Društvo
SLUŽILO IM ZA KRPLJENJE RUPA U BUDŽETIMA: BiH od goriva zaradila više od 15 milijardi

Bosna i Hercegovina je od akciza i putarina na gorivo do sada zaradila 15.271.410.000 KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja prikuplja ovaj novac.
Naime, po litru goriva koje se proda na tržištu BiH se trenutno plaća akciza koja zavisi od vrste naftnog derivata, i iznosi od 0,30 do 0,45 KM, te dvije putarine.
Prva putarina je za održavanje puteva koja iznosi 0,15 KM po litru goriva, dok je druga putarina za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva koja iznosi 0,25 KM po litru derivata.
“Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva (0,15 KM po litru derivata), u periodu od 2006. do 30. septembra 2023. godine je iznosio tri milijarde i 624 miliona KM. Ukupan iznos prikupljene putarine za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju ostalih puteva (0,25 KM po litri derivata), od 2009. do 31. avgusta 2023. godine je tri milijarde i 355 miliona KM. Pored putarina, po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH plaća se i akciza, koja iznosi od 0,30 KM do 0,45 KM po litru (zavisno od vrste derivata). Po ovom osnovu od 2006. do 30. septembra 2023. godine je ukupno prikupljeno osam milijardi i 290 miliona KM”, piše u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH koje su dostavili “Nezavisnim novinama”.
Tako je tokom ove godine prikupljeno od putarina 507 miliona KM, od čega je od putarine za izgradnju puteva zarađeno 190 miliona KM.
Od putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva zarađeno je 316.907.992 KM ove godine.
UIO BiH je u 2023. godine prikupio i prihode po osnovu akciza na naftu i naftne derivate u ukupnom iznosu od 394,8 miliona KM.
Sav ovaj novac je raspoređen Federaciji BiH, Republici Srpskoj, te Brčko distriktu prema koeficijentima koje usvaja Upravni odbor UIO BiH.
Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da se ovaj prikupljeni novac mogao bolje iskoristiti, a ne za popunjavanje rupa u budžetima entiteta.
“Ovaj novac se mogao iskoristiti za izuzetne infrastrukturne potrebe, a sa druge strane, mi sada imamo problem sa obezbjeđivanjem finansijskih sredstava po osnovu zaduživanja za te infrastrukturne projekte. Tako da, ne samo da su se tim novcem mogli graditi putevi, već bi se smanjila ovisnost o međunarodnim kreditima ili nekim drugim finansijskim sredstvima koja se sada aktiviraju. Trenutno imamo izuzetan problem u privlačenju tih sredstava, razumijevajući da infrastrukturni procesi generalno kaskaju i vrlo su upitni po pitanju principa efikasnosti i efektivnosti. Šta to konkretno znači? Mi dobijemo ta sredstava, ali ne znamo ih na pravi način i u pravom trenutku utrošiti kako bismo iskoristili taj momentum vrijednosti novca. Istina je ta, da smo ovaj novac koji je zarađen od akciza i putarina namjenski iskoristili, što se uvijek preporučuje, vrlo vjerovatno bismo imali riješeno pitanje brojnih dionica i povezane ključne gradove, odnosno ekonomske centre u BiH”, objasnio je Čavalić.
Društvo
VELIKI POMACI! Petar Šarić (19) iz Banjaluke prima terapiju u Beču

Petar Šarić (19) iz Banjaluke u Beču već treći dan prima terapiju što je, kako navodi njegova majka Rada, ogroman napredak jer su svi raniji pokušaji morali biti prekinuti nakon drugog dana.
Ona je navela da se u Beču dešavaju veliki pomaci.
“Takođe, nakon dugo vremena, Petar je danas prvi put vertikalizovan uz pomoć sjajnog tima fizioterapeuta. Ono što je najvažnije — Petar se osjeća bolje i snažnije. Uz njega su u Beču tata Bojan Šarić i djevojka Teodora, a mama ima još nekih poslova papirološki da završi i dolazim ti ljubavi! Korak po korak, idemo da dobijemo ovu borbu! Želim da se zahvalim svim divnim ljudima, porodici, prijateljima, organizacijama, institucijama koji se javljaju i koju nam pomažu”, napisala je njegova majka Rada na Facebook profilu. Svi koji žele pomoći to mogu učiniti pozivom na broj 17114 i darovati 2 KM.
Uplate su moguće i direktno na račun:
Rada Šarić
Broj računa: 5620998172455649 (NLB Banka, Banja Luka)
Uplate iz inostranstva:
Beneficiary:
RADA (MIODRAG) ŠARIĆ
Kralja Petra I Karađorđevića 3
78000 Banja Luka
Bosnia and Herzegovina
IBAN: BA3956200989219441770
SWIFT/BIC: RAZBBABA
Bank: NLB Banka a.d. Banja Luka
Milana Tepića 4, 78000 Banja Luka
Bosnia and Herzegovina
Intermediary Bank (for EUR, USD, GBP, CHF and other currencies):
Bank: NOVA LJUBLJANSKA BANKA d.d.
SWIFT/BIC: LJBASI2X
Ljubljana, Slovenia
Uplate iz Srbije: in RSD (Serbian Dinars):
Bank: NLB Komercijalna Banka a.d. Beograd
SWIFT/BIC: KOBBRSBGXXX
Belgrade, Republic of Serbia
Od Banjaluke 12.000 evra
Podsjećamo, osim građana Petru je podršku dao i grad Banjaluka sa 12.000 evra.
“Od svog grada, Petar će dobiti 12.000 evra za jednu terapiju, dok će troškovi transporta do klinike, u iznosu od 25.000 evra, biti dodatni izazov koji moramo zajedno prevazići. Zato vas pozivam da se svi zajedno uključimo. Banjaluka je uz svog Petra. Da nam se što prije oporaviš”, napisao je ranije Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Bosni i Hercegovini će biti malo toplije i promjenljivo do pretežno oblačno uz sunčane periode, uglavnom na istoku.
U Krajini od poslijepodneva počeće da duva umjeren do momente i pojačan jugo. Uveče i u narednoj noći oblačno su svim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ujutro će biti uglavnom vedro na istoku i jugu, ponegdje u višim predjelima biće i mraza, dok se u Krajini i Posavini očekuje umjereno do pretežno oblačno. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla. Vjetar slab do umjeren, uveče na jugu Krajine i pojačan promjenljiv ili južnih smjerova, u Posavini veći dio dana duvaće slab sjevernih smjerova vjetar.
Minimalna temperatura vazduha od jedan do četiri stepena Celzijusova, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva.
Maksimalna temperatura vazduha od 16 do 20, u višim predjelima od 12 stepeni.
Društvo
STIŽU NAM NEPALCI I INDIJCI! Povećavaju se kvote za strane radnike u BiH, OVO JE PLAN ZA 2026!

Radnici iz inostranstva već godinama nisu nikakva novost u Bosni i Hercegovini, a za sljedeću godinu predloženo je izdavanje 7.427 radnih dozvola, što će, kako tvrde poslodavci, biti dovoljno, jer je privredna aktivnost na niskom nivou.
Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, a koji su na E-konsultacijama objavljeni u okviru dokumenta Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu”, od ukupnog broja dozvola na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 4.500 radnih dozvola, na Republiku Srpsku 2.000 radnih dozvola i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola.
“Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.350 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500 radnih dozvola, Republiku Srpsku 500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 350 radnih dozvola. Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 5.077 radnih dozvola, od čega za Federaciju BiH 3.000 radnih dozvola, Republiku Srpsku 1.500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 577 radnih dozvola”, navodi se u pomenutom dokumentu.
Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljavaju potrebe tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a da pri tom nije ugrožena ponuda domaće radne snage, te obezbjeđuje veća kontrola tržišta rada i smanjenje rada na crno stranih državljana.
“Godišnju kvotu radnih dozvola utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u skladu sa migracionom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu rada”, objašnjavaju oni.
Kada se prijedlog za 2026. godinu poredi sa istim prijedlogom za 2025. godinu, može se vidjeti da je za sljedeću godinu isplanirano 198 dozvola više. Odnosno, za Republiku Srpsku se nije mijenjao broj radnih dozvola, za Federaciju BiH je povećan za 10, a za Brčko distrikt povećano je za 188 radnih dozvola za strane radnike.
Boj dozvola dovoljan zbog slabe privrede
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da je i ove godine ostalo nešto neiskorištenih dozvola te da će ranije pomenuta brojka biti dovoljna za sljedeću godinu ukoliko se ovakvi trendovi u privredi nastave.
“Privredna aktivnost je na niskom nivou. Kriza u zapadnoj Evropi uzima sve više maha, to se odražava značajno na privredu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Kriza u drvopreradi je još prisutna na istom nivou kao što je bila tokom ove i prethodne godine”, kaže Škrebić dodajući da predloženi broj radnih dozvola nije dobar pokazatelj.
Poslodavce u BiH koji se odlučuju za strane radnike često muče komplikovane procedure prilikom dovođenja radne snage iz inostranstva, a prema riječima Škrebića, u posljednje vrijeme stvari bi se trebale polako mijenjati nabolje, pa bi procedure trebalo da budu brže, a dobijanje dozvola lakše.
“Međutim, to će tek postati aktivno u narednim mjesecima, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati prilikom dovođenja budućih radnika”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.
BiH bi moglo nedostajati 100.000 radnika
Problem sa nedostatkom radne snage BiH bi tek mogla osjetiti, a kako je ranije upozoravao Škrebić, BiH bi kroz nekoliko godina moglo nedostajati oko 100.000 radnika.
“Postoje neke procjene da će u narednih nekoliko godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovakvim uslovima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenije ekonomije, znači da će ih biti nemoguće vratiti nazad. To će biti egzistencijalni problem privrede”, rekao je ranije Škrebić za “Nezavisne novine”.
-
Politika1 dan ago
Skidanjem oca i sina sa crne liste SAD-a OSTAĆEMO BEZ SRPSKE
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ “UKC prvo da omogući majkama DOSTOJAN POROĐAJ i zdravstvenom osiguranju svojih radnika”
-
Svijet2 dana ago
RUSIJA: Napali smo aerodrom na kojem su bili NATO AVIONI (VIDEO)
-
Sport2 dana ago
U NEDJELJU SVI NA GRADSKI! Borac igra za Petra Šarića!
-
Politika1 dan ago
DRINIĆ: Oni koji bi trebalo da čuvaju državu, čuvaju samo svoje fotelje
-
Hronika2 dana ago
SUD BIH: Ni mi ne znamo da li je Mahmuljin uopšte na liječenju u Turskoj
-
Region2 dana ago
VUČIĆ: U narednim danima očekujem ŽESTOK PRITISAK liberalne Amerike i EU da do samita u Budimpešti ne dođe
-
Politika2 dana ago
ALEKSANDAR SIMIĆ “U Doboju može 250 maraka, u Banjaluci ne može?”