Connect with us

Društvo

“RAĐALE SE I LJUBAVI”: Prelo je nekada bio jedini vid zabave u selu

Prela su nekad bila jedina zabava i prilika da se mještani sela okupe, druže, pričaju, zabave i igraju, a da, pritom, budu obavljeni uglavnom ženski poslovi.

Žene su uz svijeće prele vunu, tkale, vezle, čijale perje, jer se u to vrijeme nije kupovala odjeća i posteljina, a trebalo je spremiti i miraz za udaju.

Sedamdesetpetogodišnji Gojko Bundalo iz Donjih Rakana, kod Novog Grada, priča da su prela bila jedina zabava tokom zime za narod u selu.

“Prela su se organizovala zimi, jer se ljeti radilo od jutra do mraka. Počinjala su s večeri i trajala do oko ponoći. Nije bilo struje i televizije”, rekao je Bundalo za Srnu.

On je naveo da mu sjećanje na prelo vraća lijepe uspomene na mladost, ali i na drugačiji život, kada se narod više družio.

“U svakom selu prelo se organizovalo jednom sedmično. Bilo je dovoljno da kuća ima veću prostoriju i skupljalo se”, dodao je Bundalo.

Gojko priča da nije bilo telefona, ali se znalo za svako prelo.

“Nije bilo automobila, išlo se pješke i nije nam bilo daleko. To je bilo normalno. Iz jednog šora momci krenu i već kad ih je trojica počne pjesma”, sjeća se Bundalo.

Na prelima su žene i djevojke radile, a muškarci su za to vrijeme igrali neku od tada popularnih društvenih igara.

“Ako su žene imale dosta posla, a nama dosadi da čekamo. Znali smo i pomoći šta možemo samo da se što prije završi i da može početi igranka. Muzika je bila usna harmonika i tambura, a tu je naravno bila i pjesma ojkača”, kaže Bundalo.

On priča da u to vrijeme seoska domaćinstva nisu imala toliko alkohola da bi se na prelima opijali, za drogu niko nije ni znao da postoji, ali je atmosfera uvijek bila vesela.

Podsjetio je da zbog neimaštine domaćini prela nisu spremali večere, već se eventualno služila pečena bijela misirača.

“Prela su okupljala veliki broj ljudi. Koliko ih je bilo u kući toliko i vani, nisu svi mogli ući”, rekao je Bundalo.

On je naveo da su se na prelima uglavnom zbijale šale, ali da je bilo i prilika za ozbiljne razgovore.

“Obično bi stariji pričali šta su radili i ukazivali šta ne treba raditi, šta nije dobro. Bila je to neka vrsta poduke da ne griješimo. Na prelima su se rađale i ljubavi. Znalo se koji momak gleda koju djevojku i to se poštovalo”, rekao je Bundalo i dodao da je bilo i slučajeva da se djevojka uda za momka, a da ga prije ne poznaje.

Kao primjer je naveo svoju komšinicu koja je sa svojim suprugom doživjela starost.

On je podsjetio da su u to vrijeme domaćinstva bila brojna sa više generacija.

“Kod nas je 1961. godine bilo 58 kućnih brojeva, a selo je bilo puno ljudi. Sad imamo 140 kuća, a oko 50 odsto je prazno”, rekao je Bundalo.

On je ukazao da je u to vrijeme, uprkos neimaštini, narod bio zadovoljniji, družio se i poštovao.

“Moji drugari i ja smo znali da se uveče sastanemo na livadi, ispod vrbe. Sjedimo i pričamo, nismo išli u kafanu. Danas je drugačije, imamo puno više, ali nismo zadovoljni. Ne mogu da razumijem šta nas danas sve muči”, rekao je Bundalo.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

BANJALUČANIN ALARMIRAO NADLEŽNE: Nepoznati vozač istresao 30 guma u Vrbas, institucije ćute

U rijeku Vrbas, svega stotinak metara iznad gradskog vodozahvata, nepoznati vozač kamiona istresao je najmanje 30 starih kamionskih guma, izazvavši ozbiljan ekološki incident i zabrinutost lokalnog stanovništva.

Ovaj incident se dogodio 8. oktobra, naspram restorana „Klašnik“, a zagađenje su među prvima primijetili radnici tog objekta, piše Glas Srpske.

Banjalučanin Saša Tešić, suvlasnik zemljišta uz rijeku, ispričao je da je vozač kamiona iskoristio nepristupačan teren s nagibom prema rijeci kako bi nesmetano istovario gume, dok radnici u blizini u tom trenutku nisu primijetili šta se dešava. Nekoliko guma je ostalo na obali, ali većina je završila u vodi, neposredno iznad jednog od glavnih izvora pitke vode za grad.

Tešić je odmah obavijestio Vodovod, vodnu inspekciju, komunalnu policiju i Ribolovačko udruženje, ali, kako tvrdi, reakcije su bile spore i neorganizovane.

“Kada nešto gradite, inspekcija vam odmah pokuca na vrata, ali kada se ovako nešto dogodi – sve se prolongira”, rekao je Tešić za Glas Srpske.

Dodaje da su u toku pokušaji da se putem nadzornih kamera sa obližnjih objekata identifikuje počinilac, jer je poznato približno vrijeme i mjesto događaja. Iako kamere restorana ne pokrivaju kritičnu tačku, jedna od kamera marketa u blizini mogla bi pomoći u otkrivanju počinioca. Vodoprivredna inspektorka je, kako kaže, već kontaktirala upravu objekta zbog snimaka.

Tešić ističe da je motiv za ovakvo neodgovorno ponašanje najvjerovatnije izbjegavanje troškova odlaganja otpada, jer, prema riječima jednog vulkanizera, cijena zbrinjavanja jedne automobilske gume iznosi tri KM plus PDV, dok je za kamionske gume ta cifra znatno viša.

“Ne mogu da shvatim da neko može da istrese toliki otpad u rijeku, i to odmah iznad vodozahvata. Ovo nije samo pitanje ekologije, već i zdravlja građana”, poručio je Tešić, pozvavši nadležne da ozbiljno shvate incident i pronađu odgovorne.

Ovo nije prvi put da se suočava s problemom nesavjesnog odlaganja otpada. Ranije je, kaže, morao da uloži više od 20.000 KM kako bi očistio i ogradio svoju parcelu, jer su mu nesavjesni pojedinci na zemljište dovozili automobile sa otpada i razmontiravali ih bez dozvole.

Tešić ističe da je spreman da učini sve kako bi se počinilac pronašao i odgovarao, te apeluje na institucije da ne dozvole da se ovakvi slučajevi zataškavaju ili odlažu.

“Jedna vreća smeća u rijeci je previše, a ne 30 kamionskih guma”, zaključuje ogorčeno.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ujutru oblaci, popodne sunce

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje tokom poslijepodneva. Najviše sunčanih intervala biće u Hercegovini, gdje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme.

Na jugu i jugozapadu duvaće slaba bura, dok će u ostatku zemlje preovladavati slab sjeverni i sjeverozapadni vjetar.

Jutarnje temperature kretaće se od 7 do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će najviša dnevna temperatura iznositi od 15 do 21 stepen, a u južnim krajevima i do 25 °C.

Prema prognozama meteorologa, narednih dana očekuje se stabilnije vrijeme, uz više sunčanih perioda i blagi porast dnevnih temperatura.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI UNOSAN BIZNIS: Biljka donosi 4.500 evra po hektaru

Poljoprivreda je sve atraktivniji način za pokretanje biznisa u Srbiji, naročito uz rastuću potražnju za organskom hranom. Za one koji posjeduju zemljište i traže visoku zaradu, gajenje ljekovitog bilja, cvijeća i plastenička proizvodnja povrća nude najveći potencijal.

Gajenje ljekovitog bilja (nana, kamilica, neven) bilježi sve veću potražnju, a ne zahtjeva prevelika ulaganja. Za jedan hektar potrebno je uložiti 1.200 do 2.500 evra (za pripremu zemljišta, sjeme i sadnju), dok prihod po hektaru može da iznosi od 2.500 do 6.500 evra.

Konkretno, uzgoj bijelog sljeza može donijeti najmanje 4.500 evra profita po hektaru, dok neven donosi oko 2.000 evra.

“Najbolje je gajiti višegodišnje biljke, jer su manja ulaganja” savjetuju stručnjaci.

Povrće i cvijeće: Brz povratak investicije
I druge kulture nude brz povratak uloženog novca. Za uzgoj zelene salate na oko 10 ari plastenika potrebno je početno ulaganje od oko 1.000 evra, a potencijalna zarada ide do 2.000 evra po sezoni.

Proizvodnja cveća zahtijeva ulaganje od 3.000 do 4.000 evra po aru. Ulaganje se vraća u prve dvije godine, a zarada se kreće od 1.000 do 2.000 evra godišnje (naravno, veći zasad donosi veću zaradu).

Iako za plasteničku proizvodnju povrća treba uložiti više (oko 15.000 evra po hektaru), stručnjaci je smatraju najrentabilnijom, jer se uloženo može vratiti za godinu dana. Na manjoj površini, recimo 200 kvadratnih metara plastenika, uz paradajz zarada ide preko 2.000 evra, za krastavac oko 1.000 evra.

Uspjeh u poljoprivredi u velikoj mjeri (do 50 odsto) zavisi od vremenskih uslova. Zato se savjetuje da se zasadi osiguraju kako bi se izbjegao gubitak novca u slučaju nepogoda, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Aktuelno