Connect with us

Svijet

ŠVEDSKA NEMA RJEŠENJE: Ljude ubijaju na ulicama

Ne bih rekao da je imigracija pošla po zlu. Prije se to dogodilo s integracijom, kaže na temu bandi koje terorišu Švedsku Jens Lapidus, sagovornik Financial Timesa, u sklopu reportaže britanskog lista iz grada Upsale.

Upsala je ranije najpoznatija bila kao dom najstarijeg švedskog univerziteta (1477.) koje još radi, a danas po gangsterskom nasilju. Lapidus je advokat, branilac specijalizovan za krivična djela, ali i autor koji je iskustvo sa suda pretočio u krimiće i scenarije za krimi serije.

Tema rasplamsalog rata bandi, u kojem sve češće učestvuju starija djeca, uglavnom druga generacija švedskih imigranata, nije ugodna, pogotovo za liberalnu i progresivnu Švedsku, dugo godina jednu od per capita najnaseljivanijih zemalja Evropi. Međutim, sa sve češćim obračunima na ulici, podmetanjem bombi, mafijaškim likvidacijama, slanjima mladih atentatora, pri čemu sve više stradaju i oni “ni krivi ni dužni”, javna rasprava je od presudne važnosti.

“Nekada smo išli u Sjedinjene Države na obuku”, govori za FT ljekar Fredrik Linder iz hitne službe bolnice u Upsali. “Tada su na prijem stizale dvije žrtve ranjene vatrenim oružjem godišnje. Sada ih vidimo u prosjeku jednu svake sedmice. Sasvim novi svijet”, rekao je Lidner.

Od izuzetno sigurne države do zemlje u problemu Švedska je, pokazuju statistike, prešla put u samo jednoj deceniji. “Ovo je društveni potres u Švedskoj”, komentariše Jesper Brodin, izvršni dirketor švedskog ekonomskog giganta, Ikee, jedan od poznatiji švedskih biznismena.

“Ako se ovo nastavi idućih 20 godina, Švedska će biti izgubljena”, kaže britanskim reporterima Richard Jomshof, poslanik u Riksdagu iz krajnje desne stranke Švedski demokrati, stranke čiji su korijeni neonacistički. Povećanje obračuna vatrenim oružjem nije prošlo bez pokušaja desnice da kapitalizuje opasni trend. Međutim, stranke s cijelog spektra priznaju da integracija u zemlji nije uspjela.

“Bili smo naivni”
Za masovni prilazak mladih bandama okrivljava se postojanje paralelnih društva odnosno marginalizacija i getoizacija imigrantskih zajednica koja je vidljiva u svim većim sredinama. Praktično ne postoji grad koji nema barem jedno “ranjivo područje”, kako se nazivaju kvartovi s pretežnim imigrantskim stanovništvo, u kojem je visoka nezaposlenost, nisko obrazovanje, a povezanost i isprepletenost sa starosjedilačkim dijelom Švedske nikakva.

Švedska televizija, navodi FT, objavila je da u Stokholmu policija ima 150 kuća i zgrada koje mora nadzirati zbog mogućnosti da budu meta napada. Zbog velikog broja ubistava premijer je najavio slanje vojske na ulicu.

Pitate li desne, krivi su imigranti i ljevičari koji su, napominje FT, u zemlju pustili dva miliona ljudi u proteklih nekoliko decenija. Lijevi naglašavaju lošu integraciju, s čime se svi slažu.

Advokat i pisac Lapidus iz prve ruke može reći da su mu u stvarnom životu klijenti uglavnom bili rođeni Šveđani, a ne novopridošlice.

“Ovdje si rođen, ali i dalje se osjećaš kao stranac. Ovdje si rođen, a dalje osjećaš da su ti vrata zatvorena i da ti ne dozvoljavaju da uđeš”, opisuje Lapidus, scenarista Netflixove serije Brza lova.

I političari s desnog centra, poput Farishte Sulaimana, lokalne vijećnice iz Umjerene stranke (M), smatraju da su švedske politike masovnog useljavanja bile pogrešne.

“Političari su naprosto bili naivni. U Malmeu imate ljude koji decenijama žive na socijalnoj pomoći i ne govore ni riječi švedskog. Kako smo mogli dozvoliti da budu tako pasivni”, pita se ona.

I Lapidus u razgovoru s FT-jem spominje naivnost. Prema njemu, Šveđani imaju “naivan stav o ljudskoj dobroti” i sporo su uviđali “da na svijetu ima i loših osoba”.

Jomshof iz Švedskih demokrata ističe švedsku sporost.

“Danska je počela gaziti bande još prije 20 godine”, kaže on.

Slaže se i Manne Gerell, švedski kriminalista sa Univerziteta Malme. “Niko nasilje nije ozbiljno shvatio dok nije postalo prekasno”.

Lapidus smatra da je važan katalizator bila i velika neravnoteža bogatstva u Švedskoj. Posljednjih godina jaz u društvu raste. Na lijevoj strani političkog spektra kao jedan od faktor vidi se privatizacija socijalnog sistema. U Švedskoj se dogodio veliki pomak i sada privatne firme vode velik broj škola, bolnica i domova za penzionere ili nezbrinutu djecu. To je promjena došla s Umjerenima.

Sve mlađe bande
Financial Times napominje ne toliko spominjani element priče o Švedskoj kao zemlji potonuloj u probleme zbog loše integracije. FT tako piše da bande u Švedskoj evoluiraju odnosno primarna im niša više nije trgovina drogom. Policija i lokalni političari tvrde da je sve više dokaza da bande sada primarno zarađuju na prevarama i čak da vode dijelove socijalne države.

Jedna procjena, piše FT, govori o 570 miliona dolara profita, što je dva put više od zarade u biznisu s drogom.

“Imamo sistem gdje bande vode škole i domove. Iza nas je 20 godina deregulacije, a bili smo prenaivni. Imamo školski sistem koji radi protiv integracije segregacijom”, kaže Erik Pelling, gradonačenik Upsale.

Naime, siromašna područja obično imaju najgore škole. Niko, piše FT, ne zna koliko je inflitracija daleko odmaknula. Bezbjednjaci smatraju da se proširila i na neke stranke. Posljednji slučaj koji je odjeknuo, i hrani spomenuti narativ je slučaj službenice s jednog švedskog suda protiv koje se vodi istraga pod opužbom da je odavala informacije kriminalcima i da je čak dozvolila kriminalcima da koriste njen službeni kompjuter. Žena negira optužbe.

Jedna od specifičnosti situacije u Švedskoj je da su članovi bandi sve mlađi. Kao počinioci najvećih zločina hapšeni su dječaci od 14 godina. Jedan od razloga leži u činjenica da pravosuđe predviđa niže kazne. Tako mladić od 25 godina za detonaciju bombe dobija pet godina zatvora, a maloljetni saučesnik deset mjeseci u popravnom domu. Bande, kaže policija, sve češće regrutuju svoje “pješake” upravo iz tih domova.

Gradonačelnik Upsale Pelling za FT kaže kako atentatori u slučajevima u Upsali često dolaze kao unajmljene ubice iz drugih dijelova zemlje.

Sagovornici FT podsjećaju kako je nekada Malme bio najgori grad po pitanju nasilja i kriminala. No, ono je sada mnogo gore u drugim švedskih gradovima dok se grad na jugu Švedske oporavio po tom pitanju. Tamošnje vlasti kažu da nije samo riječ o policijskim racijama, istragama i operacijama. Dobar dio, vjeruju, rezultat je rada s lokalnom zajednicom. Tu se slažu i vijećnica Sulaiman i kriminolog Gerell. “Treba raditi s trogodišnjacima da s deset godina ne bi bili lak plijen bandama, kažu oni. “Najbolja vakcina za neulazak u bandu je završetak srednje škole. A sve veći broj klinaca jedva završava osnovnu u Malmeu”, kaže Sulaiman.

Related Topics:

Svijet

PUTIN KATEGORIČAN “Vojna vježba ojačaće saradnju Rusije i Bjelorusije”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je nadu da će vojna vježba oružanih snaga Rusije i Bjelorusije ojačati saradnju dvije zemlje.

Nakon završetka vježbe, Putin se sastao sa predstavnicima vojnog i diplomatskog kora.
“Želim svima da zahvalim na učešću. Nadam se da vam je ovo koristilo sa profesionalne tačke gledišta. Sa stanovišta uspostavljanja visokog nivoa povjerenja između naših zemalja, ovo je svakako korisno”, rekao je Putin.

On je dodao da su posmatrači mogli da vide kako se ruska vojska usavršava na osnovu iskustva oružanih snaga u savremenom oružanom sukobu, prenosi TASS.

Putin je zahvalio predstavnicima vojno-diplomatskog kora i stranim vojnim posmatračima na učešću.

Vježbe “Zapad 2025”, koje provode Oružane snage Rusije i Bjelorusije, počele su 12. septembra i predstavljaju završnu fazu ovogodišnje zajedničke obuke.

Vježbe će obuhvatati praktične aktivnosti trupa na poligonima u obje zemlje, kao i operacije u Baltičkom i Barencovom moru.

Među učesnicima su i operativne grupe iz vojnih komandnih organa i kontingenti iz Organizacije Sporazuma za kolektivnu bezbjednost i Šangajkske organizacije za saradnju.

ATV

Nastavi čitati

Svijet

SVRGAO MASKA SA TRONA: Kako je Alison postao najbogatiji čovjek na svijetu

Leri Alison postao je najbogatiji čovek na svijetu i tako prestigao Ilona Maska. Sada, skoro 50 godina nakon osnivanja, gigant u oblasti baza podataka i poslovnog softvera dobija novi veliki podsticaj.

Krajem 1970-ih, jedan početni biznis, koji su osnovali Lari Elisoni dvojica kolega programera dobio je veliki podsticaj u vidu ugovora sa CIA-om da razvije program baze podataka kodnog imena Oracle, koji je kasnije postao i naziv same kompanije.

Sada, skoro 50 godina nakon osnivanja, gigant u oblasti baza podataka i poslovnog softvera dobija novi veliki podsticaj. Postao je ključni igrač u jeku vještačke inteligencije, zahvaljujući svom poslovanju u oblasti klaud računarstva koje pomaže da se zadovolji ogromna potražnja za računarskom snagom potrebnom za AI aplikacije. Jedno od njegovih najistaknutijih partnerstava jeste ono sa industrijskim liderom OpenAI, koji je, prema navodima, ranije ovog mjeseca pristao da plati Oracle-u 300 milijardi dolara tokom pet godina za prostor u data centrima.

Najbogatiji čovjek na svijetu
Zapanjujuće projekcije rasta Oracle-ovog klaud poslovanja, predstavljene u poslednjem izvještaju o zaradi prošle nedjelje, dovele su do skoka akcija kompanije. Akcije Oracle-a (ORCL) porasle su za više od 80% od početka ove godine, nadmašivši čak i Nvidia-u, Google, Metu i Microsoft. Ovaj uspon je na kratko učinio Larija Elisona, koji je sada predsjednik kompanije i njen najveći akcionar, najbogatijim čovjekom na svijetu.

Kao i Nvidia, koja je ranije bila poznata kao proizvođač nišnih procesora za gejming prije nego što je počela da proizvodi neophodne čipove za AI, nedavni uspon Oracle-a je primjer kako veterani Silicijumske doline dobijaju novu priliku i značenje u eri vještačke inteligencije.

“Ovo je prelomni trenutak za Oracle. Prije godinu dana, Oracle je bio kompanija koja je pomalo lutala i pokušavala da pronađe svoj put… a sada odjednom imamo ogromnu potvrdu da njihova strategija daje rezultate. Oracle bi mogao da dobije još jedan veliki uspjeh ako postane dio dogovora o prenosu kontrole nad popularnom aplikacijom društvene mreže TikTok za američko tržište na neku američku kompaniju. Zvaničnici Bijele kuće su u ponedeljak rekli da je okvir za takav dogovor skoro finalizovan, i da čeka još samo razgovor između predsjednika Donalda Trampa i kineskog predsednika Si Đinpinga u petak”, rekao je Danijel Morgan, viši portfelj menadžer u kompaniji Synovus Trust Company.

Nije jasno ko je potencijalni kupac u tom dogovoru, ali Oracle se ranije smatrao jednim od glavnih kandidata za preuzimanje aplikacije. Oracle je počeo da hostuje TikTok-ove podatke za američke korisnike još 2020. godine, u okviru napora da se umanje američke bezbjednosne zabrinutosti. Preuzimanje potpune ili djelimične kontrole nad TikTok-ovim poslovanjem u SAD moglo bi Oracle-u da omogući pristup jednoj od najpopularnijih aplikacija na svijetu i 170 miliona američkih korisnika, kao i prihodima od oglašavanja koji dolaze s tim.

Potpuna besmislica ipak ne?
Oracle je kasnio sa ulaskom u računarstvo, zaostajući za velikim igračima kao što su Amazon Web Services, Google Cloud i Microsoft Azure. Elison je čak 2008. godine nazvao ovu tehnologiju „potpunom besmislicom“.

Iako je i dalje manji od tih velikih „hiperskalera“, Oracle-ovo klaud poslovanje je počelo da se okreće nabolje 2022. godine kada je ChatGPT postao dostupan javnosti — kada su AI kompanije shvatile da izgradnja njihovih velikih jezičkih modela zahteva ogromnu računarsku snagu, rekao je za CNN Luk Jang, analitičar akcija u kompaniji Morningstar. On je dodao da je Oracle-ov blizak odnos sa Nvidia-om kompaniji dao lakši pristup vrlo traženim AI čipovima koji su potrebni za rad sve većeg broja data centara.

Tokom prošlonedjeljne konferencije o zaradi, Oracle-ova izvršna direktorka Safra Kac izjavila je da se očekuje da će prihod od Oracle-ove klaud infrastrukture porasti za 77% na 18 milijardi dolara u fiskalnoj 2026. godini i da će dostići 144 milijarde dolara do 2030. godine.

Za to je, velikim dijelom, zaslužan ogroman skok u “preostalim izvršnim obavezama“ (RPOs), odnosno ugovorima o budućim prihodima koje kompanija očekuje da naplati, koji su porasli za 359% u odnosu na prošlu godinu, na 455 milijardi dolara u najnovijem kvartalu. Kac je rekla da je kompanija potpisala četiri višemilijardna ugovora sa tri različita klijenta.

Inicijativa vrijedna 500 milijardi dolara
Brajan Vajt, tehnološki analitičar investicione firme Monness, Crespi, Hardt & Co, nazvao je ovo trenutkom “kao da pucate na ribu u buretu“ za Oracle, jer potražnja za kapacitetima data centara u AI industriji nastavlja da prevazilazi ponudu, dodajući da kompanija “živi AI san“. Oracle-ovo blisko partnerstvo sa OpenAI pomoglo je da se kompanija legitimizuje kao ozbiljan igrač u prostoru AI računarske infrastrukture. U januaru, Elison je najavio da će Oracle učestvovati u inicijativi vrijednoj 500 milijardi dolara za osnivanje nove kompanije Stargate, koja bi investirala u izgradnju veće AI infrastrukture u Sjedinjenim Američkim Državama.

Oracle bi čak mogao imati prednost u odnosu na druge velike igrače u oblasti data centara, kao što su Google ili Microsoft, jer ne razvija sopstveni veliki jezički model, koji bi inače zauzimao dio njegovih resursa u data centrima, što mu omogućava više kapaciteta za iznajmljivanje.

“To je usluga koju kompanija čini sebi, ali i cijelom AI ekosistemu“, rekao je Jang.

Takođe je pomoglo i to što Oracle-ovo osnovno poslovanje sa bazama podataka i softverom bilježi prilično stabilan rast, što kompaniji obezbjeđuje gotovinu za nastavak kapitalno intenzivnog procesa izgradnje dodatnih kapaciteta u data centrima. Kompanija je prijavila više od 27 milijardi dolara kapitalnih ulaganja samo u prvom kvartalu.

“Te ključne poslovne jedinice ostvaruju oko 70% njihovih prihoda. Onda, ako budu uspjeli da ostvare određeni uspjeh sa poslovanjem u vezi sa data centrima i infrastrukturom kao uslugom, to će za njih biti samo šlag na tortu. Ne zavise od toga u potpunosti”, rekao je Morgan.

Ipak, da bi Oracle održao svoje agresivne projekcije rasta, biće mu potrebno da AI kompanije nastave da troše na dodatnu računarsku snagu, čak i dok neki posmatrači industrije počinju da postavljaju pitanja o povraćaju ulaganja u te skupe projekte.

“Vidimo scenario u kojem ukupna potražnja za AI-jem može biti manja od naših očekivanja, i ako se to dogodi, Oracle bi mogao da pretrpi veći udarac od ostala tri hiperskalera, jer je relativno mali igrač unutar cjelokupnog ekosistema,“ rekao je Jang. Ako se AI ne bude širio brzinom koju očekujemo, ti RPO-ovi možda neće dostići nivo koji trenutno vidimo”, dodao je Jang.

Nastavi čitati

Svijet

POTVRDIO PENTAGON! Šta američki vojnici rade na VOJNOJ VJEŽBI Rusije i Bjelorusije (VIDEO)

Pentagon je potvrdio da su američki vojni zvaničnici u ponedjeljak posmatrali zajedničke vojne vježbe Rusije i Bjelorusije, prihvativši poziv po prvi put od početka rata u Ukrajini 2022. godine.

Američki zvaničnici u ponedjeljak, 15. septembra, viđeni su u Bjelorusiji kao posmatrači vojnih vježbi “Zapad 2025”, uz posmatrače iz drugih zemalja.

Zamjenik ruskog ministra odbrane Junus-Bek Jevkurov takođe je prisustvovao vježbama u Bjelorusiji, prenosi Index.hr.

“Američka ambasada u Minsku u Bjelorusiji primila je poziv za našeg vojnog atašea da prisustvuje vojnim vježbama Zapad-2025 u Bjelorusiji u sklopu Dana istaknutih posjetilaca (DV) te smo prihvatili poziv u svjetlu nedavnih produktivnih bilateralnih sporazuma između naših zemalja”, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.

“Prisustvovanje Danima istaknutih posjetilaca uobičajena je praksa među vojskama, a američki vojni ataše bio je dio veće grupe međunarodnih vojnih učesnika. Zbog vremenskog preklapanja, dolazeći odbrambeni ataše pojavio se s odlazećim”, rekao je on.

Prisustvo američkih zvaničnika, manje od nedjelju dana nakon što je susjedna Poljska oborila dronove koji su ušli u njen vazdušni prostor, za koje tvrde da su ruski, posljednji je znak da Vašington želi poboljšati odnose s Bjelorusijom, prenosi Index.hr.

Bjeloruski ministar odbrane Viktor Hrenikov lično je dočekao dva američka zvaničnika, koji su se rukovali s njim i, obraćajući se na ruskom, zahvalili na pozivu. Prema Rojtersu, jedan od njih bio je potpukovnik američkog ratnog vazduhoplovstva Brajan Šup.

Američki odbrambeni zvaničnik, obraćajući se pod uslovom anonimnosti, rekao je da su Sjedinjene Države posljednji put posmatrale vježbe Zapad 2021. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno