Connect with us

Banjaluka

BANJALUCI USKRAĆENO SKORO 10 MILIONA! Uprkos neviđenim OPSTRUKCIJAMA, završili smo VAŽNE PROJEKTE” (VIDEO)

Iako smo u skladu sa Zakonom, u skupštinsku proceduru uputili Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta za prvih šest mjeseci, predsjednik Skupštine je nezakonito uskratio pravo odbornicima, a samim tim i građanima, da budu informisani o trošenju budžetskih sredstava.

Poručio je ovo gradski menadžer Bojan Kresojević, istakavši da je iz gorenavedenih razloga prinuđen da javnosti putem medija prezentuje podatke iz izvještaja.

– Koncept jednosmjernog saobraćaja, kružna raskrsnica na Bulevaru cara Dušana, uređenje obala Vrbasa, teniska arena i rekonstrukcija Parka „Mladen Stojanović“ samo su neki od projekata koji su ove godine finansirani sredstvima građana Banjaluke, a osim toga iz tih sredstava završeni su i mnogi drugi projekti koju obuhvataju gradska i prigradska naselja – istakao je Kresojević.

Kako je pojasnio, projekti su završeni uprkos tome je budžet u značajnoj mjeri oštećen zbog smanjenih prihoda.

– Prihodi su žrtva djelovanja SNSD-a. S jedne strane smanjeni su prihodi od indirektnih poreza na nivou BiH i Republike Srpske u iznosu od gotovo 10 odsto, što je rezultiralo 5 miliona KM manje u budžetu. S druge strane Skupština Grada nije svojim odlukama omogućila odgovorajuću dinamiku olakšavanja i ubrazavanja ostvarivanja prihoda. Nisu prihvatili prijedlog za brže procedure za izdavanja bašti, kao ni prijedlog o objedinjenoj naplati koja bi nam donijela dodatna 2 miliona KM od komunalne naknade, ali i omogućila bolje poslovanje „Vodovoda“ i „Čistoće“ – naglasio je gradski menadžer.

Dodao je da je na ovaj način Banaluci uskraćeno skoro 10 miliona KM za prvih devet mjeseci, a iz kojih se, kako je kazao, moglo finansirati sve ono što je u ovom trenutku neophodno, ali uraditi i više drugih projekata.

Gradski menadžer dalje pojašnjava da je upravo iz svih ovih razloga Gradu neophodno da kroz kratkoročno zaduženje proširi budžetski okvir za dodatnih šest miliona KM kako bi uspješno bilo isplaćene sve tekuće stvari.

– Kao što su i druge lokane zajednice poput Prijedora, Srpca, Gradiške, Trebinja i Doboja prinuđene da zbog manjka prihoda od indirektnih poreza koriste kratkoročna zaduženja, isto je trenutno potrebno i Banjaluci kao privremeno rješenje – kazao je Kresojević.

Podsjetivši da je gradonačelnik Stanivuković, prvi i jedini gradonačelnik Banjaluke koji do sada nije koristio ovaj mehanizam, gradski menadžer ističe da se ni sada ne bi išlo na ovu soluciju da je priliv prihoda bio stabilan.

– Ukoliko skupštinska većina smatra da nam nije potrebno tih 6 miliona KM, pozivam ih da na nivou BiH omoguće normalnu dinamiku prihoda od indirektnih poreza. Ukoliko ne žele da usvoje predloženi rebalans, moraju biti spremni da preuzmu odgovornost da će 1, 5 miliona KM biti uskraćeno Domu zdravlja bez kojih su upitne plate zaposlenih, milion KM za socijalna davanja, milion KM za električnu energiju, pola miliona KM za plate zaposlenih iz drugih gradskih ustanova – rekao je Kresojević, te dodao da je i za javnu higijenu neophodno dodatnih 1, 5 miliona KM, koja nisu planirana u dovoljnom iznosu zbog amandmana.

Gradski menadžer pozvao je sve odbornike, ali i rukovodstvo Skupštine Grada da zakažu sjednicu usvoje predloženi rebalans i pokažu odgovornost, jer obaveze se moraju servisirati.

– Treću godinu za redom skupštinska većina dovodi Banju Luku da zadnji dan u godini razmatra i usvaja rebalans budžeta. Ukoliko žele voditi odgovorno politiku prema građanima, potrebno je da to rade na vrijeme, te da sa eventualnim dobrim prijedlozima ne čekaju kraj godine – zaključio je Kresojević.

Related Topics:

Banjaluka

NEBOJŠA DRINIĆ “Praznično jutro i Nikoljdan – krsna slava moje porodice”

Odbornik PDP-a Nebojša Drinić uputio je čestitke svim vjernicima koji danas slave Svetog Nikolu, prisjećajući se porodične tradicije i duhovnog nasljeđa svog kraja.

„Praznično jutro i Nikoljdan – krsna slava moje porodice – uvijek dočekujemo s radošću i ponosom. Brat i ja zajedno smo bili u crkvi u Razboju, gdje smo kao djeca prvi put molili Boga i duhovno sazrijevali. Danas radost dijelimo s našim bratancem Markom, podsjećajući ga na naše korijene.

S posebnim ponosom pričamo o našem pretku, Đurađu Driniću, prvom svešteniku i neimaru crkve u našem selu. On je ostavio neizbrisiv trag, a duh Svetog Nikole, koji simbolizuje dobrotu, skromnost i milosrđe, vodi nas kroz život.

Srećna i od Boga blagoslovena slava svim poštovanim domaćinima i dragim ljudima!“ – poručio je Drinić.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

VESELIN MIŠINIĆ KNJIŽEVNIK “Banjaluka je NAJSRPSKIJI grad na Balkanu”

Književnik Veselin Mišnić i njegov roman “Drugom stranom tišine” ovogodišnji je dobitnik nagrade “Đuro Damjanović”, Udruženja književnika Republike Srpske – Podružnica Banjaluka.

Priznanje mu je uručeno u Kući Milanovića. Bio je to povod  da sa ovim književnikom zavidne bibliografije razgovara i ekipa portala Banjaluka.net.

Kolašinac po rođenju, sa beogradskom adresom, iskazuje to i u svom govoru odnosno pisanju, ekavica ili ijekavica, za njega nije bitan izgovor srpskog jezika, bitno je da razgovaramo. Do sada je objavio 50 knjiga (romana, zbirki pripovijedaka, poezije, satire, kritika i eseja).

Prevođen je na dvadeset stranih jezika i zastupljen u svim značajnijim književnim antologijama, zbornicima i almanasima. Višestruko je nagrađivan za svoje književno djelo, član je Udruženja književnika Srbije i ima status istaknutog umjetnika.

Koliko Vam znači nagrada koju dodjeljuje Udruženje književnika Republike Srpske, Podružnica Banjaluka? Povezuje li Vas još nešto, osim dobijenog priznanja, sa ovim krajevima ?

Mišnić: …Činjenica je da je ovo moja prva književna nagrada koju sam dobio u Republici Srpskoj i koja nosi ime istaknutog književnika iz Banja Luke Đura Damjanovića. Činjenica je takođe da sam dobio niz značajnih književnih nagrada poput nagrade Milan Rakić, Simo Matavulj, Radoje Domanović, Srboljub Mitić i još mnogo drugih, što u Srbiji, što u Crnoj Gori, ali kažem meni je ova nagrada posebno draga jer sam je dobio u najsrpskijem gradu na Balkanu, dakle u Banja Luci. Draga mi je što sam kao mlad pisac poznavao Đuru dok je boravio u Beogradu. Kasnije kada se vratio da živi u rodnoj Banjaoj Luci, nisam ga više sretao. Đuro je umro prije 15 godina, a Udruženje Književnika Srpske, Podružnica Banja Luka je ustanovilo ovu nagradu u znak sjećanja na velikog boema i nesvakidašnjeg čovjeka i književnika Đuru Damjanovića. Đura je bio i ostao značajno ime u okvirima sveukupne srpske književnosti i jako je dobro da je Banja Luka kao njegov zavičajni grad, prepoznala značaj ovog pisca, kao pravog naslednika Kočića i Ćopića. Sa ovim krajevima me povezuje mnogo toga, prije svega jezik naroda, koji se ne razlikuje od onog iz mojeg zavičaja (Mojkovac- Crna Gora), povezuje me kultura govora, nasleđe i vjera pravoslavna, i nekolicina pisaca i prijatelja koji žive u Banja Luci.

Pomenuću neke: Zoran Kostić, Miladin Berić, Živko Vujić, dr. prof. Duško Pevulj, dr. prof . Đorđe Vuković, pjesnikinja Neda Gavrić…

Nagradu ste dobili za knjigu proze „Drugom stranom tišine“ , to je Vaša 50. knjiga po redu, koja obuhvata pet decenija pisanja. Unutar korica je 120 tema i nevjerovatnih 4200 sentenci, i mudrih misli. Šta Vas inspiriše na toliko količinu zapisa?

Mišnić: Ovo je jedna od onih rijetkih knjiga koje se napišu jednom ili nikad. Ja sam ovu knjigu od 550 strana, u fragmentima sklapao preko 40 godina a intezivno sam na tekstu u njoj radio poslednjih pet godina. Znate, knjige umiru kao i ljudi, neke mnogo prije od njihovih autora, neke se otrgnu od života stvaraoca i krenu nekim svojim putem, ne mareći za protok vremena. Vjerujem da je ovo jedna od takvih knjiga. Ovakve knjige su dokaz da pisci mislioci nijesu protjerani iz književnosti, da ih još ima, mada rijetko. Današnja književnost je nažalost prepuna trivijalija, svakojakog mešeteranja, ispraznosti, lišena je ljepote jezika i ljepote pisanja, forma i sadržinska struktura su krajnje pojednostavljeni i ogoljeni. Knjige vizuelno izgledaju kao bombonjere, mada u bombonjerama ima kakav –takav sadržaj a ove knjige koja se prodaju u konditoraju, po samoposlugama, trafikama, sem celofana u koji su upakovane, nemaju ni jedan sadržaj vredan pomena, naravno mislim u književnom smislu. Prava književnost je nešto drugo, i nešto više. Umjetnost prije svega.

U obrazloženju stručnog žirija za nagradu “Đuro Damjanović” stoji: “U žanrovskom smislu ova zbirka misli i fragmenata najbliža je “Znakovima pored puta “Ive Andrića i predstavlja štivo koje će mnogi držati uz uzglavlje,…”. Koliko godi poređenje sa Nobelovcem?

Mišnić: Svako poređenje sa velikim piscima prija. Neke moje ranije knjige su poređivane, recimo sa Ernestom Sabatom, Emilom Sioranom, Danilom Kišom, Mešom Selimovićem, a evo ova i Andrićevim “Znakovima”. Smatram da svaki pisac, ali i svaki čovjek ima neke svoje “Znakove pored puta”. Vidljive ili nevidljive. Makar i djelovalo sve asocijativno sličnost možda postoji samo u domenu promišljanja. Sve drugo nema sličnosti, ali kako god bilo, priznajem: ovo su moji “znakovi”.

Slobodan ste umjetnik. Isključivo se bavite književnim radom. Koliko je važno umjetniku da bude slobodan u svakom smislu, za njegov kraetivan rad i kako ste se Vi izborili za takav status i mogućnost da se bavite isključivo književnim radom?

Mišnić: Rano sam prestao da se bavim pedagoškim radom i profesurom. Opredelio sam se za književnost i tim putem, kakav god on bio, idem poslednjih 50 godina. Sloboda je nužno relativan pojam. Ako pisac dosegne prag samosvojnosti, to je za njega sloboda. Izbori nas nekada vode i na pogrešnu stranu. Vreme na kraju presudi, jesmo li ili nijesmo izabrali pravi put. Pedeset mojih knjiga u raznim žanrovima daju odgovor na ovo pomalo hipotetičko pitanje.

“Ubi me prejaka reč”, zapisa čuveni Branko Miljković. S obzirom da pišete aforizme i kroz jedno kritičko oko posmatrate svijet oko sebe, koliko danas vodimo računa šta ćemo reći ili zapisati? Danas, kada svako ima priliku da iznese mišljenje. Da li je riječ umjetnika u tom smislu obezvrijeđena?

Mišnić: Miljlković je takođe napisao: Putuj, pevaj, prkosi/ Samo te pesma hoće/ Ali dok pevaš ko će/ Tvoje breme da nosi./ Javna riječ, ona zapisana je obavezujuća, to je piščeva testamentarna oporuka. Satira je samo jedan od književnih žanrova gdje sam se ja u jednom periodu stvaralaštva iskazivao. Jer, kako neko reče: kratka riječ dugim mislima daje povoda. A aforizam kao najkraća književna forma ima više uloga i više značenja. To je bila i moja šansa da budem oštar kada je trebalo i gdje je trebalo. Osjećao sam se ugodnije u svojoj koži. Ova ekspanzija društvenih mreža je obezvrijedila svako kritičko mišljenje. Riječi su potrošna roba i svako se oseća prozvanim i pozvanim da daje neki svoj sud, bilo da je reč o društvenim ili kolokvijanim pitanjima svakodnevice. Tu je prvo stradao jezik. Potom pismenost i onda ne sledi ništa drugo do sunovrat istinske kreativnosti. Da li je neko pisac ako piše jelovnike?

Piše: Marina Majkić Miletić

Banjaluka.net

Nastavi čitati

Banjaluka

GRADONAČELNIK ČESTITAO SVETOG NIKOLU “Živjeli i neka je sa srećom”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio je iskrene čestitke svim vjernicima koji danas proslavljaju Svetog Nikolu, uz poruku da ovaj dan provedu u radosti i miru, okruženi najbližima.

„Svim vjernicima koji danas proslavljaju Svetog Nikolu od srca čestitam krsnu slavu, uz želju da ovaj dan, ali i cijelu narednu godinu provedete u zdravlju i blagostanju, zajedno sa svojim porodicama, jer porodica je naša jedina mirna luka na kraju svakog dana.

Živjeli i neka je sa srećom!“ – poručio je Stanivuković.
Banjaluka 24

Nastavi čitati

Aktuelno