Povećanje mjesečnog dodatka za 80 feninga, budući da je raniji iznos tog boračkog prava bio 2,20 KM, nije pretjerano oduševilo brojne ratne veterane Vojske Republike Srpske, pa su tako tokom cijele prošle godine trajale žestoke polemike, pa čak i otvorene svađe između predstavnika pojedinih boračkih udruženja i predstavnika vlasti.

Najglasniji u zahtjevima da se mjesečni borački dodatak poveća na najmanje 7 KM bili su predstavnici Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”.

Obrazloženja za takav zahtjev kretala su se od toga da je ponižavajuće da čak i borci koji su u rovovima na prvim linijama proveli 40 mjeseci, po odluci vlasti, mogu da dobiju maksimalno 120 KM, pa do toga da dodatak od 3 KM po mjesecu učešća u ratu, u svjetlu inflacije i skoro svakodnevnih poskupljenja, ne predstavlja nikakvu pomoć.

Takođe, ono što je ratne veterane posebno “raspalilo” jeste izjava ministra rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Srpske, Danijela Egića, da pravo na borački dodatak ostvaruje negdje oko 194.000 ljudi. Ta informacija izazvala je šok i nevericu u brojnim udruženjima koja okupljaju ratne veterane i bivše pripadnike VRS, koji su isticali da čak i u najtežim ratnim vremenima ukupan broj boraca VRS nije prelazio više od 155.000.

Naime, prema zvaničnim podacima, u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu poginulo je skoro 24.000 boraca VRS, a nakon rata veliki broj veterana odselio je iz BiH, dok je isto tako veliki broj učesnika rata od tada do danas prirodnim putem otišao s ovog svijeta. Zbog toga je ostalo nejasno kako se u evidencijama VRS, odnosno bivših boraca koji ostvaruju pravo na mjesečni dodatak, nalazi skoro 200.000 korisnika tog prava? Zbog toga su predstavnici ratnih veterana tražili hitnu reviziju boračkih statusa i da se odvoji “žito od kukolja”, odnosno da se utvrdi ko su pravi, a ko lažni borci. Nakon učestalih prijetnji protestima, iz Vlade RS stigla su uvjerenja da će proces revizije uskoro biti pokrenut.

Ono što je krajem 2024. godine dodatno podgrijalo strasti između predstavnika ratnih veterana i vlasti, ali i BORS, jeste informacija da su predstavnici krovne boračke organizacije, navodno, bez znanja i odobrenja ostalih boračkih udruženja potpisali sporazum s Vladom Srpske prema kojem do povećanja boračkog dodatka neće doći prije 2026. godine.

Međutim, predsjednik Predsjedništva BORS, Milovan Gagić, za Srpskainfo nedavno je utvrdio da u potpisanom sporazumu s Vladom Republike Srpske, kojim je dogovoreno da se visina mjesečnog boračkog dodatka neće mijenjati do 2026. godine, nema ničeg “tajnog ni spornog”.

– S jedne strane potpisnik tog sporazuma bio je predsjednik BORS Radan Ostojić, a na drugoj strani potpisnik je bio premijer Radovan Višković. Uslov od strane vlasti, kada je donesena uredba o uvođenju svih boraca u pravo dobijanja mjesečnog boračkog dodatka, bio je da se ne traži povećanje boračkog dodatka do 2026, s tim da je BORS tražio da se povećanja, odnosno ona sredstva koja ostaju po osnovu gubitka prava, odnosno toga što više od 5.000 boraca godišnje umre, kao i nekih drugih odbitka, što na kraju godine iznosi između 5 do 8 miliona KM, da se ta sredstva ne raspoređuju u neke druge resore, već da ostaju za povećanje davanja našim kategorijama – objasnio je Gagić.

Zadnji sastanak Na pitanje šta očekuje u 2025. godini, kad su u pitanju boračka prava i zahtjevi za njihovim poboljšanjem, potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedjeljko Klincov, za Srpskainfo kaže da “sve zavisi od samih boraca”.

– Ako budemo pasivni, nećemo dobiti ništa. Ova vlast sigurno neće dobrovoljno ništa uraditi kako bi poboljšala položaj boračke populacije – smatra Klincov.

Dodaje da njegovo udruženje ozbiljno razmatra koje poteze da povuče ukoliko ne budu ispunjeni zahtjevi koji su bili aktuelni i u prošloj godini, a to su, prvenstveno, povećanje boračkog dodatka i pokretanje revizije boračkih statusa.

– Krajem februara tražićemo zadnji sastanak o ovoj problematici s nadležnim institucijama, a ako ne bude rezultata moraćemo da posegnemo za nekim radikalnijim potezima u ovoj godini. Sigurno nećemo sjediti skrštenih ruku – najavljuje Klincov.

Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon poručio je da je Republika Srpska 33 godine bastion srpstva, a da će Srbija uvijek zastupati stavove i interese srpskog naroda u Srpskoj i njene ustavne nadležnosti predviđene Dejtonskim sporazumom.
Čestitajući rođendan Republici Srpskoj, koji se ove godine obilježava pod sloganom “Za vječnost rođena”, Gujon je rekao da je Srpska stvorena kao odgovor na separatističke težnje bošnjačkih i hrvatskih snaga i decenijama predstavlja svijetli simbol herojstva i borbe srpskog naroda za slobodu.

– Danas, narušavanje Dejtonskog sporazuma od unitarističkih težnji političkog Sarajeva ugrožava poredak uspostavljen i potvrđen međunarodnim pravom – naveo je Gujon u pisanoj izjavi.

Gujon je ukazao da se stalni napadi na Republiku Srpsku i njenog predsjednika Milorada Dodika sprovode u sklopu sveukupnih pritisaka na srpski narod i njeno državno rukovodstvo, naglasivši da se Srbija zalaže za apsolutno poštovanje Dejtonskog sporazuma, poštovanje integriteta BiH, ali i Republike Srpske kao njenog entiteta.

– U skladu sa usvojenom Deklaracijom o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, Srbija će uvek će zastupati stavove i interese srpskog naroda u Republici Srpskoj i njene ustavne nadležnosti predviđene Dejtonskim sporazumom. 33 godine bastion si srpstva, srećan ti rođendan, Republiko Srpska! – poručio je Gujon, koji će u četvrtak, 9. januara, biti na proslavi u Banjaluci.

Republika Srpska nastala je 9. januara 1992. godine pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Jugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

Ministarstvo finansija i trezora BiH koje predvodi Srđan Amidžić obavijestilo je Ministarstvo spoljnih poslova BiH da će decembarske plate kasniti.

Prema saznanjima “Avaza” iz Ministarstva finansija i trezora kao razlog za to navedena je nadogradnja informacionog Sistema finansijskog upravljanja (ISFU).

ISFU je zbog toga u prekidu od 3. do 8. januara, a iz Ministarstva finansija i trezora su kazali da će plate biti isplaćene najkasnije od 13. do 15. januara.
“Ujedno bi zamolili one koji su upoznati o ovome i koji će u budućnosti dobijati informacije o kašnjenju isplate plata da obavijeste sve zaposlene u MVP BiH”, naveli su iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

S obzirom da Ministarstvo finansija i trezora BiH je zaduženo za isplatu plata i u ostalim državnim institucijama, pretpostavlja se i da je kod njih situacija ista.

Tako uposlenici neće dobiti plate prije Božića, prenosi Avaz.