Connect with us

Društvo

NJIHOVA IMOVINA I DALJE TAJNA: Imenovanje sudija i tužilaca pred blokadom

Izmjene Zakona o VSTS-u koje se, između ostalog, tiču provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca trebalo bi da se primjenjuju od 23. decembra, međutim već sada je jasno da od toga neće biti ništa, tako da će imovina sudija i tužilaca i dalje biti skrivena od očiju javnosti, a pitanje je i na koji način će se vršiti dalja imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija u pravosuđu i može li eventualno doći do blokade tog procesa.

Naime, Dom naroda izmjene i dopune Zakona o VSTS-u usvojio je 6. septembra i u njima se navodi da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjivaće se istekom 90. dana od dana stupanja na snagu.

Izmjene i dopune Zakona o VSTS-u u “Službenom glasniku” su objavljene 15. septembra, što znači da je zakon stupio na snagu 23. septembra i njegova primjena trebalo bi da počne 23. decembra.

Predloženim izmjenama i dopunama zakona, između ostalog, propisano je osnivanje Odjela za provođenje postupka po izvještajima u okviru Sekretarijata VSTS-a.

Taj odjel u suštini treba da prikuplja izvještaje sudija, tužilaca i članova VSTS-a, zatim vrši provjere, tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka, analizira podatke iz izvještaja u svrhu utvrđivanja nespojivih funkcija ili sukoba interesa, zatim objavljuje rezultate provjera itd.

Problem je u tome što je ovaj odjel pri VSTS-u, odnosno Sekretarijatu, iako formiran, još nepopunjen jer nema novca, i praktično ne postoji teoretska šansa da se taj posao završi do 23. decembra.

“Odjel za provođenje postupka po izvještajima je formiran, dok se popunjavanje predviđenih pozicija u istom očekuje u narednom periodu, što je u praksi proces koji će optimalno potrajati mjesecima”, rekli su “Nezavisnim” u VSTS-u.

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTS-a, tokom posljednje sjednice VSTS-a rekao je da se čeka odobravanje finansijskih sredstava od Savjeta ministara BiH kako bi se krenulo u konkursnu proceduru za formiranje novog odjela koji bi trebalo da vrši provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije.

“Mislim da ćemo to brzo dobiti. Dobili smo i jedno mišljenje iz Brisela o tome da li treba eksterno ili jedan dio interno da popunimo u tom odjelu, tako da imamo stvorene pretpostavke da brzo, čim dobijemo odobrenje od Vijeća ministara, možemo ići sa konkursnom procedurom”, pojasnio je Lagumdžija.

Kako je rekao, konkurs će provoditi Agencija za državnu službu, a kandidati koji budu nominovani proći će sigurnosne provjere.

Koliko će taj dio da traje, Lagumdžija navodi da mu nije poznato, ali će u svakoj fazi postupka pisati urgencije i tražiti ubrzanje.

Lagumdžija je kazao da je raniji odjel za integritet imao mehanizme da samo evidentira imovinu sudija i tužilaca i onih koji su dali saglasnost, da ta imovina bude i objavljena. Sada će to, kako kaže, biti obavezno.

“Kad krene rad ovog odjela, ispitivaće se nasumice određeni broj nosilaca pravosudnih funkcija, čini mi se do deset procenata na nivou godine, a tamo gdje bude određenih prijava, ti postupci će ići prioritetno”, pojasnio je Lagumdžija.

Dakle, suština je u tome da primjena izmjena Zakona o VSTS-u treba da počne 23. decembra, a još nisu odobrena sredstva za formiranje odjela, nakon čega tek kreće procedura zapošljavanja novih radnika, bezbjednosnih provjera i svega ostalog, što može trajati mjesecima.

“Mislim da uskoro nećemo vidjeti konkretne rezultate i da vidimo uopšte koliko će se moći provoditi provjere i kako će funkcionisati njihovo objavljivanje. U svemu tome čeka nas i usvajanje novog Zakona o VSTS-u, koji je predviđen da bude usvojen godinu dana od usvajanja ovih izmjena”, rekla je Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency Internationala BiH” (TI).

Ona kaže da je TI i ranije upozoravao, pri samoj izradi Zakona o VSTS-u, da suštinski nedostaci u samom zakonu mogu dovesti do problema u njegovoj primjeni i to se prije svega odnosi na odredbe koje se tiču provjere imovinskih kartona, odnosno procedura za prikupljanje i razmjenu informacija između institucija koje su neophodne da bi se provjerila tačnost navoda u imovinskim kartonima.

“Poslije su se pojavile i druge proceduralne prepreke u smislu same primjene zakona, spremnosti VSTS-a i uopšte same mogućnosti i kojom brzinom će ići uspostavljanje odjela, zapošljavanje ljudi, provjere koje je neophodno provesti pri imenovanju sudija i tužilaca itd.”, rekla je Korajlićeva.

Ona ističe da je na ranijim sjednicama VSTS-a bilo govora o ovim problemima te da je jedna od ideja, kako ne bi došlo do blokade imenovanja novih sudija i tužilaca, to da se izvrše imenovanja, ali da se odgodi preuzimanje funkcije dok se ne izvrše provjere.

“Ako mi stvarno budemo imali situaciju da neke institucije opstruišu razmjenu informacija neophodnih za provjeru, što se može desiti, možemo doći do toga da zbog izmjena koje su došle u zadnji čas, a koje su predstavljene kao tehničke, dovedemo u pitanje funkcionisanje kompletnog pravosuđa”, istakla je Korajlićeva.

Podsjećanja radi, izmjene Zakona o VSTS-u jedan su od 14 prioriteta Evropske unije i godinama u BiH nije bilo saglasnosti po tom pitanju, ali nakon usvajanja, vlast nije propustila priliku da to predstavi kao veliki uspjeh, iako suštinski još uvijek ništa se nije promijenilo.

Related Topics:

Društvo

NEMA RAZLOGA ZA RADOST! Evo kakve nas vremenske prilike očekuju do kraja maja

Usljed pojačane ciklonske aktivnosti nad Evropom, u Bosni i Hercegovini se u naredne dvije sedmice očekuje nestabilno vrijeme, praćeno čestim padavinama i izraženim oscilacijama temperaturnog režima.

Do petka se očekuje dotok toplije vazdušne mase sa juga, što će usloviti postepeni porast temperature vazduha, uz povremene slabe padavine u obliku pljuskova.

Od 23. do 27. maja prognozira se nova promjena vremena, uz prodor hladnijeg vazduha sa sjevera. U tom periodu očekuju se niže temperature u odnosu na višegodišnji prosjek, kao i obilnije padavine, posebno na sjeveru zemlje. Na jugu zemlje, povremene slabe padavine moguće su do 25. maja, nakon čega se prognozira stabilnije i suvo vrijeme uz pojavu bure, koje bi se moglo zadržati do kraja mjeseca.
Do 23. maja jutra u Bosni sa temperaturama od 7 do 12 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 9 do 14 stepeni Celzijusovih. Tokom dana, u Bosni se očekuju temperature od 15 do 20 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 19 do 24 stepeni Celzijusovih.

Stiže hladniji period

Hladniji period uz temperature vazduha niže od prosječnih, očekuje se od 23. do 27. maja. U Bosni će minimalne vrijednosti biti od 4 do 9 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 6 i 11 stepeni Celzijusovih. Dnevne temperature u Bosni kretaće se od 10 do 15 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 16 do 20 stepeni Celzijusovih, prenosi N1.

Porast temperatura

Blagi porast temperatura moguć je od 28. maja, sa vrijednostima tokom jutra u Bosni od 6 do 11 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 8 i 13 stepeni Celzijusovih, danju temperature u Bosni kretaće se od 13 do 18 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 18 do 23 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz FHMZ BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Obućari ostaju bez narudžbi, PLJUŠTE OTKAZI

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj nalazi se u velikom problemu, jer im je smanjena potražnja, ali i prodaja njihovih proizvoda, došlo je do otpuštanja radnika, ističu naši sagovornici iz ove oblasti te dodaju da je ova privredna grana dotakla dno.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je za “Nezavisne novine” da je veoma smanjena prodaja, a samim tim i narudžbe, te dodao, što se tiče ove grane privrede, da je dotakla dno.

“Novih partnera nemamo, ne pamtim kada nam je neko pokucao na vrata u vezi s tim pitanju”, kazao je Pazurević i dodaje da nemaju čak ni poziva da se neko interesuje za njihove usluge i proizvode.

Kako je rekao, što se tiče narudžbi koje imaju od inostranih partnera, taj broj, barem kod njih, nije se mijenjao.

“Nažalost, smanjio se broj zaposlenih radnika u ovoj grani. Mi nismo nikoga otpuštali, međutim jedan broj radnika je otišao, neko u penziju, neko u inostranstvo, ali mi zbog nedostatka posla nismo nikog otpustili”, kazao je Pazurević i dodao da je broj zaposlenih radnika sada u odnosu na godinu i po ranije manji za više od 120.

“Kada počne nova sezona, od kraja septembra i oktobra, možda bi mogla biti malo bolja situacija, samo zbog činjenice da su u proteklom periodu ispražnjena skladišta u Evropi”, kazao je Pazurević.

Da je vrlo teška situacija u ovoj oblasti, saglasan je i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, koji ističe da je kriza u Evropi uticala na takvo stanje.

“Nedavno nam je jedan naš partner za kojeg radimo javio da prekidamo saradnju, jer zatvaraju fabrike, dvije u Slovačkoj, jednu u Albaniji, jer nema prodaje obuće”, kazao je Umičević.

Kako je pojasnio, dok ne prestane sukob u Ukrajini, obućari iz Republike Srpske imaće velike probleme.

“Prodaja je stala kompletno, budući da mi u Njemačku izvozimo najviše, a oni su sada u najvećoj krizi”, kazao je Umičević i istakao da on misli da će se ova industrija ugasiti za pet-šest godina.

Pojasnio je da nema novih narudžbi, što je najveći problem ove grane.

Dodao je da je jako zabrinut šta će sve biti u narednim mjesecima.

Prema njegovim riječima, veoma je teško predvidjeti šta će se dešavati te istakao da privrednici iz ove grane na to ne mogu uticati.

Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Republike Srpske, kazala je da još nema naznaka za oporavak ove industrije.

“Smanjene su narudžbe, neka preduzeća čak su smanjila i broj radnika”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Ističe da će, poboljšanje situacije u ovoj grani privrede zavisiti od globalnih lanaca vrijednosti.

“Još nema naznaka poboljšanja. S obzirom na to da naše kompanije zavise od stranih preduzeća za koja rade usluge, odnosno lon poslove, ona prvenstveno zavise i od ponude i potražnje na stranom tržištu”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Nastavi čitati

Društvo

USPORAVANJE EKONOMIJE: Povećanje plata nije urodilo željenim rezultatom

Podaci ukazuju na usporavanje ekonomije BiH početkom godine, industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji takođe opao, navedeno je u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja.

Kako ističu, Centralna banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekciju rasta ekonomije za 2025. godinu na 2,4 odsto, uglavnom zbog očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istovremeno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 odsto za 2025. godinu, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene, proisteklih iz snažnog rasta plata.

Iz ovoga se može zaključiti da Evropska komisija indirektno kritikuje odluku o povećanju plata, za koju su mnogi ekonomski stručnjaci upozoravali da nije zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima.

“U četvrtom kvartalu 2024. godine sezonski prilagođen kvartalni rast realnog bruto domaćeg proizvoda ostao je nešto ispod jedan odsto, dok je na godišnjem nivou iznosio 2,5 odsto, nakon rasta od 2,6 odsto u prethodna tri mjeseca. Glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bili su trgovina, transport i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti, zabilježio pad deseti uzastopni kvartal”, navedeno je u izvještaju.

Podsjećaju da su vlasti BiH 18. marta predale Evropskoj komisiji svoj Program ekonomskih reformi za period 2025-2027. godine, u kojem se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a sa 2,5 odsto u 2025. na 3,3 odsto do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.

“ERP cilja fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na prihodima, koja bi od budžetskog deficita od 1,3 odsto BDP-a u 2025. prešla u suficit od 0,7 odsto u 2027. godini. Takođe, predviđa se nastavak pada javnog duga sa 24,5 odsto BDP-a u 2024. na 22,8 odsto u 2027”, naglašavaju oni.

Na strani potrošnje, kako ističu, glavni pokretač rasta u četvrtom kvartalu je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala povećano je za 7,3 odsto na godišnjem nivou, dok je privatna potrošnja porasla za 1,9 odsto. Izvoz je porastao za 1,7 odsto nakon šest uzastopnih kvartala pada, dok je snažna domaća potražnja rezultirala rastom uvoza od 3,5 odsto.

Na tržištu rada, kako ističu, zaposlenost je u prosjeku bila za 0,6 odsto veća na godišnjem nivou u Q4, dok je broj nezaposlenih smanjen za 22.800. Godišnja stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi smanjena je sa 13,2 odsto u 2023. na 11,7 odsto u 2024. godini.

Rast nominalnih plata, kako se naglašava, ostao je snažan, sa povećanjem od 9,8 odsto u Q4-2024, dok su u prva dva mjeseca 2025. godine nominalne plate porasle za 13,9 odsto i 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni pokretači rasta plata su, kako navode, bile visoke plate u javnom sektoru i nedostatak radne snage u određenim industrijama.

Nastavi čitati

Aktuelno