Connect with us

Svijet

KO JE BIO HENRI KISINDŽER? Od jevrejskog dječaka koji je pobegao od nacista do nobelovca

Henri Kisindžer je, podsjećamo, preminuo u svom domu u Konektikatu u 100. godini

Henri Kisindžer, često opisivan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. u Firtu u Njemačkoj. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera obuhvata period velikih međunarodnih promjena i izazova.

Kisindžerovo porodično porijeklo oblikovali su Drugi svjetski rat i nacistički progon Jevreja. Sa porodicom se preselio u Sjedinjene Države 1938. godine, gdje je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga istakli kao perspektivnog mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa. Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je da postane savjetnik za nacionalnu bezbjednost pod predsjednikom Ričardom Niksonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kisindžer je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke spoljne politike tokom Hladnog rata. Njegova sposobnost da donosi teške odluke i vodi diplomatske pregovore dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD i Sovjetskog Saveza.

Jedan od najpoznatijih momenata u Kisindžerovoj karijeri bilo je potpisivanje sporazuma o kontroli naoružanja „SALT I” 1972. godine, koji je bio pokušaj da se smanje nuklearne tenzije između dvije supersile. Njegova uloga u mirovnim pregovorima u Vijetnamu i potpisivanju Pariskog sporazuma 1973. takođe su ostavili dubok trag na međunarodne odnose.

Nobelova nagrada za mir, koju je Kisindžer dobio 1973. godine, bila je priznanje za njegove napore u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada naišla je na kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim dostignućima, kao što je bombardovanje Kambodže tokom rata u Vijetnamu. Nakon boravka u Bijeloj kući, Kisindžer je nastavio karijeru kao diplomata, obavljajući funkciju državnog sekretara pod predsjednikom Džeraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Kemp Dejvidski sporazum) 1978. dodatno je produbila njegovu reputaciju mirnodopskog pregovarača, piše “klix.ba”.

Međutim, Kisindžerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari ga optužuju da podržava diktatorske režime u cilju očuvanja američkih interesa, dok drugi dovode u pitanje etičke aspekte njegovog spoljnopolitičkog djelovanja. Uprkos kontroverzama, Henri Kisindžer ostaje važna ličnost u svjetskoj diplomatiji, čije su odluke i dostignuća oblikovala međunarodnu scena tokom ključnih trenutaka.20.

Kisindžer je, podsjećamo, preminuo u svom domu u Konektikatu u 100. godini, saopštila je konsultantska kuća Kisindžer asošiejts.

Svijet

Šta će se dešavati u Iranu nakon POGIBIJE PREDSJEDNIKA

Iranski ustav nalaže da u slučaju smrti predsjednika, prvi potpredsjednik preuzima, uz odobrenje vrhovnog vođe, ovlaštenja i funkcije predsjednika.

Prvi potpredsjednik Muhamad Mokhber preuzeće ulogu poginulog predsjednika, nakon što to odobri iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnej.

Zvaničnici su ranije rekli da je Mokhber bio na putu prema području gdje je pao predsjednikov helikopter. Malo ko smatra Mokhbera, bankara i bivšeg zamjenika guvernera pokrajine Kuzestan, predsjedničkim materijalom.

Novi bi predsjednik trebao biti izabran u roku od 50 dana, dajući vrhovnom vođi i njegovoj pratnji relativno malo vremena da izaberu nekoga ko će ne samo postati predsjednik u tako kritičnom trenutku, već će takođe biti na snažnoj poziciji da naslijedi samog ajatolaha Alija Hamneja.

Osim toga, ustav nalaže trojici lidera grana vlasti, potpredsjedniku, predsjedniku parlamenta i šefu pravosuđa, da moraju organizovati izbore za odabir novog predsjednika u roku od 50 dana nakon što potpredsjednik preuzme ulogu vršilac dužnosti predsjednika.

Neposredan izazov svakog novog vođe bio bi kontrolisati ne samo unutarnje neslaganje, već i frakcijske zahtjeve unutar zemlje da se zauzme čvršći stav prema Zapadu i približi Rusiji i Kini.

Iran
FOTO: FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Rođen 1. septembra 1955. godine Muhamed Mokhber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneja, koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. Mokhber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika.

Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali isporučiti projektile zemlja-zemlja i više bespilotnih letjelica ruskoj vojsci, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme. Tim je takođe uključivao dva visoka zvaničnika iz Iranske revolucionarne garde i zvaničnika iz Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost.

Takođe, je prethodno bio na čelu Setada, investicionog fonda povezanog s vrhovnim vođom. Evropska unija uključila je 2010. godine Mokhbera na popis pojedinaca i subjekata koje je sankcionirala zbog navodne umiješanosti u “aktivnosti nuklearnih ili balističkih projektila”. Dvije godine kasnije maknula ga je s popisa.

Godine 2013. Ministarstvo finansija SAD dodalo je Setad i 37 kompanija koje je nadziralo na popis sankcioniranih subjekata.

Setad, čije je puno ime Setad Ejraiye Farmane Hazrate Emam, ili Štab za izvršenje naredbe imama, uspostavljen je naredbom osnivača Islamske Republike, prethodnika Hamneja, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Naredio je pomoćnicima da prodaju i upravljaju nekretninama koje su navodno bile napuštene u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i da većinu prihoda usmjere u dobrotvorne svrhe, piše Klix.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Podsjetimo juče je pri padu helikoptera stradao iranski predsjednik Ebrahim Reisi i ministar spoljnih poslova Irana, prenosi Klix.

Nesreća dolazi u vrijeme rastućeg neslaganja unutar Irana oko niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza. Iranski klerikalni vladari suočeni su s međunarodnim pritiskom zbog osporavanog nuklearnog programa Teherana i produbljivanja vojnih veza s Rusijom tokom sukoba u Ukrajini.

Otkako je iranski saveznik Hamas napao Izrael 7. oktobra, izazvavši izraelski napad na Gazu, požari u koje su uključene grupe koje su na strani Irana izbili su širom Bliskog istoka. Raisi (63), izabran je za predsjednika 2021., a otkad je preuzeo dužnost, naredio je pooštravanje zakona o moralu, nadgledao je krvavo gušenje protivvladinih protesta i snažno se zalagao u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.

U iranskom dvostrukom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, Raisijev 85-godišnji mentor Kamenei, vrhovni vođa od 1989., ima moć odlučivanja o svim glavnim politikama.

Godinama su mnogi vidjeli Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika Hameneja, koji je podržavao Raisijevu glavnu politiku. Raisijeva pobjeda na pažljivo vođenim izborima 2021. dovela je sve grane vlasti pod kontrolu tvrdolinijaša, nakon osam godina kada je predsjedništvo držao pragmatik Hasan Ruhani i nuklearnog sporazuma dogovorenog sa silama uključujući Vašington.

Međutim, Raisijev položaj možda je narušen raširenim protestima protiv klerikalne vladavine i neuspjehom da preokrene iransku privredu, sputano zapadnim sankcijama.

Raisi je u nedjelju bio na azerbajdžanskoj granici kako bi svečano otvorio branu Kuiz-Kalasi, zajednički projekt. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, koji je rekao da se ranije tog dana “prijateljski oprostio” od Raisija, ponudio je pomoć u spašavanju, prenosi Onmanorama.

Nastavi čitati

Svijet

JUTRO OTKRILO JEZIV PRIZOR! Objavljen prvi snimak sa lokacije gdje je pao HELIKOPTER IRANSKOG PREDSJEDNIKA (VIDEO)

Nakon što su iranski mediji i specijalne spasilačke jedinice saopštile kako su u helikopterskoj nesreći stradali predsjednik države Ebrahim Raisi, šef diplomatije Hosein Amir-Abdollahian i ostatak delegacije, agencije u Iranu objavile su i prve fotografije i snimke s mjesta nesreće.

Prema onome što se može vidjeti sa snimka koji je zabilježen iz vazduha, helikopter su srušio na izuzetno teškom planinskom dijelu, a spasiocima su trebali sati da dođu do delegacije koja se nalazila u helikopteru.

Prve informacije koje su saopštene su te da na mjestu nesreće niko nije pronađen sa znakovima života.


“Otkrivanjem mjesta nesreće nisu otkriveni znakovi života među putnicima helikoptera”, rekao je šef iranskog Crvenog polumjeseca Pir Hosein Kolivand.

Fotografije koje su objavili iranski mediji pokazuju kako se helikopter pri padu najvjerovatnije i zapalio.

Podsjetimo, iranska delegacija koju su predvodili predsjednik i šef diplomatije posjetila je tokom nedjelje Azerbejdžan gdje su prisustvovali otvaranju međudržavnog projekta i jedne od najvećih brana u ovom dijelu svijeta.

Prilikom povratka helikopterom, na području nedaleko od Tabriza primijećeni su problemi sa jednim od tri helikoptera koji su se vraćali iz Azerbejdžana.

Ispostavilo se kako je problem nastao u helikopteru u kojem se nalazili visokorangirani članovi delegacije. Brojne spasilačke ekipe odmah su se uputile na mjesto nesreće, a navodi se kako je u akciji učestvovalo više od 300 spasilaca, prenosi Kliks.

Nastavi čitati

Svijet

IRANSKE AGENCIJE “Nema preživjelih u padu helikoptera PREDSJEDNIK JE MRTAV”

Iranske agencije javljaju kako je pronađeno mjesto pada helikoptera te da nema preživjelih, prenosi CNN.

“Nema nikakvih znakova života iz helikoptera predsjednika Ebrahima Raisija”, kaže državna TV koja je nešto kasnije objavila kako je potvrđena smrt svih u helikopteru.

Reuters je izvijestio da je helikopter potpuno izgorio u nesreći, pozivajući se na iranskog zvaničnika.

“Helikopter predsjednika Raisija potpuno je izgorio u nesreći… nažalost, strahuje se da su svi putnici mrtvi”, rekao je zvaničnik.

Nastavi čitati

Aktuelno