Agrarni budžet Republike Srpske od oko 180 miliona KM, koliko se prema najavama očekuje i naredne godine, sve teže prati rast troškova poljoprivredne proizvodnje.

Poljoprivrednici upozoravaju na poskupljenje goriva, sjemena, sadnog materijala i drugih repromaterijala, dok dio proizvođača smatra da problem nije samo u visini budžeta, već i u načinu na koji se novac raspoređuje.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, kaže da je situacija među proizvođačima sve teža, posebno jer je agrarni budžet već treću godinu na približno istom nivou.

„Sve je manje poljoprivrednika, a budžet je isti. Već treću godinu se predlaže ista priča. Vidjećemo kakva je situacija i koliko će ljudi uopšte ostati da se bavi poljoprivredom, pošto je situacija alarmantna“, rekao je Bakajlić.

Prema njegovim riječima, vremenske nepogode dodatno povećavaju probleme, zbog čega bi državna podrška morala biti bolje osmišljena i efikasnije usmjerena.

„Mislim da poljoprivrednici zaslužuju više, ali šta reći na ovakav sistem i ovakvo upravljanje. Slika je jako loša“, ocijenio je Bakajlić.

Povrat sredstava važniji od samog iznosa?

Bakajlić smatra da bi i postojeći budžet mogao pokriti potrebe većeg broja proizvođača kada bi se sredstva racionalnije i pravovremeno isplaćivala.

„Budžet i sada, kada bi se realno isplaćivao, može zadovoljiti veći dio poljoprivrednika. Međutim, to ide na neki specifičan način“, rekao je on.

S druge strane, povrtari smatraju da sadašnji iznos više ne može pratiti rast troškova.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, smatra da bi agrarni budžet trebalo povećati za najmanje 30 odsto.

„Ako je riječ o dizelu i najavama da će nafta ići na četiri marke, samim tim regres koji imamo od 80 feninga po litru sada je opet nedovoljan u odnosu na cijene nafte“, rekao je Ilić.

On upozorava da distributeri najavljuju i poskupljenje repromaterijala od 20 do 30 odsto.

„Što se tiče povrtarstva, distributeri najavljuju da će repromaterijal biti skuplji za oko 20 do 30 odsto“, naveo je Ilić.

Zbog toga, kako kaže, povećanje budžeta od najmanje 30 odsto predstavlja minimum koji bi mogao pratiti rast troškova proizvodnje.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da su cijene povrća trenutno niske, pa proizvođači teško mogu prebaciti veće troškove na kupce.

„Veoma će teško biti da se izborimo sa tim ako bi, recimo, i taj budžet ostao isti i davanja prema samim poljoprivrednicima bila na istom nivou“, upozorio je Ilić.

Mljekari: Nije problem samo u 180 miliona KM

Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske, ima nešto drugačiji stav.

Prema njegovim riječima, agrarni budžet ne bi nužno morao biti povećan ukoliko bi se postojeći novac racionalnije raspoređivao i direktnije usmjeravao u proizvodnju.

„U taj naš budžet se ušetalo sve i svašta. Ima dosta stavki koje se ne tiču proizvodnje“, rekao je Arsenić.

Posebno je kritikovao podrške naučnim institucijama, različitim unapređenjima i drugim programima za koje, kako smatra, nije dovoljno jasno na koji način direktno pomažu poljoprivrednicima.

„Dovoljno je da pročitate pravilnik i vidite šta sve ulazi kao podrška. Ja bih dao medalju za izmišljanje podrški“, rekao je Arsenić.

„Traktore treba izbaciti iz podrške“

Arsenić posebno problematizuje način na koji se koriste sredstva namijenjena kapitalnim investicijama, a kao primjer navodi nabavku traktora.

On smatra da bi, ukoliko se ne uvede bolji model kontrole, traktore čak trebalo privremeno izbaciti iz sistema podrške.

„Kad je riječ o traktorima, ako nemamo neki bolji model podrške nabavci traktora, onda nam ne treba nikakav. Ja bih predložio i podržao da se traktori izbace iz podrške dok se to nešto ne reguliše“, rekao je.

Tvrdi da postoje slučajevi da subvencionisani traktori gotovo da se i ne koriste.

„Imate toliko traktora koji su kupljeni, a ne prave radne sate. Svaki traktor koji nije napravio barem 300-400 sati ili 800-900, to je uzaludna podrška“, istakao je Arsenić.

Prema njegovim riječima, mnogo je više traktora koji godišnje rade svega nekoliko desetina sati nego onih koji se intenzivno koriste u proizvodnji.

Poljoprivrednici između većeg budžeta i bolje raspodjele

Dok jedni traže da agrarni budžet bude povećan zbog viših troškova proizvodnje, drugi upozoravaju da samo povećanje neće riješiti problem ukoliko se novac ne bude usmjeravao tamo gdje je najpotrebniji.

Jedno je, međutim, zajedničko svim proizvođačima – troškovi rastu, cijene proizvoda često ne prate taj rast, a sve je manje ljudi koji ostaju na selu i bave se poljoprivredom.

Ukoliko naredne godine agrarni budžet zaista ostane na oko 180 miliona KM, najveće pitanje neće biti samo koliko će novca biti izdvojeno, već ko će ga dobiti, pod kojim uslovima i koliko će taj novac zaista završiti u proizvodnji.

Građane Bosne i Hercegovine koji putuju u Evropsku uniju do kraja godine očekuje još jedna velika promjena. Nakon uvođenja sistema EES, koji je već promijenio procedure na spoljnim granicama EU, uskoro bi trebalo da počne primjena i ETIAS-a – elektronskog odobrenja za putovanje.

Za razliku od vize, ETIAS neće mijenjati bezvizni režim za kratkotrajna putovanja, ali će građani zemalja kojima nije potrebna viza, među kojima je i BiH, prije puta morati podnijeti elektronski zahtjev i dobiti odobrenje za putovanje.

Evropska unija planira da ETIAS počne da se primjenjuje u posljednjem kvartalu 2026. godine. Tačan datum još nije objavljen, a iz Brisela navode da će javnost biti obaviještena nekoliko mjeseci prije početka primjene.

Koliko će koštati ETIAS?

Jedna od najvažnijih informacija za putnike jeste da će zahtjev koštati 20 evra.

Prvobitno je bilo predviđeno da taksa iznosi sedam evra, ali je Evropska komisija kasnije povećala cijenu zbog većih operativnih troškova, inflacije i usklađivanja sa sličnim sistemima u drugim državama.

Dobra vijest je da se taksa neće plaćati prilikom svakog putovanja.

Odobreni ETIAS važiće do tri godine ili do isteka pasoša, šta god prije nastupi. Tokom tog perioda putnik će moći da ga koristi za više putovanja, pod uslovom da putuje sa istim pasošem.

ETIAS nije viza

Iako će prije puta biti potrebno dobiti odobrenje, ETIAS se ne smatra vizom.

Građani BiH i dalje će moći da putuju u zemlje obuhvaćene sistemom bez klasične vize za kratkotrajne boravke, ali će prije polaska morati da prođu elektronsku bezbjednosnu provjeru.

ETIAS je zamišljen kao sistem prethodne provjere putnika, odnosno provjera da li postoje bezbjednosni ili drugi relevantni razlozi zbog kojih bi putovanje moglo predstavljati rizik.

ETIAS i EES nisu isto

Građanima će posebno biti važno da razlikuju dva sistema.

ETIAS se završava prije putovanja, dok se EES primjenjuje na samoj granici.

EES je sistem registracije ulaska i izlaska državljana zemalja koje nisu članice EU. Prilikom prelaska granice evidentiraju se podaci o putniku, a koriste se i biometrijski podaci, uključujući fotografiju lica i otiske prstiju.

Kada oba sistema budu u punoj primjeni, putnik iz BiH moraće da ima važeći ETIAS prije puta, dok će na granici prolaziti kroz EES proceduru.

Kako će izgledati prijava?

Zahtjev će se podnositi putem zvaničnog ETIAS sajta ili mobilne aplikacije.

Putniku će biti potreban važeći pasoš i platna kartica za plaćanje takse.

U prijavu će se unositi lični podaci i podaci iz putne isprave, kao i odgovori na pitanja koja su važna za bezbjednosne provjere.

Podaci koje putnik unese moraju odgovarati podacima u pasošu.

Većina zahtjeva trebalo bi da bude obrađena automatski, često u roku od nekoliko minuta.

Međutim, ukoliko bude potrebna dodatna provjera, postupak može trajati duže.

U slučaju dodatnih informacija ili dokumenata obrada može trajati do 14 dana, dok se u situacijama kada je potreban intervju rok može produžiti i do 30 dana.

Zbog toga će putnicima biti važno da zahtjev podnesu dovoljno ranije, a ne neposredno pred polazak.

Ovo su zemlje koje uvode ETIAS

ETIAS će se primjenjivati u 30 evropskih zemalja:

Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska i Švajcarska.

Za građane BiH najvažnije je da će se ETIAS odnositi na putovanja u veliki broj zemalja u koje danas mogu otići bez vize.

Šta to znači za građane BiH?

Uvođenje ETIAS-a neće značiti ukidanje bezviznog režima, ali će putovanje u Evropu dobiti još jednu obaveznu proceduru.

Putnik će prije puta morati da ima odobren ETIAS, dok će nakon dolaska na granicu prolaziti kroz kontrole predviđene sistemom EES.

Drugim riječima, pasoš više neće biti jedina stvar o kojoj putnik mora voditi računa prije puta.

Za većinu putnika postupak bi trebalo da bude brz i jednostavan, ali oni koji planiraju putovanje moraće na vrijeme podnijeti zahtjev i računati na novu taksu od 20 evra.

Uprkos presudama kojima su poništene koncesija i ekološka dozvola, radovi na Bukovoj Kosi kod Prijedora, prema tvrdnjama građana, nisu zaustavljeni. Zbog toga će Prijedorčani u subotu ponovo izaći na ulice.

Mirni protest građana biće održan 12. septembra u 12 časova na gradskom trgu u Prijedoru, potvrdili su iz neformalne grupe građana „Prijedor se budi!“ za „Nezavisne novine“.

Iz ove grupe podsjećaju da su, zajedno sa Centrom za životnu sredinu, kroz sudske postupke osporavali rad rudnika i dobili sporove.

Međutim, tvrde da se uprkos tome eksploatacija uglja na Bukovoj Kosi nastavlja.

„Rudnik je izgubio sve dozvole za rad i koncesiju, a i dalje radi punom parom“, navode iz grupe „Prijedor se budi!“.

Građani tvrde da institucije ne reaguju

Prema njihovim riječima, nadležne institucije, policija i inspekcija ne preduzimaju dovoljno kako bi se sprovela pravosnažna sudska rješenja.

Posebno ukazuju na kompaniju „Drvo-Export“ iz Teslića, koja je, kako tvrde, nastavila aktivnosti na području Bukove Kose.

Građani upozoravaju i na velike deponije lignita koje su formirane na lokaciji rudnika.

Kako tvrde, na Bukovoj Kosi postoje tri velike deponije lignita koji tinja i zagađuje vazduh, dok se pojedine kuće nalaze svega nekoliko metara od rudarskih radova.

Zbog toga organizatori očekuju veliki odziv građana, naglašavajući da će protest biti miran.

Dvije sudske odluke protiv koncesije i dozvole

Pitanje rudnika Bukova Kosa dobilo je novu dimenziju nakon dvije važne sudske odluke.

Vrhovni sud Republike Srpske u julu ove godine poništio je rješenje Vlade RS o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ovom ležištu kod Prijedora.

Nakon toga je i Okružni sud u Banjaluci po drugi put poništio ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na Bukovoj Kosi.

Iz Centra za životnu sredinu ranije su ocijenili da ove odluke predstavljaju važan presedan za vladavinu prava i zaštitu životne sredine.

Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu, tada je istakao da je sud uspostavio vezu između nezakonite dodjele koncesije i povrede prava javnosti.

Inspekcija zatekla radove bez ekološke dozvole

Nakon odluke suda i zahtjeva Centra za životnu sredinu, republički ekološki inspektor izašao je na teren.

Tada je, prema ranijim navodima Centra, utvrđeno da „Drvo-Export“ na lokaciji radi bez važeće ekološke dozvole.

Građani zato sada postavljaju pitanje – kako rudnik može nastaviti da radi ako su ključne dozvole poništene sudskim odlukama?

Upravo će to biti jedna od glavnih poruka protesta zakazanog za subotu.

Prijedorčani su i prošle godine mjesecima protestovali tražeći zatvaranje rudnika, a sada se ponovo vraćaju na gradski trg – ovog puta uz poruku da sudske odluke moraju imati posljedice i u praksi.