Connect with us

Društvo

KLIMATSKI EKSTREMI SVE ČEŠĆI U BUDUĆNOSTI: „Trebaće nam decenije da stabilizujemo klimu“

Sve učestaliji sušni i kišni periodi, olujne nepogode kao i talasi tropskih vrućina, pokazuju da su klimatske promjene tu, u svom najnegativnijem svjetlu.

Јaki olujni vjetrovi, koji obaraju stabla i nose krovove, praćeni gradom i grmljavinom, ali i visoke temperature u oktobru i novembru posljedica su globalnih klimatskih promjena, koje je izazvala nekontrolisana upotreba fosilnih goriva i povećanje ugljen dioksida u atmosferi, smatraju stručnjaci.

„Očigledno je da su klimatske promjene zahvatile i naše prostore. To povećanje temperature se odražava zadnje dvije ili tri decenije, a za sobom povlači promjene osnovnih klimatskih elemenata. Upravo to povećanje temperature uslovilo je ove visoke temperature za oktobar, ali i novembar“, kaže za Mondo klimatolog i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Goran Trbić.

Podsjetio je i da je oktobar u Banjaluci bio najtopliji u zadnjih 57 godina, ali da su i juni, juli i avgust bili topliji u odnosu na uobičajeni temperaturni prosjek.

„Promijenio se obrazac ponašanja za godišnja doba, mi smo nekada imali izražena četiri godišnja doba, međutim danas je to drugačije, jesen i proljeće su dosta kraća godišnja doba, ljeta su duža i toplija, a sa druge strane imamo sve blaže zime sa sve manje padavina“, kaže Trbić.

Kao glavni uzrok za klimatske promjene navodi sagorijevanje fosilnih goriva, dominatno uglja i nafte što je, kako tvrdi, glavni okidač za povećanje temperatura i klimatske promjene.

„Ono što nije dobro je što i dalje imamo povećanje tog ugljen dioksida (CO2) u atmosferi što dovodi do daljeg povećanja temperatura. S obzirom na to, očekuje nas sve češće izraženiji klimatski ekstremi u budućnosti“, smatra Trbić.

Glavni krivci za stanje na koje se, prema njegovim riječima, moramo prilagođavati, su najrazvijenije zemlje svijeta, ali smatra da svako od nas mora biti odgovoran na svoj način i preduzeti mjere da se emisija CO2 počne smanjivati.

„Imamo obavezu i potrebu za smanjivanjem CO2, a s druge strane moramo naći način kako se prilagođavati na novonastale klimatske uslove“, kaže Trbić.

Naglašava da bez zaustavljanja CO2 ne možemo očekivati da se klima vrati u period od prije tri decenije.

„Ako dođe do stabilizacije CO2, tek tad možemo očekivati za deceniju ili dvije umirenje klimatskih uslova odnosno vraćanje klime na one obrasce ponašanja koje smo imali prije dvije ili tri decenije“, tvrdi naš sagovornik.

Povećanje temperature, tvrdi, dovodi i do povećanja isparavanja, te u atmosferi imamo veliku koncetraciju vodene pare, što za posljedicu na našim prostorima može imati pojavu olujnih vjetrova.

„Uzevši u obzir i naše geografsko područje, u budućnopsti su moguće česte pojave intezivnih padavina, poplava, sve češćih i dužih toplotnih talasa. Svakako je za očekivati porast tih ekstrema ukoliko ne dođe do stabilizacije ugljen dioksida“, poručuje Trbić.

STRATEGIJA PRILAGOĐAVANJA KLIMATSKIM PROMJENAMA

Savjet ministara BiH usvojio je u februaru 2023. godine Strategiju prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja Bosne i Hercegovine za razdoblje 2020 – 2030. godine, koja predstavlja sistemski okvir za rješavanje izazova klimatskih promjena s kojima se BiH suočava.

Usvajanje Strategije, kako su tada naveli, predstavlja važan korak ka održivoj „zelenoj ekonomiji“ u Bosni i Hercegovini i olakšava dobijanje međunarodne podrške za sprovođenje daljnjih aktivnosti u ovoj
oblasti.

“Opšti cilj Strategije jeste da Bosna i Hercegovina do 2030. postane održivo i napredno zeleno
društvo, te suzbijanje trenda porasta emisija gasova staklene bašte i značajno smanjenje emisija do 2030. godine uz istovremeni ekonomski rast”, naveli su tada iz Savjeta ministara.

Podsjećamo, BiH je 2016. godine potpisala Pariški sporazum čime se obavezala će do 2030. smanjiti emisije gasova staklene bašte za najmanje 40 odsto kako bi se ublažila posljedica globalnog zagrijavanja i zaustavio daljnji rast temperature zraka.

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo oblačno sa pljuskovima, POPODNE RAZVEDRAVANJE

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se u prvom dijelu dana očekuju lokalno slabi pljuskovi, a poslije podne razvedravanje, te sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost, a na zapadu kiša ili pljusak koji će se zatim premiještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana očekuje se razvedravanje uz manju oblačnost i toplije. Slaba kiša je moguća samo još ponegdje na istoku.

Vjetar će biti slab do umjeren, jugozapadni, na planinama i u Hercegovini pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 17 u višim predjelima od devet, a najviša dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno