Ideja današnjeg sastanka je bila da razgovaramo. Pozvao sam šefove klubova ili predstavnike u ime svih stranaka koje su u Skupštini grada Banjaluke da pitamo zašto nema redovnih sjednica ili kada će biti, te da kažemo da smo pripremili Nacrt budžeta Grada za 2026. godinu i rebalans i da je potrebna redovna sjednica. Stotinu tačaka važnih za naš grad i građane čeka od početka godine odnosno od novembra prošle godine.

Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Ističe da je uvijek bio korektan u vezi sa konsultacijama.

-Nije mi jasno koja je neodgovornost bilo koje političke stranke da ne dođe na konsultacije, pa ne dođe ni predsjednik Skupštine, niti potpredsjednici, niti predstavnici stranaka okupljenih oko supštinske većine, ne mogu da razumijem zašto. Hvala odbornicima Narodnog fronta, Liste za pravdu i red i Pokreta Sigurna Srpska koji su danas došli. To je 11 odbornika i hvala im, jer je 11 potpisa dovoljno da se zatraži zakazivanje redovne sjednice. Mi ćemo to danas da predamo i tražimo zakazivanje redovne sjednice, što je po Poslovniku predsjednik i dužan da uradi – kazao je gradonačelnik.

Poziva da svako u svom domenu radi.

-Moja poruka je da su budžeti spremni, da je stotinu tačaka dnevnog reda spremno i da treba da razgovaramo i da nikada nisim zloupotrijebio konsultacije – naveo je gradonačelnik i dodao da su sve jedinice lokalne samouprave imale znatno više sjednica.

Ističe da je u Banjaluci u suštini bila samo jedna sa pravim važnim tačkama dnevnog reda.

-Prave priču da gradoačelnika nema, da ne radi. Nije tačno, prošle sedmice imali smo sastanak sa svim gradskim ustanovama. Radimo na više lokacija u gradu, sve je to vidljivo. Saobraćajnice radimo, modernizujemo ulice, staze na Trešnjiku, radimo Kuću Predah, stalno smo na terenu, stalno smo sa građanima. Radi se sve bez Skupštine, nijedan projekat i inicijativu nisu dali. Niko ne može reći da ne radimo. Radimo posvećeno i sve stižemo. Uz projekte riješili smo i brojne izazove – rekao je gradonačelnik i dodao da je milion KM stavka u budžetu za rad Skupštine, za one koji su imali samo jednu redovnu sjednicu.

Naglasio je da je gradska administracija do sada pokazala da je profesionalna, jer se odazvala na sve njihove tematske sjednice i tako pokazali da smo za rad.

-Zašto nas koštate milion KM kada ne radite. Hajde da diskutujemo. I sve ovo što mi postižemo, postižemo i usljed ovih blokada. Plan SNSD-a, skupštinske većine, jeste da nijedna sjednica ne bude do kako oni kažu redovnih opštih izbora i da bude posebna o budžetu i ništa drugo što bi donijelo prihode i da grad bude još uređeniji – naveo je gradonačelnik.

Pozvao je odbornike pojedinačno i zatražio novi sastanak u petak.

-Bićemo profesionalni i dalje raditi sve što je do nas kako bi došlo do redovnih sjednica – zaključio je gradonačelnik.

U ime kluba odbornika Narodnog fronta Dijana Ješić kazala je da su se odzvali na poziv gradonačelnika Draška Stanivukovića da bi, kako je kazala – pričali o zakazivanju redovnih sjednica što se ne dešava.

-Stav Narodnog fronta i nas kao odbornika jeste da se sjednice moraju održavati, te da grad ne smije da trpi zbog neodržavanja redovnih sjednica. Jasno je da su posebne sjednice imale svoj karakter hitnosti zbog tema, ali isto tako na tim sjednicama raspravaljo se i o onim stvarima koje nisu imale karakter hitnosti. Što se tiče rada Skupštine nismo donijeli brojne važne programe, poput programa zajedničke komunalne potrošnje, uređenja gradskog zemljišta, program rada Skupštine, program sufinansiranja kulturno-umjetničkog amaterizma što utiče na udruženja iz te oblasti i koji trpe zbog nerada Skupštine – navela je Ješić.

Uputila je poziv rukovodstvu Skupštine da se redovne sjednice sazivaju.

-Ne moramo da se slažemo, ali o svim tačkama moramo da diskutujemo, jer ovakvo stanje nikome ne odgovara – zaključila je Ješić.

Kada čitamo vijesti o ogromnom rastu cijena osnovnih životnih potreba – hrane, energenata i drugih troškova koji su u posljednjih nekoliko godina porasli i preko 100%, svima nam je jasno da više ništa nije isto kao 2010. godine.

Uprkos tome, cijena participacije za boravak djece u javnim vrtićima u Banjaluci ostala je ista već 15 godina – 165 KM.

– U tom periodu promijenilo se sve: troškovi hrane u vrtićima, grijanja, održavanja objekata, materijala, ali i plate zaposlenih koji svakodnevno brinu o našoj djeci. Dolaskom gradonačelnika Draška Stanivukovića na čelo grada, poboljšani su uslovi rada i status zaposlenih u predškolskim ustanovama – istakla je Adriana Basara, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju.

Kako je navela, Banjaluka je najveći grad Republike Srpske, koji je u posljednjih nekoliko godina otvorio nove vrtiće i povećao kapacitete, ali je, odlukama skupštinske većine, ostao bez značajnog dijela prihoda.

– Upravo zbog toga danas se suočavamo s ograničenjima koja utiču i na mogućnost da dodatno povećamo subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne vrtiće, jer u javnim jednostavno nema dovoljno mjesta. Ovo nije pitanje volje – ovo je pitanje odgovornog upravljanja gradskim novcem i realnog sagledavanja mogućnosti – poručila je Basara.

Ona naglašava da je važno da se o svim pitanjima razgovara otvoreno i institucionalno, kroz sjednice Skupštine grada, koje su mjesto za donošenje odluka.

– Nažalost, u deset mjeseci ove godine održane su samo tri sjednice, od toga jedna osnivačka i jedna tehnička, bez rasprave o najvažnijim temama za porodice i građane. Pozivam odbornike da se okupe, da razgovaramo i donesemo održiva rješenja – kazala je Basara.

– Roditelji ne smiju biti taoci političkih odnosa. Grad mora moći da planira, da odgovori na rast troškova, da zadrži kvalitet usluge, ali i da čuva socijalnu osjetljivost. Banjaluka je uvijek bila grad porodica, takva mora i ostati. A da bi ostala takva, moramo zajedno donositi odgovorne odluke, u skladu s vremenom u kojem živimo – zaključila je Basara.

Grad Banjaluka nastavlja pravnu borbu za zemljište Poljoprivredne škole, vrijedno više od 150 miliona KM, koje se nalazi kod Prijedorske petlje.

Kako je istakla savjetnica gradonačelnika za pravne poslove Vedrana Prole, Grad je izjavio reviziju Vrhovnom sudu na presudu Višeg privrednog suda i podnio čak tri urgencije kako bi odbranio imovinu koja pripada građanima Banjaluke.

– Nadamo se pozitivnom ishodu i vjerujem da ćemo se pravnim sredstvima izboriti za zemljište Poljoprivredne škole, jer to pripada našem gradu i našim građanima – poručila je Prole.

Ona je naglasila da je Grad u prvostepenom postupku uspio dokazati da je ovo vrijedno zemljište u vlasništvu Banjaluke, ali da je u drugom stepenu presuda bila u korist Poljoprivredne škole, koja je izjavila žalbu.

– Čekamo da se postupak okonča. Vrhovni sud je odgovorio da ovaj predmet neće uzimati prioritetno u rad, ali mi ne odustajemo – dodala je Prole.

Podsjetila je da je zemljište kod Prijedorske petlje 2011. godine, iz nama nepoznatih razloga, upisano kao svojina JU Poljoprivredna škola, nakon čega su pokrenuti sudski postupci koji traju već 15 godina.