Connect with us

Politika

BiH NE RADI NIŠTA! Datum za pregovore moguć zbog interesa EU

Iako je Evropska komisija početkom novembra preporučila otvaranje pregovora sa BiH, uz uslov sprovođenja reformi, do danas na tom pitanju u BiH nije urađeno ništa, a s obzirom na to da ulazimo u izbornu godinu, gotovo je sigurno da će evropske integracije biti u drugom planu, što opet ne mora da znači da će BiH u martu ostati bez datuma za početak pregovora jer će EU gledati prije svega svoj interes.

“Da je do nas i političara u BiH, te reforme ne bi dočekali ni naši praunuci, a ovako je realno očekivati da se zbog samog postupka širenja, i geopolitičkih dešavanja, evropskih, a samim tim i američkih interesa, da bi EU mogla da nas ‘proguta'”, rekao je Nebojša Tojagić, analitičar, dodajući da su u BiH sljedeće godine izbori i da tema sasvim sigurno neće biti EU i integracije.

Kao i u BiH, izbori će biti održani i u samoj Evropskoj uniji i to za Evropski parlament, tako da će fokus administracije u Briselu, sasvim sigurno, biti na tome, a ne na proširenju.

Inače, Evropska komisija u svom godišnjem izvještaju početkom novembra poručila je da će, kada ocijeni da je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete, preporučiti otvaranje pregovora o pristupanju EU. Rok koji je na neki način postavljen pred BiH je mart naredne godine, a Evropska komisija će se fokusirati na implementaciju 14 ključnih prioriteta BiH.

“SNSD je postavio neke svoje uslove, traži da se u paketu rješavaju zakon o sudovima i zakon o sprečavanju pranja novca. Uz zakon o sprečavanju sukoba interesa, smatram da bi to bio dovoljan iskorak koji bi nam omogućio da dobijemo odluku Evropske komisije o otvaranju pregovora. Imamo situaciju da u ovoj varijanti sada mi blokiramo. Zavisi iz kojeg ugla gledate. Nije iscurilo vrijeme za dogovor koji bi nam osigurao pozitivan odgovor iz Brisela. Ako bismo to napravili što prije, vjerujem da bi se u ovoj godini otvorila vrata za pregovore. Ako ne, mi ćemo i dalje nastaviti da radimo, do marta bi se to moglo. Imamo zaista prijatelje u EU koji se bore kao da se radi o njima samima”, rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

Podsjećanja radi, BiH je prije više od tri godine dobila 14 prioriteta koje treba da riješi kako bi napredovala na putu u EU, ali do prije nekoliko mjeseci ništa nije radila na tom pitanju. I pored toga, krajem prošle godine dobila je status kandidata za članstvo u EU, što potvrđuje izjavu Tojagića da EU odluke o proširenju donosi zbog geopolitičkih interesa.

U ovoj godini BiH je uspjela da usvoji pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta, što je bilo dovoljno da dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije nedavno u Briselu. O putu BiH ka EU biće govora i na predstojećem sastanku koji će okupiti lidere vladajućih stranaka u Briselu, ali do tada vjerovatno ništa novo neće biti dogovoreno kada je riječ o 14 prioriteta.

Karoline Edštadler, ministarka za Evropsku uniju i ustavna pitanja Austrije, rekla je nakon sastanka sa Josipom Brkićem, zamjenikom ministra spoljnih poslova BiH, da je izvještaj Evropske komisije o proširenju jedan od najboljih i da su u njemu navedeni jasni ciljevi, a to je kako da se dođe do sljedeće faze, odnosno otvaranja pregovora o članstvu.

“Na evropskom nivou predstoje jako važna savjetovanja. Evropski ministri i ministarke koje ja zastupam u Briselu pripremiće zaključke za šefove država i vlada i tu ćemo se savjetovati o daljem postupanju u kontekstu pristupnih pregovora sa BiH, ali i sa Ukrajinom i Moldavijom. Sada je trenutak u kojem je ključno da BiH još jednom dokaže da želi da ispuni reforme, da će kontinuirano nastaviti reformske aktivnosti kako bi postigla zacrtane ciljeve”, kazala je Edštadlerova.

Ona je navela da se na nivou EU proširila podrška proširenju, te da je važno da se “suverenitet i teritorijalni integritet i ustavni poredak u BiH zadrži”, ali da tempo reformi određuje sama BiH.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno