Na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj cijena dizela opet raste. Unazad mjesec dana, gorivo konstantno poskupljuje, a, po svemu sudeći, tako će biti i u narednom periodu.

Trenutno, cijena dizela na pojedinim benzinskim pumpama ide i do 3,42 KM po litru.

Kako su za Srpskainfo potvrdili u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske, dizel košta od 3,27 do 3,42 KM.

– Poskupljenja na benzinskim pumpama u Srpskoj na snazi su negdje od početka jula. Razlog su dešavanja na Bliskom istoku, koja uslovljavaju poskupljenje sirove nafte. S obzirom na kretanje cijene sirove nafte, gorivo na pumpama bi moglo još da poskupi. To će, prije svega, uraditi one pumpe na kojima je, trenutno, cijena dizela niža, a koje gorivo nabavljaju skuplje – kažu u ovoj grupacji. Podsjetimo, litar dizela početkom jula u prosjeku je koštao 2,7 KM, što znači da je sada skuplji za nekih 60-70 feninga po litru. Praktično, vozači rezervoar od 50 litara, trenutno, plaćaju skuplje za najmanje 30 KM nego prije mjesec dana.

Prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku, litar dizela u Srpskoj u prosjeku je koštao 2,3 KM. To znači da, u odnosu na prije 5 mjeseci, vozači litar dizela danas plaćaju za 1,1 KM skuplje. Tačnije, za rezervoar od 50 litara koji je početkom marta koštao oko 115 maraka, danas je potrebno izdvojiti 165 KM. Po izbijanju rata na Bliskom istoku, litar dizela u Srpskoj, u jednom momentu, koštao je i 4 KM.
Srpskainfo

Republika Srpska i region pod udarom su novog toplotnog talasa. Uz upaljene meteoalarme, temperature će lokalno dostizati i 42 stepena Celzijusa, a ljekari upozoravaju da ovakvi vremenski uslovi mogu ozbiljno ugroziti zdravlje stanovništva.

Dok većina građana spas od nesnosnih vrućina traži u klimatizovanim prostorijama, hladu i pored vode, za hiljade radnika na otvorenom izbor ne postoji.

Građevinci, putari, komunalni radnici i poljoprivrednici i danas su posao obavljali pod užarenim suncem, gdje je, kako sami kažu, osjećaj kao da je na asfaltu i 50 stepeni.

Specijalista porodične medicine dr Srđan Radojković upozorava da visoke temperature ne ugrožavaju samo hronične bolesnike i starije osobe, već i mlađu populaciju koja duže boravi na otvorenom.

Posljednjih dana, kaže, sve je više pacijenata sa simptomima poput glavobolje, povraćanja i iscrpljenosti izazvane vrućinom.

Dodatni problem predstavlja i fen vjetar – izrazito topao i suv vjetar koji pojačava osjećaj vreline i doprinosi ekstremno visokim temperaturama vazduha.

Zbog pojačanog korišćenja klima-uređaja, raste i potrošnja električne energije. Iz Elektro-Bijeljine navode da je potrošnja dostigla nivo karakterističan za zimske mjesece, kada se električna energija koristi za grijanje.

Meteorolozi najavljuju da će se ekstremno visoke temperature zadržati i narednih dana, zbog čega nadležne institucije pozivaju građane da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i posebnu pažnju posvete zaštiti najosjetljivijih kategorija stanovništva.

Dok jedni osvježenje pronalaze uz klima-uređaje, bazene ili krišku hladne lubenice, za one čiji posao ne može da čeka jedino rješenje ostaju voda, kratke pauze i mnogo izdržljivosti.

(BN)

BiH je za samo šest mjeseci ove godine izdvojila više od 20,6 miliona maraka za uvoz flaširane vode iako raspolaže ogromnim rezervama kvalitetne vode.

Stručnjaci upozoravaju da domaći prirodni potencijali ostaju neiskorišćeni zbog nedostatka investicija, slabije podrške proizvođačima i snažnog uticaja uvoznih brendova.

Iako važi za jedno od najbogatijih područja vodnim resursima u regiji i široj Evropi, Bosna i Hercegovina nastavlja da bilježi poražavajući ekonomski paradoks kada je u pitanju uvoz vode za piće.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, BiH ogromne količine vode uvozi iz susjednih zemalja. „U prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je vode u vrijednosti od 20,64 miliona KM.

Najviše vode stiglo je iz Srbije, u vrijednosti od 10,08 miliona KM.

Slijedi Hrvatska sa 6,52 miliona KM, dok je iz Slovenije uvezeno vode u vrijednosti od 3,72 miliona KM“ podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Ekonomista Igor Gavran upozorava da je nerealno je govoriti o tome da možemo uvesti nešto bolje od onoga što imamo i riječ je o velikom odlivu novca na godišnjoj bazi.

“Uvoz vode u BiH sasvim je neopravdan i možemo reći da je svaki uvoz koji obavljamo nepotreban jer nema razloga da zemlja koja je toliko bogata vodom koja ima široku lepezu izvora prirodne mineralne vode različitih karakteristika, koja dobija prestižne nagrade širom svijeta uvozi vodu iz bilo kojeg drugog dijela svijeta”, navodi ekonomista.

Da je uvoz vode neopravdan smatra i Snežana Šešlija iz Udruženja za zaštitu potrošača Doboj koja smatra da bi i trgovcima bilo daleko profitabilnije da se prodaje domaća voda, ali da je problem u nedostatku dobre strategije.

“Nema državne strategije za zaštitu prirodnih resursa koji mogu da nam daju određene proizvode. Nemamo nikakav podsticaj za otvaranje fabrika, a nemamo nikakve državne ni entitetske strategije kako bi se očuvali prirodni resursi BiH”, kaže Šešlija.

Ekonomista Gavran smatra da podcjenjujemo vrijednost vlastite vode i dajemo je jeftino, a sa druge strane plaćamo skuplje i precjenjujemo vrijednost uvozne robe što kao rezultat ima veliki deficit.

“Kada je riječ o izvozu, tu su najveće slabosti BiH jer bez obzira na visok kvalitet vode i na velike količine vode koje imamo, naš izvoz je prilično mali u odnosu na potencijale, i ono što izvozimo, prodajemo po neopravdano nižim cijenama

. Tako da vidimo iz podataka kada i uvozimo vodu i bezalkoholna pića na bazi vode, uglavnom ih plaćamo više nego što prodajemo vlastitu vodu i bezalkoholna pića”, tvrdi ekonomista Gavran.

Jedan od razloga zašto potrošači češće koriste vodu iz uvoza umjesto domaće zbog jačeg marketinga, smatra Šešlija.

“Činjenično stanje je da daleko jači marketing imaju proizvođači vode u nekim u drugim pogotovo našim susjednim državama. Oni pobjeđuju i ovo malo proizvođača što postoji u BiH jer im je marketing zaista izvanredan”, navodi Šešlija.

Domaća voda ima kvalitet da stane rame uz rame sa bilo kojim svjetskim brendom. Međutim, da bi se preokrenuo trend visokog uvoza mora da postoji i vrhunska marketinška strategija koja će kupcu jasno pokazati zašto je izbor domaće vode najbolja odluka.

(BN)