Connect with us

Region

Novi Sad na UNESKO LISTI! Jedan je od četiri grada na svijetu sa ovom TITULOM

Novi Sad oduvijek je bio simbol kulture, a dodatni pečat dobio je 2022. godine kada je i proglašen za Evropsku prestonicu kulture. Sada, Novi Sad je postao prvi grad u ovom dijelu Evrope koji se na našao na listi u kategoriji novih i digitalnih umjetnosti (Media Arts) i time ušao u jedinstvenu Uneskovu mrežu kreativnih gradova svijeta.

“Srpska Atina je stala rame uz rame sa svjetskim gradovima, u Uneskovoj listi kreativnih gradova kao što su Linc, Lion, Ostin, Modena, Toronto i drugi, čime je učvrstila svoju poziciju kao centar kulture i inovacija”, navela je fondacija “Novi Sad – Evropska prestonica kulture”.

Koliko je Grad Novi Sad prepoznat kao značajan nacionalni i regionalni centar kulture, govori činjenica je on trenutno jedan od samo četiri grada na svijetu koji su se ove godine našli u kategoriji medijskih umjetnosti i prvi u ovom dijelu Evrope na tom polju.

Iskorak u tom smislu koji je Novi Sad napravio na polju novih i digitalnih umjetnosti, a koji ga je i kandidovao za članstvo u ovoj prestižnoj mreži gradova, načinjen je u okviru projekta Evropske prestonice kulture, a jedan od glavnih razloga za podnošenje i prijavu je nastavak nasljeđa programa Evropske prestonice kulture i sprovođenje akcija održivog razvoja u oblasti kulture, posebno u oblasti medijske umjetnosti.
Mreža kreativnih gradova UNESKO-a formirana je 2004. godine kako bi promovisala saradnju sa i među gradovima koji su kreativnost identifikovali kao strateški faktor za održivi urbani razvoj. Gradovi koji trenutno čine ovu mrežu, a njih je sada 350, zajedno rade na zajedničkom cilju: stavljanje kreativnosti i kulturnih industrija u srce svojih razvojnih planova na lokalnom nivou i aktivna saradnja na međunarodnom nivou.

“Još jedno svjetsko priznanje u oblasti kulture je potvrda kontinuiteta ulaganja u ukupni razvoj našeg Grada. Naročito jer je riječ o kategoriji koja povezuje naučne-obrazovne ustanove sa akterima iz oblasti kulture dajući Novom Sadu jednu novu vrijednost koji time ravnopravno prati savremene svjetske tokove”, izjavio je gradonačelnik Milan Đurić.

Tekst je objavljen u sklopu projekta koji je sufinansiran iz budžeta Grada Novog Sada. Stavovi izneti u podržanom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodijelio sredstva.

(MONDO)

Region

KALAS POSTAVLJA USLOVE “Srbija djelima mora potvrditi svoje evropsko opredjeljenje”

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u Beogradu da je, nakon sastanka sa zvaničnicima Srbije, jasno da EU ostaje njen strateški cilj, ali da je neophodno da se to opredjeljenje potvrdi i konkretnim djelima.

“Reforme su način na koji će Srbija napredovati na svom evropskom putu. Ne postoje prečice za članstvo. Pravi progres mora da se ostvari”, kazala je Kalasova i naglasila da se to prije svega odnosi na unapređenje medijskih sloboda, suzbijanje korupcije te izborne reforme.

Istakla je da se mora poštovati autonomija univerziteta u Srbiji.

“Reforme moraju biti realne, a ne samo da se štrikliraju stavke na papiru”, rekla je Kalasova na konferenciji za novinare.

Dodala je da će te reforme donijeti pravu korist građanima Srbije, uključujući i “stotine hiljada učesnika protesta koje su to posljednjih nedjelja zahtijevale”.

Kalasova je pozvala predstavnike Beograda i Prištine da “što prije dođu u Brisel i razgovaraju o konkretnim koracima naprijed”.

Prethodno, na početku zvanične posjete Beogradu, poručila je da je za napredak ka EU neophodan i dijalog Srbije i Kosova.

“Ponovo na zapadnom Balkanu. Posjetiću Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju i sa vladama i civilnim društvima tih zemalja, angažovati se u okviru njihovog puta ka Evropskoj uniji. Dijalog Beograda i Prištine obavezan je kad gledamo unaprijed. Sada je trenutak za ponovno angažovanje”, napisala je Kalasova ranije na svom nalogu na mreži X.

Na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa o novosadskim aktivistima, koji su duže od dva mjeseca u pritvoru zbog navodnog pokušaja rušenja ustavnog poretka, Kalasova je rekla da je o tome razgovarala sa zvaničnicima u Srbiji.

“Razgovarali smo i o tome kako taj proces treba da se prati. Mi očekujemo od svih zemalja članica i kandidata da poštuju ljudska prava i to mora da se poštuje u svim procesima”, rekla je ona.

Kalasova se danas sastala sa premijerom Srbije Đurom Macutom.

Kako je saopšteno iz Vlade Srbije, razgovarali su o mogućnosti ubrzanja procesa evropskih integracija Srbije, kao i o dijalogu Beograda i Prištine”.

Tom prilikom, kako se navodi, Macut je istakao “nedvosmislenu evropsku orijentaciju Republike Srbije”.

“Macut je naglasio da je potrebno ubrzati proces evropskih integracija Srbije i izrazio uvjerenje da će se ubrzo razgovarati o konkretnim koracima na tom putu, poput otvaranja klastera 3, na koje se čeka tri godine”, navodi se u saopštenju.

U Skupštini Srbije, šefica diplomatije EU danas se srela i sa predsjednicom parlamenta Anom Brnabić i predstavnicima opozicionih stranaka.

Kalasova je sinoć doputovala u Beograd, a potom se odmah sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

On je poručio da Srbija “ostaje pouzdan partner svima koji iskreno teže saradnji, napretku i zajedničkoj evropskoj budućnosti”.

U objavi na Instagramu Vučić je napisao da je sa Kalasovom razgovarao o ključnim geopolitičkim temama, bezbjednosnoj situaciji u regionu, evropskom putu Srbije i o dijalogu sa Prištinom.

“Naglasio sam da je Srbija posvećena konstruktivnom dijalogu pod pokroviteljstvom EU, kao načinu za rešavanje otvorenih pitanja, a da je zaštita srpskog naroda na Kosovu i Metohiji naš apsolutni prioritet. Podsetio sam da je formiranje zajednice srpskih opština ne samo dogovorena obaveza, već i preduslov za dalje napredovanje dijaloga i bilo kakvu normalizaciju odnosa”, napisao je Vučić.

Ovo je druga posjeta Kaje Kalas zapadnom Balkanu u okviru koje posjećuje i Kosovo i Metohiju i Sjevernu Makedoniju.

Tokom prve posjete regionu zapadnog Balkana, početkom aprila, Kaja Kalas je bila u Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Region

MILIONSKE ŠTETE zbog zabrane uvoza mlijeka iz BiH u Srbiju

Srbija je zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine. Blokada traje više od deset dana, upozoravaju BiH mljekari i poljoprivrednici. Zašto, nije poznato.

Od nadležnih traže hitnu reakciju s ciljem zaštite domaće proizvodnje i tržišta. Oni, s druge strane, šute. Ili nisu dostupni ili čekaju zvanične informacije. Do tada, BiH mljekari su u opasnosti da izgube milione maraka, ali i radna mjesta. Hoće li i kako naša zemlja odgovoriti?

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH saopštilo je da je Srbija zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine, te zatražilo od državnih organa da zaštite domaću proizvodnju i domaće tržište.

“Radi se o milion i po litara mlijeka koje je mjesečno išlo prema Srbiji. Javit će se veliki problem, mljekare će smanjivati otkup tako da su lančano svi u problemu”, upozorava Nedžad Bičo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Čekaju se informacije
Zašto je Srbija blokirala uvoz – zvanično nije poznato. Iz tamošnjeg ministarstva nije stigao odgovor na upit Federalne televizije. Izostao je i odgovor BiH institucija.

Državni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac je u Kini. Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine ne odgovara na pozive, dok federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić (NiP) čeka zvaničnu informaciju.

“Nemamo još zvaničnu informaciju. Provjeravamo šta se dešava. Zasad ne možemo dati bilo kakvu izjavu u vezi s tim pitanjem”, kaže Hrnjić.

Nezvanično, razlozi srbijanske obustave uvoza mlijeka su hiperprodukcija i softver koji je, navodno, u kvaru.

“Ovdje se svi prave mrtvi, niko ništa ne zna da se to dešava. Problem je, kao, s nekim softverom. Ne mogu da vjerujem da se 12–13 dana softver ne može osposobiti, da je taj novi ministar Vlade Srbije suspendovao sve dozvole o uvozu jer komuniciramo sa svim poljoprivrednicima u regiji i znamo da je hiperprodukcija mlijeka”, dodaje Bičo.

Jednostrane odluke nisu dobre. I nanose veliku štetu ovom sektoru, navode mljekari. Pojedini strahuju i da će ova odluka dovesti do gašenja malih proizvođača.

“Odluka Vlade Srbije nije dobra. Sumnjam da će naše institucije nešto uspjeti, sigurno će utjecati na gašenje proizvodnje i gazdinstava”, ističe predsjednik Udruženja mljekara SBK-a Amir Bulut.

“Mislim da nije dobro zatvarati nijedno tržište i da to treba da se riješi na nivou ministarstava. Ako oni od nas neće da uvoze, nećemo ni mi od njih – to je recipročna mjera”, poručuje počasni predsjednik Udruženja mljekara RS-a Vladimir Usorac.

Veoma važno tržište
Inače, i naša zemlja i Srbija potpisnice su Sporazuma o slobodnoj trgovini. Jednostranih poteza ne bi smjelo biti. Ukupan promet spoljnotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda u 2024. godini iznosio je 413,8 miliona maraka, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 54 odsto.

Top pet izvoznih tržišta u prošloj godini su Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija i Kosovo.

Vrijednosno i količinski bilježi se rast izvoza na tržište Srbije i Sjeverne Makedonije. Dakle, ukoliko se novonastali problem ne riješi što prije – jasno je da će mljekarski sektor bilježiti milionske gubitke. FTV

Nastavi čitati

Region

O ČEMU SU RAZGOVARALI? Vučić telefonom razgovarao sa Zelenskim

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o bilateralnoj saradnji i evropskom putu Srbije i Ukrajine.

Vučić je na Instagram nalogu “buducnostrsrbijeav” naveo da je sa Zelenskim posebno razgovarao o saradnji u formatu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, prenosi Tanjug.

“Dobar i otvoren razgovor sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. Razgovarali smo o bilateralnoj saradnji, evropskom putu Srbije i Ukrajine i posebno o saradnji u formatu Ukrajina – Jugoistočna Evropa”, napisao je Vučić.

Nastavi čitati

Aktuelno