Connect with us

Svijet

RUSIJA NA NOGAMA: “To je priprema za rat na Arktiku” (VIDEO)

Svaku odluku Finske da dopusti “koncentraciju” snaga na granici s Rusijom – dugu 1340 kmilometara- Moskva bi smatrala prijetnjom.

Poručio je to Kremlj u srijedu, nakon što je Poljska ponudila slanje svojih vojnih savjetnika da pomognu Helsinkiju u kontroli potpuno zatvorene granice.

Državni sekretar i šef poljskog Ureda za nacionalnu bezbjednost, Jacek Siewiera, naveo je kasno u utorak u objavi na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru, da će Poljska poslati vojne savjetnike svojoj novoj NATO saveznici Finskoj, kao odgovor na “službeni zahtjev za savezničkom podrškom u suočavanju s hibridnim napad na finsku granicu”.

“Tim vojnih savjetnika podijeliće svoje znanje na licu mjesta o bezbjednosti granica, takođe i u operativnom smislu”, rekao je, kako prenosi agencija Reuters.

To bi, kako navodi američki Institut za proučavanje rata (ISW), bio odgovor na stalne pokušaje Rusije da umjetno stvori migrantsku krizu na finsko-ruskoj granici, kao dio poznate ruske taktike hibridnog ratovanja koja ima za cilj destabilizovati NATO i EU, zbog čega je Finska sada privremeno zatvorila cijelu granicu sa susjednom zemljom.

Finska je tokom mjeseca zatvorila sedam od osam svojih putnih prelaza s Rusijom, a Helsinki je u utorak objavio da će zatvoriti i posljednji otvoreni granični prelaz Raja-Jooseppi u finskoj arktičkoj regiji sa 30. novembrom najmanje do 13. decembra, odnosno dvije sedmice, nakon što je Moskva, kako navodi ISW, umjetno stvorila migrantsku krizu na finskoj granici, koja je počela eskalirati sredinom mjeseca.

Tada je na granici krenuo neuobičajeno velik protok tražilaca azila, za šta Helsinki takođe smatra da predstavlja hibridni napad koji je organizovala Moskva, što Kremlj poriče. Finci smatraju da ruska obavještajna služba FSB kontroliše kome će biti dopušten ulazak u graničnu zonu.

Ruski izvori, uključujući portparola Kremlja Dmitrija Peskova i istaknutog vojnog blogera povezanog s Kremljom, negativno su reagovali na Siewierinu objavu, ustvrdivši da je “pretjerana” i da ima za cilj pripremiti Finsku za sukob s Rusijom na Arktiku.

“Ovo je apsolutno suvišna mjera za osiguranje bezbjednosti granice jer tamo nema prijetnje”, rekao je Peskov.

“Finci moraju biti jasno svjesni da će to predstavljati prijetnju za nas – povećanje koncentracije vojnih jedinica na našim granicama”, dodao je.

Svako planirano raspoređivanje bilo bi ničim izazvano i neopravdano, poručio je Peskov, kako prenosi Reuters.

Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova još ranije je poručila da će Rusija “naravno” odgovoriti ako Finska zatvori sve granične prelaze između dvije zemlje, no nije precizirala koji bi to odgovor Moskve mogao biti.

Finska je, pak, u srijedu izvijestila kako nije upoznata s poljskom ponudom. Finska granična straža i ministarstvo unutrašnjih poslova poručili su da nisu upoznati s bilo kakvim planom dovođenja poljskih vojnih savjetnika na istočnu granicu Finske. Ministarstvo vanjskih poslova i odbrane te odbrambene snage Finske nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar, navodi Reuters.

Iako je Siewiera, kako navodi ISW, u utorak izjavio da je tokom službene posjete Poljskoj finski predsjednik Sauli Niinistö zatražio “savezničku podršku”, Niinistöv ured u izjavi za Reuters naveo je da je Niinistö razgovarao sa svojim poljskim kolegom Andrzejom Dudom prošle sedmice u Varšavi, ali da nisu razgovarali o vojnoj saradnji na finskoj granici s Rusijom.

Finska je izazvala bijes u Kremlju ranije ove godine, kada se pridružila NATO-u, okončavši tako decenije vojnog nesvrstavanja zbog rata u Ukrajini.

Poljska je na svojoj koži iskusila učinak ruskog hibridnog ratovanja na svojim granicama za vrijeme migrantske krize u jesen 2021., a Finska, prema procjeni analitičara ISW-a, vjerojatno želi iskoristiti poljsko znanje o takvim krizama kako bi se i sama djelotvorno nosila s trenutačnom situacijom na svojoj granici.

“Cilj misije je prenijeti iskustvo koje je Poljska stekla tokom ovog vremena”, objasnio je i sam Jacek Siewiera, kako prenosi Notes from Poland.

Prema finskoj graničarskoj straži, tokom novembra je oko 900 tražilaca azila ušlo u zemlju iz Rusije, u odnosu na prosjek od manje od jednog po danu ranije. Zabilježeni su dolasci uglavnom državljana zemalja poput Maroka, Pakistana, Somalije, Sirije i Jemena.

Mnogi od njih na granicu su pristizali na biciklima na temperaturama koje padaju na -20 stupnjeva Celzijusa i niže.

Dramatičan porast broja migranata iz Afrike i s Bliskog istoka koji stižu na istočnu granicu EU dio je “očitog hibridnog napada” orkestriranog od strane Moskve, rekao je estonski ministar vanjskih poslova, upozorivši da bi prelasci iz Rusije mogli biti potpuno zabranjeni, prenosi Politico.

U izjavi od srijede, Margus Tsahkna rekao je da je Estonija “spremna zatvoriti svoju granicu s Rusijom” ako se situacija nastavi. Rastuća kriza, dodao je, još je jedan dokaz da se Rusija ne bori samo u Ukrajini – umjesto toga predstavlja prijetnju drugim zemljama, rekao je.

Istovremeno, estonski ministar unutrašnjih poslova Lauri Läänemets rekao je da se vlada planira pozabaviti potencijalnim povećanjem broja prelazaka, nakon što je Finska u utorak zatvorila sve svoje kontrolne tačke s Rusijom, optuživši Kremlj da pokušava potaknuti migrantsku krizu, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

CRKVA KRIJE LEGENDU O NESTALOM SELU: Priča se da su vrata sama otvarala

Usamljena crkva u rumunskom okrugu Satu Mare već generacijama privlači pažnju zbog legendi o selu koje je navodno nestalo preko noći, čudesnim izlječenjima i vratima koja su se, prema predanju, sama otvarala.

Usred ravnice, daleko od kuća i drugih građevina, nalazi se neobična svetinja koju mještani nazivaju Crkva u pustoši, odnosno Kigije ili Kigje.

Smještena je između grada Kareja i opštine Petrešti, nekoliko stotina metara od puta E671. Do crkve se od mjesta gdje se ostavlja automobil stiže za svega nekoliko minuta hoda.

Upravo njen potpuno izolovan položaj predstavlja osnovu brojnih priča koje se generacijama prenose među stanovnicima ovog kraja.

Legenda o selu koje je nestalo

Prema lokalnom predanju, oko crkve se nekada nalazilo selo Kigije.

Legenda kaže da su dvojica mještana jednog dana zaprežnim kolima otišla na pijacu u Karej. Kada su se vratili, navodno su zatekli nevjerovatan prizor – selo je nestalo bez traga.

Na mjestu na kojem su nekada stajale kuće, prema priči, ostali su samo crkva, krst i dva čokota vinove loze.

Mještani su vjerovali da je zemlja progutala cijelo naselje, dok je crkva ostala netaknuta. Dodatnu misteriju predstavlja malo uzvišenje na kojem je svetinja izgrađena, jer je okolni teren gotovo potpuno ravan.

Ipak, istorija ovog kraja nudi mnogo realnije objašnjenje.

Pretpostavlja se da je selo napušteno nakon brojnih sukoba i ratova koji su tokom vijekova pogađali ovaj dio Rumunije. Stanovnici su se, prema pojedinim zapisima i predanjima, preselili u Karej, gdje su neki kasnije služili kao lokalni čuvari.

Vrata koja se sama otvaraju

Crkva je nekada bila važno mjesto okupljanja vjernika iz okolnih sela.

Posebno veliki broj ljudi dolazio je na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, kada su vjernici palili svijeće, molili se i ostavljali papiriće sa molitvama.

Među pričama koje su se vezivale za svetinju posebno se izdvajala ona o navodnom čudesnom izlječenju. Kao dokaz se u unutrašnjosti crkve, prema svjedočenjima mještana, svojevremeno nalazilo i nekoliko štaka.

Najpoznatije predanje ipak govori o crkvenim vratima.

Prema priči koja se prenosila među stanovnicima, vrata bi se svake godine, u ponoć 15. avgusta, sama otvarala, bez ključa i bez prisustva bilo koga.

Navodno bi ostajala otvorena oko 24 časa, nakon čega bi se ponovo zatvorila.

Za takav događaj nikada nisu pronađeni potvrđeni dokazi, ali je priča decenijama bila dio lokalnog folklora.

Nekada dolazile hiljade ljudi

Prije nekoliko decenija Crkva u pustoši bila je mnogo posjećenija nego danas.

Prema lokalnim podacima, hiljade vjernika dolazile su na molitvu, naročito tokom praznika posvećenih Bogorodici. Mnogi su vjerovali da ovo mjesto ima posebnu iscjeliteljsku moć.

Hodočašća su, međutim, tokom osamdesetih godina gotovo potpuno prestala, u periodu kada su tadašnje rumunske vlasti ograničavale vjerske aktivnosti.

Danas se pored crkve i dalje mogu vidjeti krst i dva čokota vinove loze, koje lokalno predanje povezuje sa nestalim selom.

Legenda i istorija na istom mjestu

Iako nema dokaza da je selo zaista „progutala“ zemlja, kao ni da su se vrata crkve otvarala bez ljudske pomoći, priča je opstala među generacijama stanovnika ovog kraja.

Istorijski događaji poput ratova, sukoba i migracija stanovništva vjerovatno nude mnogo racionalnije objašnjenje nestanka naselja.

Ipak, činjenica da se jedina građevina nekadašnjeg naselja danas nalazi potpuno sama usred ravnice daje ovom mjestu poseban izgled.

Crkva tako i danas stoji kao neobičan podsjetnik na selo koje je nestalo iz svakodnevnog života, dok su priče o njegovom misterioznom kraju ostale sačuvane u narodnom predanju.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD NA TAJMS SKVERU: Žena nasumično izbola dvoje ljudi, policija je usmrtila

Jedna žena je poginula, a muškarac je povrijeđen nakon što ih je 49-godišnja žena nasumično napala noževima na njujorškom Tajms skveru. Napadačicu su policajci potom smrtno ranili.

Incident se dogodio u ponedjeljak nešto prije 16.30 časova, u jednom od najprometnijih dijelova Njujorka, u neposrednoj blizini policijske stanice i zgrade One Times Square.

Prema riječima policijske komesarke Džesike Tiš, 49-godišnjakinja iz Kvinsa iz torbe je izvadila dva velika noža i bez prethodnog sukoba napala prolaznike.

Izbola muškarca i ženu

Prva žrtva bio je 68-godišnji muškarac koji je izašao iz podzemne željeznice i sa suprugom čekao da pređe ulicu.

Napadačica ga je, prema navodima policije, ubola u stomak.

Samo nekoliko sekundi kasnije napala je i 32-godišnju ženu, koju je takođe ubola u stomak.

Oboje su prevezeni u bolnicu, ali je mlađa žena podlegla povredama. Muškarac se nalazi u stabilnom stanju.

Policija pokušala da je savlada elektrošokerom

Na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vidi najmanje deset policajaca kako pokušavaju da ubijede ženu da spusti noževe.

Prema riječima komesarke Tiš, napadačica je odbila da to učini i policajcima poručila:

„Neću ništa spustiti, radije bih vas obojicu ubila.“

Policajci su potom upotrijebili elektrošoker, ali on nije djelovao.

Žena je nakon toga krenula prema policajcima, mašući noževima, nakon čega su dvojica policajaca otvorila vatru i smrtno je ranila.

Policija isključila terorizam

Komesarka Tiš opisala je događaj kao „izuzetno opasnu situaciju“ koja se odvijala u samom centru Tajms skvera.

Prema dosadašnjim informacijama, 49-godišnjakinja je ranije imala evidentirane probleme sa mentalnim zdravljem u kontaktima sa njujorškom policijom, ali nije bila hapšena.

Policija je za sada isključila mogućnost terorističkog motiva.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani izrazio je saučešće porodici stradale žene i pohvalio reakciju policajaca.

On i policijska komesarka ocijenili su da je brzom intervencijom vjerovatno spriječeno da napad rezultira još većim brojem žrtava.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: Iran gađao američke baze u Jordanu

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas, 31. avgusta, da je raketnim napadima gađala dvije američke vazduhoplovne baze u Jordanu, tvrdeći da je tom prilikom nanesena velika šteta vojnoj infrastrukturi i mjestima raspoređivanja borbenih aviona

Prema navodima IRGC-a, mete napada bile su baze Kralj Husein i Al-Azrak, a akcija je izvedena kao odgovor na, kako tvrde, američko-izraelske vazdušne udare na iransko ostrvo Larak u Persijskom zalivu.

U saopštenju se navodi da su pripadnici vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde ispalili balističke rakete na obje baze te upozorili da će svaki novi napad na Iran biti dočekan još snažnijim odgovorom.

Istovremeno, IRGC je objavila da je iznad Ormuskog moreuza oborena američka bespilotna letjelica MQ-9. Prema tvrdnjama iranske strane, dron je pogođen raketnom vatrom protivvazdušne odbrane i srušio se u vode Persijskog zaliva.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon što su američke snage tokom vikenda izvele udare na dva iranska raketna položaja na ostrvu Larak. Američki zvaničnici naveli su da pomno prate situaciju i ostaju spremni da zaštite slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i robe.

Za sada nema nezavisne potvrde iranskih tvrdnji o razmjerama štete na američkim bazama u Jordanu niti o obaranju američkog drona.

Nastavi čitati

Aktuelno