Cijena nafte Brent je danas pala na manje od 99 dolara po barelu nakon što su višesatni razgovori američkih i iranskih zvaničnika u sjedištu Ujedinjenih nacija pojačali očekivanja da bi diplomatsko rješenje moglo da ublaži poremećaje u snabdijevanju naftom sa Bliskog istoka.

Fjučersi sjevernomorske nafte Brent za novembarsku isporuku oslabili su 0,71 odsto, na 98,55 dolara za barel, dok je cijena američke sirove nafte WTI pala 1,26 odsto, na 89,36 dolara za barel, prenosi CNBC.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u utorak da su američki zvaničnici imali “veoma dobar sastanak” sa iranskom delegacijom, koji je trajao oko tri sata.

Prema navodima Rojtersa, Iran bi mogao da ponovo otvori Ormuski moreuz u roku od nedjelju dana ukoliko SAD ublaže vojni pritisak i ukinu blokadu iranskih luka.

Evropski fjučersi gasa za oktobar su se danas na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavali po cijeni od 71,325 evra za megavat-sat.

Njemački berzanski indeks DAX, prema podacima u 9.30 časova, takoreći stagnira, dok je francuski CAC 40 u plusu za 0,42 odsto, britanski FTSE 100 za 0,23 odsto, milanski FTSE MIB za 0,49 odsto, a moskovski IMOEX za 0,17 odsto.

Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Foreks danas iznosi 1,14254 dolara.

Cijena zlata je pala na 4.322,96 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice na 7,0855 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Američki berzanski indeks Dau Džons (Dow Jones) je na zatvaranju berzi u utorak pao za 0,36 odsto na 51.863,69 poena, S&P 500 je ostao stabilan na 7.764,64 poena, a Nasdak (Nasdaq) porastao za 0,45 odsto na 27.244,28 poena.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i poručio da smatra da američki predsjednik Donald Tramp želi da doprinese završetku rata. Zelenski je kao mogući naredni korak izdvojio trilateralni sastanak SAD, Ukrajine i Rusije.

Zelenski je u razgovoru za Sky News rekao da je spreman za direktan susret sa Putinom, kada za to budu ispunjeni uslovi.

„Spreman sam“, rekao je ukrajinski predsjednik, navodeći da bi sastanak mogao biti održan „bilo kada, kada sve strane budu spremne“.

Prema njegovim riječima, posebno važnu ulogu mogao bi imati Donald Tramp, koji bi, kako smatra Zelenski, mogao organizovati razgovore predstavnika tri zemlje.

Zelenski želi trilateralne pregovore

Ukrajinski predsjednik rekao je da je najvažnije to što postoji mogućnost organizovanja trilateralnog sastanka na kojem bi se razgovaralo o svim osjetljivim pitanjima koja otežavaju završetak rata.

Zelenski je ocijenio da bi takav format omogućio da se direktno razmotre pitanja koja su trenutno prepreka eventualnom dogovoru.

On je istovremeno poručio da je cilj Ukrajine da rat bude okončan što prije i da se diplomatski proces nastavi.

„Tramp želi da okonča rat“

Govoreći o svom susretu sa američkim predsjednikom, Zelenski je rekao da vjeruje da Tramp želi da rat bude završen i da će pokušati da doprinese tome.

„Tramp želi da okonča rat“, rekao je Zelenski, dodajući da SAD mogu imati važnu ulogu u eventualnom približavanju stavova Moskve i Kijeva.

Trump je nakon sastanka sa Zelenskim u New Yorku takođe govorio o mogućnosti dogovora između Rusije i Ukrajine, rekavši da misli da će se „nešto dogoditi“.

Razgovarali i o energetskom primirju

Jedna od tema razgovora Zelenskog i Trumpa bila je i mogućnost primirja koje bi obuhvatilo energetske objekte.

Zelenski je nakon sastanka rekao da je Ukrajina spremna na takav dogovor pod uslovom da ga Rusija poštuje i prestane sa napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

„Spremni smo za bilo koji format energetskog primirja“, rekao je Zelenski, uz poruku da bi Washington mogao prenijeti ukrajinski stav Moskvi.

Trump govorio o mogućem dogovoru

Američki predsjednik je nakon susreta sa Zelenskim rekao da vjeruje da bi Rusija i Ukrajina mogle postići dogovor.

Na pitanje novinara da li bi Ukrajina morala nešto ustupiti kako bi rat bio završen, Trump je odgovorio: „Mislim da će se nešto dogoditi.“

Trump je tokom boravka u New Yorku takođe govorio o potrebi diplomatskog rješenja rata i ponovio da vjeruje da postoji prostor za napredak.

Putin još nije dio novog trilateralnog sastanka

Iako je Zelenski javno rekao da je spreman za susret sa Putinom, trenutno nema potvrđenog datuma niti dogovora o takvom sastanku.

Takođe, najava trilateralnog formata ne znači da je Rusija prihvatila takav sastanak. Za sada je riječ o prijedlogu i političkom signalu ukrajinske strane, uz nastojanje Washingtona da zadrži ulogu posrednika.

Nakon više od četiri godine rata, diplomatski napori ostaju usmjereni na pronalaženje formata u kojem bi Moskva i Kijev mogli razgovarati o prekidu borbi i mogućem širem mirovnom dogovoru.

Kada je Donald Tramp još u svom prvom mandatu 2019. godine prvi put izjavio da SAD žele da kupe Grenland, a zatim u januaru ove godine pojačao pritisak ne isključujući ni upotrebu vojne ili ekonomske sile protiv Danske, evropske diplomate govorile su o teškoj krizi unutar NATO-a.

EU, Kopenhagen i Nuk tada su odlučno poručivali da ostrvo nije na prodaju i da se o suverenitetu ne trguje. Međutim, prema zvaničnom sporazumu koji je Bijela kuća objavila nakon jučerašnjeg potpisivanja u Njujorku, Vašington je dobio značajna vojna i strateška prava na Grenlandu, bez kupovine teritorije.

Šta se mijenja u odnosu na sporazum iz 1951. godine?
Dokument je formalno predstavljen kao izmjena i dopuna sporazuma o odbrani Grenlanda iz 1951. godine, ali donosi značajne promjene na terenu.

Američka vojska se nakon više od 70 godina vraća na strateške tačke na jugu i istoku Grenlanda: sporazum predviđa uspostavljanje odbrambenih područja u Narsarsuaqu i Mestersvigu, uz nastavak modernizacije i širenja postojeće svemirske baze Pituffik.

Uvedena je i ubrzana procedura za uspostavljanje novih odbrambenih područja ako se pojavi potreba, pri čemu se pregovori u slučaju neslaganja u roku od 90 dana prebacuju na nivo ministara.

Šta sporazum kaže o “Zlatnoj kupoli” i vojnim plovilima?
Za razliku od sporazuma iz 1951. godine, novi tekst izričito navodi uspostavljanje sistema protivraketne odbrane pod nazivom “Golden Dome” (Zlatna kupola) radi odbrane američkog kontinenta i sjevernoatlantskog područja.

Takođe, Danska i Grenland obavezali su se da po ubrzanom postupku razmatraju američke zahtjeve za postavljanje bespilotnih vojnih instalacija, radara i senzora izvan samih vojnih baza.

Jedna od ključnih novosti odnosi se na vojno kretanje. Američki vojni avioni dobili su pravo preleta i slijetanja na teritoriji Grenlanda, dok sporazum američkim javnim plovilima daje široka prava pristupa i kretanja kroz grenlandske teritorijalne vode, uključujući podvodni pristup i kretanje, osim ako se strane drugačije ne dogovore.

Kakva ograničenja sporazum uvodi za treće zemlje?
Sporazum uvodi ograničenja za države izvan NATO-a. Član IX predviđa da država koja nije članica NATO-a ne može uspostaviti vojne instalacije niti trajno vojno prisustvo na Grenlandu, osim ako se strane drugačije ne dogovore.

Osim toga, član X predviđa ograničenja određenih stranih ulaganja država i investitora koji ne dolaze iz članica NATO-a, partnera Saveza ili Evropske unije.

Ograničenja se odnose na mogućnost sticanja kontrole, uticaja ili pristupa povjerljivim podacima u osjetljivim sektorima, među kojima su kritična infrastruktura i eksploatacija prirodnih resursa.

Ove odredbe posebno su značajne u kontekstu Kine, koja je proteklih godina pokazivala interesovanje za ulaganja u grenlandske aerodrome i nalazišta rijetkih metala, prenosi Index.

Šta bi se dogodilo ako Grenland postane nezavisan?
Posebna odredba sporazuma odnosi se na mogućnost buduće nezavisnosti Grenlanda. Sporazum predviđa korake kojima bi se obezbijedio nastavak članstva, odnosno ulazak nezavisnog Grenlanda u NATO, kao i preuzimanje prava i obaveza iz ovog sporazuma prema SAD.

Sporazum nema unaprijed određen rok trajanja, a njegove izmjene zahtijevaju saglasnost potpisnika.

Kada je riječ o lokalnom stanovništvu, sporazum predviđa da se, u najvećoj mogućoj mjeri, lokalnim kompanijama omogući učešće u komercijalnim poslovima povezanim sa izgradnjom, održavanjem i servisiranjem vojnih instalacija. Predviđeno je i da vojne aktivnosti uzimaju u obzir tradicionalne aktivnosti stanovništva, uključujući lov i ribolov.