Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj u avgustu je dostigla 2.936,62 KM, dok je prosječna neto plata iznosila 1.695 KM. To znači da jedna prosječna plata nije dovoljna ni za tri petine osnovnih troškova koje sindikat koristi za obračun korpe.

Brojke o platama i troškovima života u Republici Srpskoj ponovo pokazuju veliki jaz između primanja zaposlenih i izdataka potrebnih za osnovne životne potrebe.

Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa za avgust iznosila je 2.936,62 KM, dok je prosječna neto plata od 1.695 KM mogla pokriti svega 57,7 odsto tog iznosa. Razlika između plate i vrijednosti korpe iznosila je 1.241,62 KM.

To znači da bi porodici koja raspolaže samo jednom prosječnom platom za pokrivanje svih stavki iz sindikalne korpe nedostajalo više od 1.200 KM.

Hrana odnosi najveći dio novca

Najveća stavka u avgustovskoj sindikalnoj korpi bila je prehrana, za koju je bilo potrebno izdvojiti 1.353,71 KM.

Na stanovanje i komunalne usluge odlazilo je 731,34 KM, dok je za odjeću i obuću bilo potrebno 244,70 KM.

Troškovi prevoza iznosili su 225,75 KM, a za tekuće održavanje domaćinstva bilo je potrebno 167,60 KM. Na higijenu i njegu zdravlja izdvajalo se 120,50 KM, dok je za obrazovanje i kulturu predviđeno 93,02 KM.

Kada se sve sabere, najveći dio porodičnog budžeta odlazi upravo na ono od čega se najteže može odustati – hranu, stanovanje i osnovne kućne troškove.

Plata jeste porasla, ali je realno pala

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM i bila je nominalno veća za sedam KM nego u julu.

Međutim, zbog rasta cijena, realna vrijednost plate u odnosu na prethodni mjesec bila je manja za 0,9 odsto. Na godišnjem nivou prosječna neto plata bila je nominalno veća za devet odsto, a realno za 3,8 odsto.

Istovremeno, potrošačke cijene u avgustu bile su u prosjeku 1,3 odsto više nego u julu, dok je godišnji rast cijena iznosio pet odsto.

Zato nominalni rast plate ne znači automatski i veći životni standard.

Najveći problem: koliko ostane nakon hrane i računa?

Murisa Marić iz Udruženja građana „Don“ upozorava da građani već duže vrijeme čekaju konkretnije ekonomske mjere.

Ona smatra da rast cijena ne bi trebalo automatski opravdavati samo kretanjima cijene nafte i svjetskog tržišta.

„Mi smo nekad imali na svjetskom tržištu i znatno skuplji barel nafte, a da cijena goriva u našoj zemlji nije bila ni približno četiri marke. Tako da mislim da ovdje definitivno ima prostora za sniženje cijena“, rekla je Marić za Srpskainfo.

Prema njenoj ocjeni, građani su predugo čekali ozbiljnije mjere poput promjena u poreskoj politici i smanjenja pojedinih nameta, dok su umjesto toga, kako kaže, uglavnom dobijali kratkoročne ili ograničene mjere.

U predizbornoj kampanji manje se govori o standardu?

Marić ukazuje i na činjenicu da se, prema njenoj ocjeni, pitanje svakodnevnog standarda građana ne nalazi dovoljno u fokusu političke kampanje.

„U ovom predizbornom periodu niko ne priča o ovako teškom životu, nego se ponovo daju obećanja o nekom divnom životu“, rekla je.

Ovo je njena ocjena političke kampanje, dok podaci o platama i potrošačkoj korpi daju konkretnu sliku odnosa primanja i troškova domaćinstava.

Za avgustovsku korpu najveći pojedinačni trošak bila je upravo hrana, koja je činila oko 46,1 odsto ukupne vrijednosti korpe.

Ko zarađuje najviše, a ko najmanje?

Prosjek, međutim, skriva velike razlike među djelatnostima.

Najviša prosječna neto plata u avgustu isplaćena je zaposlenima u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima – 2.286 KM.

Na drugom kraju su zaposleni u djelatnostima smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva, gdje je prosječna plata iznosila svega 1.286 KM.

Razlika između te dvije djelatnosti iznosi tačno 1.000 KM.

To dodatno pokazuje zašto prosječna plata ne govori dovoljno o položaju svakog zaposlenog. Zaposleni sa primanjem od 1.286 KM pokriva znatno manji dio sindikalne korpe nego radnik koji zarađuje prosječnih 1.695 KM.

Građani pokušavaju da izdrže rast troškova

Problem za domaćinstva nije samo cijena hrane. Poskupljenja se istovremeno osjete kroz stanovanje, komunalne usluge, prevoz, održavanje domaćinstva i druge svakodnevne izdatke.

Podaci Saveza sindikata pokazuju da je vrijednost korpe u avgustu bila 2.936,62 KM, dok je prosječna plata ostala gotovo 1.242 KM ispod tog iznosa.

Zbog toga porodice u kojima postoji samo jedna prosječna plata moraju dio potreba pokrivati drugim prihodima, štednjom ili odustajanjem od pojedinih troškova.

Poseban problem predstavljaju domaćinstva sa zaposlenima koji primaju plate ispod prosjeka, jer je njihova razlika između prihoda i vrijednosti osnovne potrošačke korpe još veća.

Cijene rastu brže nego što se osjeća povećanje plata

Iako plata na papiru raste, realni pokazatelji daju drugačiju sliku.

U avgustu je prosječna neto plata nominalno povećana, ali je realno smanjena u odnosu na juli. Istovremeno su cijene nastavile rasti, pa je dio povećanja zarade praktično „pojeo“ rast troškova života.

Ormarić rastavljen u nekoliko kutija, sto kome su odvojene noge ili police složene na zadnjem sjedištu možda izgledaju kao običan prtljag.

Na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske ipak je presudno šta se prevozi i pod kojim uslovima, a ne samo činjenica da su kutije stale u automobil.

Carinska uprava Republike Hrvatske razlikuje lične stvari potrebne tokom putovanja od ostale robe koju putnik nosi sa sobom. Među tom drugom robom mogu biti i predmeti za domaćinstvo. To znači da namještaj ne postaje automatski lični predmet oslobođen carine zato što ga prevozite vlastitim automobilom ili ste ga prije polaska rastavili.

Ako putnik iz zemlje izvan Evropske unije unosi namještaj za vlastiti dom, najprije se gleda može li se roba smatrati povremenim unosom nekomercijalnog karaktera u ličnom prtljagu.

Pri drumskom prelasku hrvatske granice oslobođenje se može primijeniti do ukupno 300 evra po putniku, uz propisane uslove. Vrijednost jednog predmeta koji prelazi taj limit ne može se vještački podijeliti između dvije osobe u automobilu.

Rastavljanje ormara na više kutija takođe ne pretvara jedan kupljeni ormar u više zasebnih kupovina.

U redakciji portala GPMaljevac.COM ovo pitanje izdvajamo zato što mnogi putnici prvo gledaju ima li mjesta u vozilu.

Za carinski postupak važni su račun, vrijednost, količina i namjena robe. Jedan komad namještaja kupljen za stan razlikuje se od vozila punog istih zapakovanih proizvoda, čija količina može ukazivati na komercijalni unos.

Posebno treba obratiti pažnju na vrstu vozila. Hrvatska Carinska uprava navodi da se roba u teretnom prostoru vozila namijenjenih prevozu robe, uključujući namještaj, po pravilu ne smatra ličnim prtljagom putnika. Za takav prevoz može biti potreban standardni carinski postupak. Uprava istovremeno predviđa određene izuzetke za manje količine kada nema sumnje u nekomercijalni karakter robe, pa se ne može unaprijed tvrditi da će svaki mali komad namještaja u teretnom vozilu biti tretiran jednako.

Namještaj koji ne ispunjava uslove za oslobođenje treba prijaviti carini. Kada je riječ o nekomercijalnoj robi koja ispunjava uslove za usmeno prijavljivanje, uvozne dažbine mogu se obračunati na graničnom prelazu.

Zato je prije puta korisno sačuvati račun i cariniku tačno reći šta se nalazi u kutijama, koliko je plaćeno i za šta je namijenjeno, prenosi GPMaljevac.

Danas poslije podne do nas stiže nov hladan front, koji će u toku noći usloviti formiranje plitkog sekundarnog ciklona nad južnim Jadranom.

Sutra na sjeveru suvo, a u ostalim predjelima kišovito.

Od subote počinje duži, suv period koji će potrajati barem do 4. oktobra, dok se obilnije padavine ne naziru ni do oko 10. oktobra.

Temperature, uglavnom, u okviru prosjeka, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Danas poslije podne prvo na sjeverozapadu, a u toku noći i nad ostalim predjelima regiona, naoblačenje uz kišu povremeno, dok su na jugu i duž Jadrana mogući i grmljavinski pljuskovi. Obilnija kiša se očekuje u toku noći i sutra rano ujutro, kada dođe do razvijanja sekundarnog ciklona nad južnim Jadranom.

Od subote počinje duži suv period.

„Bez obzira što će sa Atlanika ka zapadu Evrope stizati jaki jesenji cikloni, njihovog uticaja kod nas neće biti, jer će snažno, blokirajuće polje anticiklona imati dominantan uticaj na vrijeme kod nas“, navodi se u objavi.

Najtoplije bi trebalo biti oko 30. septembra, kada bi maksimumi ponegdje išli na oko 25 stepeni Celzijusa.

Početkom oktobra uz svežije, ali suvo strujanje sa istoka, malo bi osvježilo, uz maksimume od 15 na istoku do 22 stepena na zapadu regiona. Noći će cijeli ovaj period biti vrlo svježe.

Slabe kiše bi moglo biti tek oko 4. oktobra, ali, sve do oko 10. oktobra, možda i duže, obilnije padavine se, za sada, ne vide, prenosi Srpskainfo.

Danas poslije podne, u toku noći i sutra još jedna kišna epizoda, nakon čega počinje duži, suv period sa temperaturama oko prosjeka.