Predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike Srpske i ministri u Vladi RS nisu krivično i građanski odgovorni za bilo koji postupak koji su izvršili u okviru svojih nadležnosti, niti za to mogu biti privedeni, a ukoliko se protiv njih takav postupak i pokrene, imaju pravo da se pozovu na imunitet.

Ovo, u najkraćem, predviđa Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske, a koji bi pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS trebalo da se nađe već naredne sedmice.

Podsjetimo, prema aktuelnom Zakonu o imunitetu RS, članovi izvršne vlasti, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske bili su zaštićeni samo od građanske parnice, ali ne i krivične. Treba reći i da su ovim nacrtom zadržane stare odredbe zakona, koje predviđaju da pravo na imunitet po gorenavedenom osnovu imaju poslanici u NS RS i delegati u Vijeću naroda RS.

Takođe, zakonom je predviđena i retroaktivna primjena, koja podrazumijeva da sva navedena lica, te drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, mogu da se pozovu na imunitet i ukoliko je protiv njih pokrenut krivični ili parnični postupak počevši od 1. avgusta 2021. godine kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika ili kao posljedica nepoštovanja odluka lica koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom X Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH (ovo drugo je alternativna verzija člana 8 predloženog zakona).

Zanimljivo je da je Kristijan Šmit u BiH stigao 2. avgusta 2021. godine.

Što se tiče zakona u daljem, svi gorepomenuti funkcioneri mogu se pozvati na imunitet u bilo koje vrijeme, za postupke koje su vršili u sklopu dužnosti na imenovanim funkcijama, ali se pozivanje na imunitet, kako to predviđa nacrt, ne može smatrati opštom preprekom za njihovo krivično ili parnično gonjenje.

Nadalje, ukoliko bi se našli u situaciji da budu u krivičnom ili parničnom postupku, a izjave da su sve radili u okviru njihovih dužnosti, pitanje imuniteta će se rješavati odlukom suda pred kojim se vodi krivični ili parnični postupak, a protiv te sudske odluke moći će da podnesu žalbu Ustavnom sudu Republike Srpske.

U obrazloženju nacrta predlagač navodi da aktuelni zakon ostavlja mogućnost da se utiče na nezavisnost i funkcionisanje izvršne vlasti od strane drugih vlasti i visokog predstavnika, te da je zato neophodna zaštita najviših nosilaca izvršne vlasti.

“Nacrt zakona štiti akte Narodne skupštine RS da bi mogli biti sprovođeni, a ne pojedinca ili ličnosti. Mi koji ih izglasavamo imamo imunitet, a oni koji ih sprovode u ovom momentu takav imunitet nemaju”, pokušao je da objasni Nenad Stevandić, predsjednik NS RS i jedan od predlagača zakona, na šta je dobio odgovor iz opozicije.

“Očito da imamo čovjeka koji je zaštićen kao rimski papa. Vjerujem da će ih ovaj imunitet štititi i od gripa”, kazao je Nebojša Vukanović, šef Kluba Za pravdu i red.

Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, rekao je da je zakon – potpuni nonsens.

Usvajanje zakona za novinara Slobodana Popadića ima opravdanje u smislu da oni koji provode akte NS ubuduće ne mogu biti kažnjeni od strane OHR-ovog Krivičnog zakonika BiH. Tim prije, kaže, što je Krivični zakonik BiH nametnut, a ne usvojen.

“Međutim, u ovu priču je upleteno previše loših namjera, nepoznanica i nelogičnosti da bismo povjerovali u znanje i čestitost onog ko ovakav zakon predlaže. Prije svega, članovi izvršne vlasti, u ovako korumpiranoj zemlji, ne mogu da imaju opšti imunitet od krivičnog gonjenja. Ako se misli na ‘nepoštovanje odluka visokog predstavnika’, onda to mora biti jasno navedeno, a ne da se ostavi da tumači kako ko hoće”, ističe Popadić.

Za njega je sporna i odredba zakona koja kaže da o pitanju imuniteta odlučuje sud pred kojim se proces vodi, a da nezadovoljna strana može da podnese apelaciju Ustavnom sudu RS.

“Šta ako je proces pred Sudom BiH, kao sada Dodikov? Da li se na odluku Suda BiH može podnijeti apelacija Ustavnom sudu RS?”, zapitao se on, te dodao:

“Na kraju, postoji mogućnost da opet uđemo u vrzino kolo, da NS RS usvoji ovaj zakon, a da Ustavni sud BiH ili Kristijan Šmit donesu odluku o njegovom stavljanju van snage. Naravno, Srpska to ne bi poštovala, ali kakva vajda od imuniteta ako se neki proces pokrene pred Sudom BiH koji obožava i Šmita i Ustavni sud BiH? To znači da se funkcioneri RS zapravo štite pred sudovima u Srpskoj”, naveo je Popadić.

Podsjetimo, prethodni Zakon o imunitetu ukinuo je 2002. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ali ga je kasnije vratio. On je tada nametnuo i tri odluke o imunitetu u BiH, prema kojima su od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni poslanici i delegati svih parlamenata u BiH, a od građanske odgovornosti svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara BiH.