Connect with us

Politika

ŠTA PREDVIĐA Nacrt zakona o imunitetu Srpske i KO ĆE BITI ZAŠTIĆEN kao “polarni medvjed”

Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade Republike Srpske nisu krivično ili građanski odgovorni i ne mogu biti pritvoreni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti.

To je potpuno nova odredba u Nacrtu zakona o imunitetu RS koji će se naći na idućoj sjednici Narodne skupštine.

Do sada su članovi Vlade, presjednik i potpredsjednici RS imali imunitet samo od građanskog gonjenja.

– Pod postupcima izvršenim u okviru dužnosti podrazumijevaju se postupci koji proističu iz dužnosti koju lice obavlja u Narodnoj skupštini Republike Srpske ili Vijeću naroda Republike Srpske i koju lice obavlja na funkciji predsjednika ili potpredsjednika Republike Srpske ili člana Vlade Republike Srpske – piše u Nacrtu.

U bilo koje vrijeme

Ovi funkcioneri mogu se pozvati na imunitet u bilo koje vrijeme za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti, ali se pozivanje na imunitet ne može smatrati opštom preprekom za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka.

Dalje, ukoliko u toku krivičnog postupka koji se vodi protiv nabrojanih funkcionera, oni izjave da je postupak koji je osnova za pokretanje krivičiog postupka izvršen u okviru njihovih dužnosti, pitanje imuniteta se rješava odlukom suda pred kojim se vodi krivični postupak.

Protiv odluke tog suda može se podnijeti žalba Ustavnom sudu Republike Srpske.

– Lica iz člana 3. ovog zakona, kao i drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, a protiv kojih se pokrene krivični ili parnični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika, imaju imunitet. Lica iz stava 1. ovog člana  protiv kojih je pokrenut krivični ili parnični postupak počevši od 1. avgusta 2021. godine kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika, imaju imunitet – predviđeno je Nacrtom zakona.

Alternativa

Kao alternativnu, predlagač Nenad Stevandić predlaže sljedeću formulaciju: „Lica iz člana 3. ovog zakona, kao i drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, a protiv kojih se pokrene krivični ili parnični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka lica koje nije imenovano za visokog predstavnika  u skladu sa Aneksom H Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, imaju imunitet“.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestao bi da važi Zakon o imunitetu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 69/02).

Novi zakon predviđa zadržavanje stare odredbe koja kaže da poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske i delegati u Vijeću naroda RS nisu krivično ili građanski odgovorni i ne mogu biti pritvoreni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti.

Obrazloženje

U obrazloženju predloženog zakona kaže se da se on donosi zbog toga što su predsjednik i potpredsjednici RS i članovi Vlade nisu građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti, ali ostaje mogućnost uspostavljanja njihove krivične odgovornosti.

– Ovakvo rješenje ostavlja mogućnost vođenja krivičnih postupaka protiv najviših nosilaca izvršne vlasti i mogućnost da se na ovaj način utiče na nezavisnost i funkcionisanje izvršne vlasti od strane drugih vlasti i visokog predstavnika koji je 6. oktobra 2002. godine svojom Odlukom nametnuo Zakon o imunitetu Republike Srpske. Da bi se zaštitili najviši nosioci izvršne vlasti u RS ukazala se potreba da propiše da oni nisu krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti i da se na ovaj način zaštite isto kao i nosioci zakonodavne i sudske vlasti u RS – kaže se u obrazloženju.

Osim toga, cilj je da imunitet imaju i drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, a protiv kojih se pokrene krivični ili parnični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka lica koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom X Dejtonskog sporazuma.

Podsjećamo, opozicione stranke su osudile donošenje ovakvog zakona.

Protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića vodi se sudski proces pred Sudom BiH zbog „nepoštovanja odluka visokog predstavnika“.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno