Uljari će biti zadovoljni sa cijenom od 61 ili 62 dinara, po kilogramu, jer će sa prinosima koje su imali, ovo biti najprofitabilnija kultura ove godine.

Iako je na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede Srbije, sredinom septembra, bilo dogovoreno da će velike uljare koje posluju u Srbiji do 15. oktobra objaviti konačnu otkupnu cijenu suncokreta ovogodišnjeg roda, to se još nije dogodilo.

Prema posljednjim informacijama, rok je prilično probijen, ali su očekivanja da bi do kraja ove nedjelje mogla da bude saopštena konačna cijena koja će biti plaćena ratarima.

“Trebalo je da se do ovog datuma sve uljare izjasne u isto vreme o ceni. Mislim da uljare prolongiraju sa odlukom i da im sada ne ide naruku što globalno na berzama rastu i cene sojinog ulja, sačme, palminog ulja. Jedan poznati otkupljivač u međuvremenu je izašao sa cenom od 55 dinara, ali je to na naše insistiranje brzo zaustavljeno” kaže sagovornik.

Kada je riječ o situaciji na otkupnim tržištima drugih velikih proizvođača suncokreta, kaže da Ukrajina još nije “skinula” suncokret sa 30 odsto zasada zbog velikih padavina. Sagovornik napominje i da je 40 procenata ratara u toj zemlji imalo manje prinose.

“Suncokret kisne danima u Ukrajini, pitanje je kakav će biti kvalitet tog zrna. I u Rusiji će ga biti manje. Takođe, i u Mađarskoj i Rumuniji za oko 25 odsto. Tamo su uljare objavile konačnu otkupnu cenu koja je 625 ili 627 evra, po toni, minus troškovi. Istina je da mi proizvođači nikada nismo dovoljno zadovoljni zaradama. Međutim, sa cenom od 61 ili 62 dinara, po kilogramu, i sa prinosima koje smo imali, ovo će biti najprofitabilnija kultura ove godine. Naravno, u zavisnosti od lokaliteta, imali smo najmanje podbačaje” kaže on.

Još dodaje da se za 30 godina, koliko se bavi poljoprivredom, još nije dogodilo da u ovo vrijeme nije poznata konačna otkupna cijena.

Gotovo 99 odsto proizvođača predalo je zrno po akontnoj cijeni od 50 dinara. U svakom slučaju, od cijene koja će biti isplaćena proizvođačima direktno će zavisiti i koliko će suncokretovo ulje koštati narednih mjeseci u maloprodaji.

Cijena flaše zejtina poznatih brendova u većini srpskih supermarketa već dugo se drži na standardnih od 194 do 200 dinara, prenosi “Kamatica”.

U “Šumama Republike Srpske” plate kasne mjesecima, iako više od 80 % zaposlenih prima minimalac, a sve su glasnije i priče o drastičnom smanjenju broja radnika i o rasprodaji nepokretne imovine ovog javnog preduzeća, upozoravaju sindikalci.

Kako je saopšteno iz Sindikata zaposlenih u Javnom preduzeću “Šume Republike Srpske”, u 14 organizacionih dijelova ovog preduzeća isplaćena je septembarska, u 9 avgustovska, a u 6 julska plata. U 3 šumarije radnici su tek u oktobru dobili platu za juni.

– Rastu i dugovi prema Poreskoj upravi Republike Srpske, opštinama, izvođačima radova i drugim dobavljačima. Stanje je alarmantno, a dolazi zima i period godine u kome će biti smanjen obim proizvodnje, a istovremeno će početi otplata kredita, kojim su plaćeni izvođači radova na početku godine, te rata za reprogram poreskih obaveza – navodi se u saopštenju Sindikata.

Sindikalci se pitaju da li je krajnji cilj da se preduzeće namjerno dovede u stanje propasti, kako bi koncesija na eksploataciju šuma bila predstavljena kao jedino rješenje.

Oni upozoravaju na nelogičnosti u poslovanju i rasipanje miliona maraka.

– Plaćamo održavanje nefunkcionalnog informacionog sistema: u 2025. godini to je koštalo 7,2 miliona KM, a najavljeno je da će iduće godine taj iznos biti veći. Pitamo se da li je uopšte opravdano i podsjećamo da za dosadašnji informacioni sistem i njegovo održavanje na godišnjem nivou plaćano 100.000 KM. Kako je moguće da za plate nema, da se radnici šalju na ulicu, a da se istovremeno se milioni bacaju na sistem koji ne radi – pitaju se sindikalci.

S druge strane, kakao ističu, prodajna politika je katastrofalna.

– Favorizuju se pojedini kupci koji ne plaćaju svoje obaveze ni nakon isteka roka za odloženo plaćanje, a oni koji avansno plaćaju nemaju ugovore za preuzimanje robe, tako da nam rastu potraživanja od kupaca. Trenutno je povećana cijena peleta za 60 do 80 %, ali institucije ni ne spominju mogućnost povećanja cijena sortimenata, od kojih se pelet proizvodi – upozoravaju sindikalci.

Podsjećaju da se već odavno govori o drastičnom smanjenju broja zaposlenih, o penzionisanju i otpuštanju radnika uz stimulativne otpremnine. Kako je ranije pisala Srpskainfo, u “Šumama RS” nastoje da se riješe oko 1.000 radnika, a prema prijedlogu sindikata, oni koji dobrovoljno odu mogli bi računati na otpremnine u iznosima od 10.000 KM do čak 37.000 KM.

Međutim, uprava “Šuma Republike Srpske” još nije usvojila Pravilnik za stimulativne otpremnine, koji su predložila 2 reprezentativna sindikata.

Sindikati su predložili da se novac za isplatu stimulativnih otpremnina obezbijediti iz Budžeta RS, jer preduzeće nema novaca za to.

– Preduzeće ne posjeduje sredstva iz kojih bi moglo da izvrši isplatu tih otpremnina, pa se zato potencira prodaja nepokretne imovine “Šuma Republike Srpske”. Naša sindikalna organizacija se tome oštro protivi. Smatramo da bi “Šume Republika Srpske” trebalo da budu privredni gigant koji investira, a ne da prodaju svoju nepokretnu imovinu zato što su rukovodni kadrovi nesposobni – navodi se u saopštenju.

Sindikalci apeluju na “sve relevantne institucije Republike Srpske i na širu društvenu zajednicu”, da spriječe dalje propast “Šuma Republike Srpske”, jer je ovo preduzeće, kako navode, od strateške važnosti za Srpsku i za opstanak malih opština.

– Naša borba je borba za opstanak radnih mesta, očuvanje prirodnih resursa i sprečavanje potpunog uništenja jednog od najvažnijih sektora u našoj privredi. Ukoliko se naši apeli ne uvaže bićemo prinuđeni da svoja prava ostvarujemo štrajkovima – poručuju iz Sindikata zaposlenih u “Šumama Republike Srpske”.

Hrvatska je konačno završila izgradnju graničnog prelaza na brzoj cesti Gradiška – Novi Varoš, koja bi trebalo da preko novog mosta na Savi kod Gradiške spoji auto-put Banjaluka – Gradiška sa auto-putem Zagreb – Beograd.

Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu finansija Hrvatske, svi radovi, kao i opremanje objekata novog graničnog prelaza su završeni i u pripremi je prijava za provođenje tehničkog pregleda.

“Ministarstvo finansija ne raspolaže novim informacijama u vezi puštanja u promet budućeg graničnog prelaza, a vezano uz kategorizaciju graničnog prelaza upućujemo Vas na nadležno Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske”, naglasili su nam.

Iako niko ne zna kada bi novi prelaz mogao biti otvoren, čini se da se prvi put vide neke naznake da bi se to moglo desiti u dogledno vrijeme, jer je riješena i posljednja prepreka pred početak pregovora između Hrvatske i BiH – popunjen je bh. dio komisije koja treba da definiše novi sporazum o graničnim prelazima između dvije zemlje, bez čega nema kategorizacije novog prelaza, odnosno ni njegovog puštanja u rad.

S obzirom na to da je banjalučko preduzeće “Integral inženjering” završilo radove na brzoj cesti do Novog Varoša, odnosno do postojećeg puta koji vozači sada koriste od starog mosta na Savi ka Okučanima, ostaje samo da se riješi pitanje graničnog prelaza.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH nam je juče potvrđeno da je stigla potrebna dokumentacija iz Predsjedništva BiH, te da je sada sve spremno za sastanak bh. članova komisije.

Kako nam je rečeno, sastanak će biti održan 10. novembra, a na njemu će biti dogovorene pregovaračke pozicije BiH, prije nego se sastanu hrvatski i bh. članovi i počnu pregovore. Za očekivati je da će osim ovog prelaza na agendi biti i ostali prelazi, za koje postoji interes da se promijeni kategorizacija, odnosno da se poveća kapacitet i eventualno uvedu nove kategorije, posebno kada je u pitanju robni saobraćaj.  

Čini se da je jedina potencijalno loša vijest to da će, po svemu sudeći, novi granični prelaz s hrvatske strane biti prevashodno za putnička vozila, a ne za kamione. To se može zaključiti po tome što postoji veoma mali broj parking-mjesta za teretna vozila, što bi moglo da sugeriše da Hrvati još tokom gradnje nisu imali namjeru napraviti prelaz koji bi imao veliki protok robe. Čak i kada bi ovaj prelaz bio kategorisan za teretni saobraćaj, mali broj parking-mjesta bi mogao prisiliti kamiondžije da traže drugi prelaz jer neće imati gdje da se parkiraju i moraće vjerovatno dugo da čekaju, i to u koloni na samoj brzoj cesti, što bi moglo izazvati glavobolje i putnicima.

Ali što se tiče putničkog saobraćaja, novi prelaz će skratiti put od Banjaluke do Zagreba za najmanje pola sata, što znači da bi se do glavnog grada našeg sjevernog susjeda moglo stići za samo sat i po.

Niko nam za sada ne može reći kada ćemo se konačno provozati novom brzom cestom, ali sada se prvi put nazire kraj agoniji izgradnje prvo mosta na Savi, pa onda i brze ceste i graničnih prelaza, koja traje više od decenije.

Nedavno smo u neformalnom razgovoru s predstavnikom Evropske komisije dobili uvjeravanja da Brisel zna za ovaj prelaz, i da se radi na tome da on uskoro bude osposobljen.

Podsjećanja radi, prva faza brze ceste do Novog Varoša je u dužini od nešto više od četiri kilometara, a naredna faza se već radi, i trebalo bi da se brza cesta poveže i direktno s auto-putem. I taj dio ceste gradi “Integral”, što je dio ugovora s “Hrvatskim cestama”, koje su investitor ovog projekta.