Connect with us

Društvo

INOVACIJA U PROIZVODNJI MEDA: Kosta Šumar sa Pala prvi uvodi vještačku oplodnju pčela

Dvadesetosmogodišnji Kosta Šumar sa Pala nastavlja porodičnu tradiciju i za poljoprivredu proizvodnju ima ozbiljne planove koje se odnose na vještačku oplodnju pčelinjih matica, čime bi postao prvi u BiH koji se ovim bavi.

Šumar priča da je boravio u Češkoj na obuci za vještačku oplodnju pčelinjih matica, čime se planira baviti u narednim sezonama.

“To će uticati na poboljšanje pčelinje proizvodnje, kako kod mene tako i u cijeloj BiH. Radiću na očuvanju i uzgoju Apis mellifera Carnica pčele. To je medonosna pčela koja je oduvijek bila zastupljena na našim područjima”, objašnjava Šumar.

On kaže da je riječ o najboljoj pčeli prema svim karakteristika za ovo područje.

Šumar je magistar na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu i kaže da niko do sada nije radio njegovu temu magistarskog rada koja se odnosi na vještačku oplodnju matica i da je jedini pčelar koji će se baviti time.

On priča da se njegove košnice nalaze u podnožju planine Romanija, u selu Podmjedenik koje je 17 kilometara udaljeno od Pala, te da proizvodnju planira podići na viši nivo.

Šumar ističe da ima 100 košnica i da čuva tradiciju svoga djeda.

“Pčelarstvom i proizvodnjom meda počeo sam se baviti iz hobija, a poslije je to preraslo u veliku ljubav. Sadašnjim kapacitetom možemo pokriti trenutnu potražnju na kućnom pragu, koja iznosi od 600 kila do tone”, navodi Šumar.

Osim meda, Kosta proizvodi i matičnu mliječ, propolis, pergu, vosak, sve visoke ljekovitosti.

“Matičnu mliječ i pergu rijetko ko proizvodi, pogotovo mlađi pčelari. Nije zahtjevno, ima posla, ali mnogo volim da radim. Otac i brat mi pomažu tokom vrcanja meda koji se nekada dešavao u avgustu i septembru, a sada ima više paša, pa se vrca od aprila pa nadalje. Svaka godina kod pčelara je različita i ne može se porediti sa prethodnom”, objašnjava Šumar.

Postoje razne vrste meda – bagrem, livadski, šumski, razni cvjetni medovi, sve što je zastupljeno u Republici Srpskoj i BiH, kaže Šumar i dodaje da jedan od kvalitetnijih koji pravi jeste šumski.

OKRENUTI SE ZDRAVOM SEOSKOM ŽIVOTU
Šumar navodi da bi na Palama teško ko od mladih prihvatio život na selu, ali kada se gleda neka šira slika – krajnje je vrijeme da se okrenu svi zdravom seoskom životu.

On naglašava da se sva pomoć pčelara ostvaruje u vidu subvencija preko Udruženja pčelara Pale, opštine Pale, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i od Federacije BiH, ali da treba jača podrška i motivacija.

Prema njegovim riječima, sem pomenute podrške doneseni su i novi zakoni kojima se pomažu mladi u poljoprivredi, što je veliki napredak i od velike je pomoći za poljoprivrednike.

“Jačom podrškom i motivacijom svaki poljoprivrednik unaprijediće proizvodnju”, poručuje Šumar i ističe da poljoprivredna proizvodnja iziskuje disciplinu, motivaciju i obavlja se svakodnevno, a ne periodično.

MREŽA MLADIH AGROPREDUZETNIKA – PRILIKA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA
Šumar je član Mreže mladih preduzetnika i učestvovao je na Konferenciji mladih agropreduzetnika koja je održana u Obudovcu.

On smatra da se tu mladim poljoprivrednicima pruža podrška, razmjenjuju iskustva, znanja, ali i promovišu vlastiti proizvodi iz svih krajeva Republike Srpske i šire.

Šumar poziva sve da kupuju domaće, radi razvoja poljoprivrede, a mladim poljoprivrednicima poručuje da ne napuštaju svoju zemlju.

Zainteresovani za Kostine proizvode mogu ih potražiti na njegovom “Instagram” profilu.

Related Topics:

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Društvo

NEDOSTAJE KADRA: Prazne stolice za tužioce u Srpskoj

Okružnim javnim tužilaštvima u Republici Srpskoj već godinama nedostaje najvažnijeg kadra, a takva je situacija i sada – na brojne stolice, rezervisane za tužioce, nema ko da sjedne.

Manje-više situacija je ista ili slična od Prijedora, preko Banjaluke, pa sve do Istočnog Sarajeva, s tim što će se spisku uskoro pridružiti i Trebinje.

U skladu sa odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, ukupan broj sistematizovanih tužilačkih pozicija u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor je 14 i to 13 okružnih javnih tužilaca i glavni tužilac. Nedostaje im pet tužilaca.

“Trenutno u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor tužilačku funkciju obavlja ukupno devet okružnih javnih tužilaca, odnosno osam okružnih javnih tužilaca i glavni okružni tužilac”, rečeno je iz prijedorskog tužilaštva.

Banjalučko tužilaštvo

U Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, kako nam je potvrđeno, zaposleno je ukupno 33 tužilaca.

“Ovaj broj uključuje glavnog okružnog javnog tužioca, dva zamjenika glavnog okružnog javnog tužioca te 30 okružnih javnih tužilaca. Prema sistematizaciji radnih mjesta, u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka nedostaju dva tužioca”, rekla je Maja Đaković Vidović, rukovodilac odnosa sa javnošću u banjalučkom tužilaštvu.

Kakvo je stanje u Doboju?

Sve tužilačke pozicije nisu popunjene ni u Doboju.

“U Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju trenutno radi 12 okružnih javnih tužilaca, uključujući i glavnog okružnog javnog tužioca, a nedostaje pet tužilaca”, rekla je službenik za informisanje dobojskog tužilaštva Slobodanka Lukić.

U Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini sistematizovano je 17 radnih mjesta za nosioce tužilačke funkcije, a u taj broj je uvršteno i radno mjesto glavnog okružnog javnog tužioca.

Čekaju kolege mjesecima

“Tužilačku funkciju u ovom tužilaštvu trenutno obavlja 13 tužilaca uključujući glavnog okružnog javnog tužioca, koji je privremeno udaljen od vršenja dužnosti. Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH održanoj 12. i 13. maja 2026. godine imenovana su tri tužioca, koji još nisu stupili na dužnost”, rekao je Milan Malivojević, portparol bijeljinskog tužilaštva.

Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, kako nam je potvrđeno, nedostaju tri tužioca.

Svi na broju, ali ne zadugo

“U Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu trenutno je na funkciji 10 tužilaca, dok ih je sistematizovano 13”, rekao je Neven Kramer, sekretar tužilaštva.

U Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju, kako saznaju, prema sistematizaciji, treba da radi šest tužilaca i svi su na broju. Međutim, ne zadugo.

Naime, jedna njihova tužiteljka je imenovana za sudiju Okružnog suda u Bijeljini, tako da ona odlazi na rad u Semberiju, dok u trebinjskom tužilaštvu čekaju popunjavanje te pozicije, koja će uskoro biti upražnjena.

Nastavi čitati

Aktuelno