Connect with us

Svijet

STRUČNJACI ODREDILI TAČNO MJESTO ERUPCIJE? Grad tone, tlo se zatreslo više od 2.000 puta

Zabilježene su hiljade novih zemljotresa dok stručnjaci otkrivaju vjerovatno mjesto erupcije…

Island vjeruje da je odredio vjerovatnu lokaciju velike vulkanske erupcije nakon što je zabilježeno skoro 2.000 malih zemljotresa u posljednja 24 sata. Islandski meteorološki institut upozorio je da je Hagafel “glavna lokacija za erupciju”, nakon što je otkriven magmatski gas u bušotini u Svartsengiju, za koji stručnjaci kažu da je signal da je erupcija neizbježna.

Iz obližnjeg grada Grindavik nakon proglašenja vanrednog stanja već je evakuisano 4.000 stanovnika i velika je vjerovatnoća da se tamo više nikada neće vratiti. Vulkanolog Haraldur Sigurson rekao je da, u slučaju erupcije, očekuje da bi ona mogla da izbije u more i da bi Grindavik morao da bude “reorganizovan”. “I ja sam zabrinut za luku. Nije potrebno mnogo da se uništi ova luka, dovoljno je da se napuni lavom”, rekao je Haraldur za islandski list Morgunblaðið (MBL). “Obje pukotine se nalaze u luci i čak i ako magma negdje izađe, ona se uliva u luku, jer je ovo depresija. Dakle, gledajući širu sliku, ovaj grad treba potpuno reorganizovati”, dodao je stručnjak.

Mirno do 2021.
Zanimljivo je da poluostrvo Rejkjanes nije doživjelo erupciju osam vijekova, sve do 2021. godine. Od tada su se dogodile tri erupcije, sve u udaljenim nenaseljenim područjima, a vulkanolozi smatraju da bi to mogao biti početak nove ere aktivnosti u regionu. Ejtor Rejnison, stanovnik Grindavika, smatra da mnogi više ne žele da idu tamo.

“Biće mnogo ljudi koji neće htjeti da idu tamo. Moja majka je rekla da više nikada ne želi da ide tamo”, rekla je Rejnisonova. Viši predavač nauka o Zemlji na Univerzitetu u Mančesteru, Margaret Hartli, rekla je da o erupciji treba govoriti u smislu ‘kada’ će se desiti, a ne ‘ako’ će se dogoditi.

Nije pitanje ‘da li’ će se to desiti, već ‘kada’
“Mislim da će se desiti erupcija, ali je veliko pitanje kada bi to moglo da se desi. Najvjerovatnije će doći do pukotine usljed povećanja pritiska gasnih mjehurića u nasipu, koji će početi da gura magmu prema površini”, dodala je ona i objasnila da se ovaj proces može uporediti sa mućkanjem konzerve gaziranog pića – čim se otvori otvor na vrhu limenke, piće počinje da izlazi sa dosta pjene.

Naučnici su za Mejl onlajn otkrili kolika bi ova erupcija mogla da bude i da li će biti rival Ejafjalajokulu, koji je otkazao 50.000 letova i pogodio 8 miliona putnika. To je upravo ono što je dovelo do najvećeg gašenja globalne avijacije od Drugog svjetskog rata.

Važno je napomenuti da je Island posebno žarište za seizmičku aktivnost jer se nalazi na granici tektonske ploče koja se zove Srednjoatlantski greben. To je međusobno povezani planinski lanac okeanskog dna, a srednjeokeanski grebeni zauzimaju 8 procenata Zemljine površine. Formiranje srednjeokeanskih grebena je povezano sa područjima razdvajanja litosferskih ploča. Island se takođe nalazi iznad plaštnog perjanica, odnosno mjesta gdje rastopljena vrela masa iz unutrašnjosti izlazi na površinu, a oblasti na Zemljinoj površini do kojih dopire plašt zovu se „vruće tačke“.

Evakuacije i sumpor dioksid
Evakuisani su se svakog dana vraćali u grad da pokupe svoje stvari, ali su morali da pobjegnu u utorak nakon što je tamošnji meteorološki biro saopštio da su njihovi mjerači otkrili sumpor-dioksid. Od prošle nedjelje, Grindavik je obložen masivnim pukotinama u zemlji koje ispuštaju paru, a sve je rezultat kretanja magme pod zemljom.

U protekloj nedjelji, Grindavik je postao obložen masivnim pukotinama u zemlji koje izbacuju paru – rezultat magme koja se kreće ispod zemlje i gura u Zemljinu koru. Meteorološki institut (IMO) otkrio je da magma teče u zemlju i lomi stijene na udaljenosti od 14 kilometara.

Metju Roberts iz IMO-a rekao je da je magma probila zemlju ispod Grindavika ‘skoro kao podzemni teretni voz.’ Fotografije snimljene u to vrijeme pokazuju kako se pojavljuju pukotine u zemlji, a očekuje se dalja oštećenja zgrada i puteva. U zemlju su utonuli i zapadni dijelovi grada Grindavik. Na sreću, do sada niko nije stradao.

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno