godine, kada je Izrael deportovao oko 400 Palestinaca, uključujući čelnike Hamasa u Liban. Bejrut je tada postao dom nekoliko vođa Hamasa te je s vremenom Hamas počeo graditi vojnu prisutnost u Libanu. Hamas je od tada neprestano poboljšavao kvalitet svog naoružanja, krijumčareći komponente za pretvaranje “glupih” raketa u sofisticirana, precizno navođena oružja te za gradnju podvodnog drona. Prema izjavi Hamasa, grupa proizvodi protivvazdušne rakete “Mutabar 1”, kojima gađaju izraelske helikoptere, te protivtenkovske rakete “al-Yassin”, koje navodno mogu probiti oklop izraelskih borbenih tenkova Merkava.

Što se tiče načina borbe, Hokayem smatra da je Hamas više nalikuje Vijetkongu nego IS-u. Izrael, naime, upoređuje Hamas s jednom od najnasilnijih džihadističkih grupa u regiji, dok vojni analitičar smatra da su palestinski borci sličniji vojnicima koji su pobijedili američke snage tokom vijetnamskog rata.

Slično kao što je Oslobodilačka vojska Južnog Vijetnama učinila u Vijetnamu, tako je Hamas pojas Gaze pretvorio u tvrđavu barikada i zamki, uključujući 400 km dugu mrežu tunela u koje se borci Hamasa mogu skloniti tokom višemjesečnih izraelskih vazdušnih napada i koristiti ih za napad na izraelske snage sa stražnje snage. Dok se izraelske trupe budu pomicale dublje u Gazu, Hamas će vjerovatno pokušati upotrijebiti zasjede, brze udare i kamuflirane bombe kako bi iscrpio izraelsku vojsku i zaglavio ih u zbrci uličnih borbi.

“Hamas nema kodifikovanu doktrinu. Njegov pristup se uglavnom sastoji od nanošenja štete Izraelcima što je više moguće, korištenjem mješavine hibridnih i konvencionalnih snaga. Operacije su takođe vrlo decentralizovane. Postoji neka vrsta ćelijske vojne strukture, gdje svaka vojna ćelija radi djeluje samostalno”, rekao je Bilal Y. Saab, saradnik u britanskom think-tanku Chatham House.

Propagandne operacije militantne grupe takođe su važna komponenta ratovanja. Oboreni izraelski helikopteri, uništeni tenkovi ili zarobljeni vojnici pomoći će Hamasu da projektuje sliku o navodnoj vojnoj nadmoći. Još jedna važna lekcija koju je Hamas “prepisao” od drugih militantnih grupa je važnost sigurnih komunikacija.

Dok je Hezbollah izgradio vlastitu mrežu optičkih vlakana, Hamas je uspio osigurati operativnu sigurnost tako što se vratio u “kameno doba” i koristio ožičene telefonske linije, izbjegavajući uređaje koji se mogu hakovati. Jedan od mogućih razloga zašto Izrael nije mogao predvidjeti napad 7. oktobra je i taj što je prisluškivao elektronske komunikacije, dok je Hamas napad planirao komunicirajući preko analognog sistema ili drugog šifrovanog sistema, možda uvezenog iz Irana, koji je bio nepoznat Izraelu, prenosi Jutarnji.

Svijet

“IZUZETNO SU TEŠKI LJUDI!” Džej Di Vens poslao jasnu poruku “Pregovori sa Iranom biće dugi i mučni!”

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da su Iranci izuzetno teški ljudi, kao i da će pregovori sa Teheranom potrajati. On je u intervjuu za Foks njuz rekao da će pregovori o sporazumu s Iranom biti složeni i da će zahtevati vreme.
“Irancisu izuzetno teški ljudi i imaju fragmentiran sistem. Postoje ljudi u njihovom sistemu koji žele da se rat završi, postoje i radikali koji žele nastavak rata”, rekao je Vens i dodao da je posao američke administracije da u takvim okolnostima dođe do najboljeg ishoda za američku javnost i predsednika SAD.
Kako je rekao do sporazuma verovatno neće doći brzo, ali će SAD da postignu svoje ciljeve.

“Mislim da će na kraju doći do toga da cene nafte, koje su danas bile 79 dolara, padnu i ostanu niske. Iran nikada neće imati nuklearno oružje, a SAD će biti u jačoj poziciji”, rekao je Vens.

Dodao je i da ne bi trebalo da se donose zaključci o ishodu pregovora dok oni još traju, ali da će SAD nastaviti da se oslanja na vojni pritisak, ekonomske mere i diplomatiju kako bi postigle svoje ciljeve.

“Mi smo nekako usred igre i i ljudi pokušavaju da predvide kako će se ona odvijati. Mogu da vam kažem da će to ići na način dobar po SAD”, rekao je on.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

IMA NOVU PAKLENU TAKTIKU Putin udario Kijev gdje najviše boli, svijetu prijeti novi haos

Napadi ukrajinskih dronova duboko na teritoriju Rusije izazvali su nestašice goriva, opteretili ekonomiju, unijeli nemir među obične građane i zadali ozbiljne glavobolje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Uz to, ukrajinske snage su praktično odsjekle okupirani Krim od ostatka Rusije i nastavljaju da napadaju brodove u Crnom i Azovskom moru. Međutim, i Rusija je u posljednje vrijeme ostvarila određene uspjehe.

Nova, znatno brutalnija kampanja napada na ukrajinske luke na Crnom moru ogolila je surovu istinu:

Ukrajina nema dovoljno PVO raketa

poremećen je izvoz žita

skresani su prihodi države

zaustavljene isporuke oružja ukrajinskoj vojsci

Poljoprivreda čini čak 60 odsto ukupnog robnog izvoza Ukrajine, pa ovi ruski napadi stižu u najgorem mogućem trenutku – baš kada se poljoprivrednici spremaju za žetvu. Ako ova blokada potraje, Rusija bi mogla da presiječe ključni izvor deviznih prihoda Ukrajine i ojača svoju pregovaračku poziciju u svijetu tako što će nanijeti udarac velikim uvoznicima žita u Africi i Aziji, piše Tajm. Kijev, s druge strane, pokušava da umanji razmjere štete. Nakon dvonedjeljnih žestokih udara ruskih dronova i raketa na Odesu i druge primorske gradove, ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki tvrdio je u julu da su luke i dalje otvorene i operativne. Međutim, oko 90 odsto brodovlasnika obustavilo je dolaske jer su – baš kao i u Ormuskom moreuzu blizu Irana – troškovi osiguranja skočili u nebesa zbog konstantne opasnosti od novih napada.

Ovo nije prvi put da je pomorski saobraćaj na Crnom moru prekinut od početka ruske invazije. Talasi ruskih napada na luke krajem 2025. i početkom 2026. godine nisu zadugo usporili rad. Ali ovi posljednji udari su i širi i žešći, u velikoj mjeri zato što su nedavni uspjesi Ukrajine, naročito unutar same Rusije, isprovocirali Putina da pokuša da povrati inicijativu na frontu. Za sada, i Ukrajina i Rusija ostaju posvećene agresivnim vojnim strategijama.

Putinova taktika i glavni cilj
Neposredni problem Ukrajine jeste to što se oslanja na ograničene zalihe američkih PVO sistema „patriot” – jedinu pouzdanu odbranu od ruskih raketa – kako bi zaštitila svoje gradove i vojne linije snabdijevanja. Premještanje „patriota” radi odbrane luka bilo bi i preskupo i izuzetno rizično. Svjesna toga, Rusija će nastaviti da gađa luke raketama i dronovima, ne ostavljajući osiguravajućim kućama razlog da smanje premije, a brodovlasnicima motiv da se vrate.

Pored toga što smanjuje prihode Kijeva i njegovu sposobnost da finansira rat, Moskva se nada da će skokom cijena hrane na globalnom nivou oslabiti i međunarodnu podršku Ukrajini. Ukrajina obezbjeđuje četvrtinu uvoza pšenice za Egipat i oko 18 procenata za Indoneziju. Takođe je najveći dobavljač kukuruza za Evropsku uniju, pokriva čak 92 odsto njenog uvoza suncokretovog ulja i ostaje ključni izvor stočne hrane i biljnih ulja.

Putin računa na to da će poskupljenje hrane – u trenutku kada američki rat sa Iranom već podiže cijene nafte i svega ostalog – primorati ukrajinske trgovinske partnere, prije svega u Evropi, da pritisnu Kijev da obustavi napade unutar Rusije. Međutim, malo je vjerovatno da će ta strategija upaliti, navodi se u analizi Tajma. Šta Ukrajina može da uradi
Podrška Evrope Ukrajini i dalje je čvrsta, a vlade koje trpe posljedice poskupljenja prije će okriviti Moskvu nego Kijev. Ipak, Putin očajnički želi pobjede na frontu, pa će gurati po svom čak i bez čiste i ubjedljive pobjede na pomolu. Isto tako, ne treba očekivati ni obnovu sporazuma postignutog pod okriljem Ujedinjenih nacija u julu 2022. godine, koji je ranije omogućio bezbjednu plovidbu do i iz ukrajinskih luka.

Baš kao što je kriza u Ormuskom moreuzu primorala susjedne zemlje da grozničavo traže nove puteve za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, tako bi i Ukrajina mogla da preusmjeri izvoz žita preko Dunava, rumunskih luka i željeznice, kao što je to činila na početku rata. Ali, kao i tada, ta alternativna rješenja su skupa i logistički znatno komplikovanija.

Zbog svega ovoga, priroda ruskog rata protiv Ukrajine nastaviće da se mijenja dok obje strane traže način da prekinu pat-poziciju na frontu u svoju korist. A ekonomska šteta, koja se osjeća daleko izvan granica Ukrajine i Rusije, nastaviće da se gomila, piše Blic.

Nastavi čitati

Svijet

PENTAGON U PANICI ZBOG VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE! Zaključali podatke o oružju koji su bili javni više od 25 godina!

Pentagon je sa svoje javne internet stranice uklonio neklasifikovane izvještaje o višegodišnjem testiranju američkog oružja, uz obrazloženje da bi protivnici mogli da koriste vještačku inteligenciju i druge napredne tehnologije za analizu podataka i otkrivanje potencijalnih slabosti američke odbrane, prenio je danas Blumberg.

Američko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je riječ o “proaktivnoj mjeri” usmjerenoj na jačanje bezbjednosti SAD.

Strah da bi AI mogao otkriti slabosti vojske

Pentagon navodi da bi strane sile mogle da kombinuju različite javno dostupne podatke uz pomoć vještačke inteligencije i tako naprave detaljne procjene ranjivosti američke vojne infrastrukture i odbrambenih sistema.

Izvještaji su sada prebačeni na bezbjednu mrežu i dostupni samo ovlašćenom osoblju sa posebnom vojnom identifikacionom karticom.

Izvještaji često sadržali podatke o problemima u radu

Godišnji izvještaji Kancelarije za testiranje često su sadržali podatke o problemima u radu, pouzdanosti i održavanju velikih vojnih programa, uključujući i kontroverzni program borbenog aviona F-35 vrijedan oko 1,6 biliona dolara.

Zajedno sa procjenama Kancelarije za odgovornost vlade (GAO), predstavljali su jedan od glavnih izvora javnih informacija o stanju američke vojne opreme.

Odluka Pentagona izazvala je kritike pojedinih članova Kongresa i organizacija za nadzor rada vlade.

Senatorka Elizabet Voren ocijenila je da bi skrivanje izvještaja o problemima u vojnim sistemima moglo da ugrozi živote pripadnika vojske i da dovede do nepotrebnog trošenja novca poreskih obveznika.

Pentagon je ranije ove godine već smanjio kapacitete Kancelarije za testiranje, u okviru šire reorganizacije Ministarstva odbrane, prenosi Tanjug.

Smanjen broj zaposlenih

Broj zaposlenih smanjen je sa 126 na 30, a nadzor nad oko 90 vojnih programa uklonjen je iz nadležnosti kancelarije, prema podacima GAO.

Pentagon tvrdi da izvještaji nijesu uklonjeni zbog skrivanja informacija, već su premješteni na zaštićenu lokaciju kako bi im pristup imali samo ljudi koji rade na odbrambenim zadacima.

Slična odluka bila je donijeta i nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kada su izvještaji privremeno uklonjeni sa interneta, ali su štampane kopije tada i dalje bile dostupne medijima.

Nastavi čitati

Aktuelno