Connect with us

Zdravlje

Ovo je pet najboljih navika u ishrani koje mogu produžiti vaš životni vijek

Kako starimo, dajemo sve od sebe da ostanemo u najboljoj mogućoj formi, fizičkoj pa i psihičkoj, kako bismo živjeli zdravije i duže.

Iako ne možemo kontrolisati sve što nam život nudi, itekako možemo kontrolisati šta jedemo, što je bitan faktor za dugovječnost.

Istraživanja sprovedena ove godine utvrdila su kako bi tzv. dijeta za dugovječnost bila izvrsna preventivna mjera za održavanje zdravlja u poodmakloj dobi, prenosi Eat This Not That.

Ona podrazumijeva pet navika u ishrani koje pomažu u dugovječnosti, a u nastavku saznajte i o kojim o njima je riječ.

Konzumirajte velike količine nerafiniranih ugljikohidrata

U meta-analizi višestrukih grupa od ukupno 432.179 sudionika, niska potrošnja ugljikohidrata sa manje od 40 posto energije i visoka potrošnja ugljikohidrata sa više od 70 posto energije povećali su rizik smrtnosti u usporedbi s umjerenim unosom ugljikohidrata.

Međutim, normokalorična dijeta za dugovječnost, koja energijom unesenom u vaše tijelo održava i vašu tjelesnu težinu, povezana je sa srednjim do visokim unosom ugljikohidrata.

Nerafinirani izvori su namirnice koje su minimalno prerađene u odnosu na svoje prirodno stanje. Ove namirnice možete dobiti iz cjelovitih žitarica kao što su pšenični kruh, smeđa riža i kvinoja.

Jedite proteine iz biljnih izvora

Istraživanje navodi da je rizik od smrtnosti bio za 18 posto veći kada su proteini ili masti životinjskog porijekla zamijenili ugljikohidrate. Međutim, rizik je bio oko 18 posto manji kada su ugljikohidrate zamijenili biljni proteini ili masti.

Dijeta dugovječnosti također podrazumijeva unos “dovoljne količine proteina” koji su uglavnom biljnog porijekla. Međutim, redovna konzumacija proteina iz hrane koja uključuje plodove mora, također radi na produžavanju vašeg životnog vijeka i poboljšanju zdravlja.

Ovakva vrsta ljudi pokazuje manji rizik za ukupnu smrtnost u usporedbi s onima koji jedu meso. Također, i veganska ishrana je povezana sa smanjenim rizikom od raka, hipertenzije i dijabetesa u usporedbi s ishranom mesojeda.

Masti biljnog porijekla za povećanje energije

Prema Klinici Cleveland, referentni unos masti (DRI) za odrasle je 20 do 35 posto ukupnih kalorija iz masti. Sugeriše se kako dijeta za dugovječnost uključuje potrošnju masti koja čini oko 30 posto energije uglavnom iz biljnih izvora i izvora koji promiču dugovječnost. Sjajni izvori biljne energije uključuju grah, orašaste plodove, chia sjemenke i sjemenke lana kao izvrsne izvore biljne potrošnje energije.

Studija je dokazala kako je mijenjanje modernog stila ishrane koji uglavnom sadrži velike količine prerađene hrane, crvenog mesa, mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti i hrane s visokim udjelom šećera – ishranom bogatom mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima s smanjenim unosom crvenog i prerađenog mesa, povezano sa duljim životnim vijekom.

Jedite u roku od 11 do 12 sati

Prema recenziji, studije koje su uključivale osobe sa pretilošću, metaboličkim sindromom ili dijabetesom tipa 2 obično bi imale koristi od 8-10 sati ishrane dnevno. To bi pomoglo u mršanju ili ispravilo postojeće metaboličko oštećenje.

Međutim, duža dnevna razdoblja gladovanja koja uključuju preskakanje doručka dosljedno su povezana s povećanom smrtnošću, koja je osobito visoka za kardiovaskularne bolesti. Zbog toga se preporučuje razdoblje ishrane s idealnim rasponom od 11 do 12 sati kako bi se ovakvo što izbjeglo.

Post

Kod osoba starijih od 65 godina, stručnjaci tvrde kako bi se dijeta za dugovjelnost trebala biti osmišljena tako da se izbjegne pothranjenost, kako bi se spriječila slabost i bolesti koje mogu biti posljedica smanjene koštane ili mišićne mase ili niskog broja krvnih stanica.

Postoji više dokaza kako post utiče na dugovječnost, a u idealnom slučaju, dijeta za dugovječnost uključivala bi 12 do 13-satno dnevno razdoblje posta, što se u mnogim studijama pokazalo sigurnim, izvedivim i učinkovitim.

Zdravlje

JESTE LI ZNALI DA NEKE NAMIRNICE IZAZIVAJU DEPRESIJU, a svakodnevno ih jedemo

Konzumacija velikih količina industrijski obrađene hrane i pića, posebno ako su ove namirnice vještački zaslađene, može biti povezana sa razvojem depresije, pokazalo je novo istraživanje o ženama, piše CNN.

Studija ukazuje na vezu između konzumiranja visoko prerađene hrane i depresije, što može dovesti do čak 50 odsto većeg rizika za pojedince koji jedu devet ili više porcija takve hrane dnevno u poređenju sa onima koji jedu četiri ili manje, rekao je Gunter Kuhnle, profesor nauke o hrani i ishrani na Univerzitetu Riding u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje.

Visoko prerađena hrana uključuje gotove supe, sosove, smrznute pice, gotova jela i hranu kao što su viršle, kobasice, pomfrit, gazirana pića, torte iz prodavnice, bombone, sladoled i druge proizvode koji sadrže vještačke aditive, prenosi B92.
„Naša studija se fokusirala na analizu odnosa između ishrane i povećanog rizika od nove epizode ​​depresije“, rekli su koautori studije dr Endru T. Čan i Danijel K. Podolski, profesori medicine na Medicinskom fakultetu Harvarda. Dodali su da postoji mogućnost da visoko prerađena hrana može dodatno pogoršati stanje pojedinaca koji već pate od hronične depresije.

Gledajući posebno na određenu visoko obrađenu hranu, takođe poznatu kao UPF, samo proizvodi koji sadrže vćeštačke zaslađivače su povezani sa povećanim rizikom od depresije među učesnicima

„Taj nalaz je zanimljiv jer sugeriše da vezu između potrošnje UPF-a i depresije pokreće jedan specifičan faktor – vještački zaslađivači“, dodao je on. Što se tiče toga zašto bi takva hrana bila povezana sa depresijom, Čan je ukazao na poznatu vezu između visoko prerađene hrane i hronične upale, za koju se smatra da je osnovni uzrok mnogih hroničnih bolesti. Upala je povezana sa brojnim ozbiljnim zdravstvenim stanjima poput kolorektalnog karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, što je podržano brojnim studijama.
Pored toga, studije su pokazale vezu između visoko prerađene hrane, kao što su dijetalni gazirani sokovi i veštački zaslađivači, i depresije. Pominje se i povezanost sa kognitivnim padom i poremećajima crevnog mikrobioma, što dalje ukazuje na složenost uticaja ishrane na mentalno zdravlje.

Studija je obuhvatila skoro 32.000 sredovječnih žena iz Nurses’ Healt Stadi 2, ali zbog nedostatka muških učesnika rezultati se ne mogu jednoznačno primeniti na opštu populaciju.

Iako istraživanja nisu uspjela da uspostave uzročno-posljedičnu vezu između konzumiranja visoko prerađene hrane i depresije, važno je uzeti u obzir druge faktore rizika, kao što su porodična istorija depresije i nivoi stresa, da bi se u potpunosti razumela veza između ishrane i mentalnog zdravlja.

Nastavi čitati

Zdravlje

“ASTRA ZENEKA” priznala da vakcina pritiv korone može da IZAZOVE KRVNE UGRUŠKE

Farmaceutska kompanija “Astra Zeneka” priznala je da njena vakcina protiv virusa korona može da izazove neobičan neželjeni efekat koji se zove “tromboza sa sindromom trombocitopenije” (TTS), prenosi britanski list “Telegraf”, pozivajući se na sudska dokumenta.

U izvještaju se navodi da vakcina može izazvati krvne ugruške kod pacijenata, kao i nizak broj trombocita, što je u nekim slučajevima ozbiljno naškodilo zdravlju ili čak izazvalo smrt vakcinisanih.

Potencijalna komplikacija se navodi kao mogući neželjeni efekat od pojave vakcine, a “Astra Zeneka” je to prvi put priznala na sudu u februaru.

TTS je primijećen kod pojedinih ljudi koji su primili vakcinu, razvijenu u saradnji sa Univerzitetom u Oksfordu za borbu protiv kovida 19, pa su tako u Velikoj Britaniji, EU i skandinavskim zemljama prijavljeni rijetki slučajevi tromboze cerebralnih venskih sinusa, kao i trombocitopenije kod pacijenata, prenosi “RT Balkan”.

“Telegraf” navodi, a Srna prenosi, da priznanje dolazi u vrijeme kada se britanska kompanija suočava sa nizom tužbi zbog povreda i smrti povezanih sa primjenom njene vakcine.

Do sada je protiv “Astra Zeneke” podnesena 51 tužba u kojoj žrtve ili njihovi rođaci traže odštetu do 126 miliona dolara.

Džejmi Skot, jedan od mnogih koji je tužio britansku farmaceutsku kompaniju, tvrdi da je zadobio trajno oštećenje mozga kao posljedicu krvnog ugruška, nakon što je primio vakcinu u aprilu 2021. godine.

Njegovi advokati su u maju prošle godine dobili pismo od “Astra Zeneke”, u kojem se demantuje da vakcina izaziva TTS.

Advokati da je vakcina britanske farmaceutske kompanije “neispravna” i da je njena efikasnost “znatno preuveličana”.

Nastavi čitati

Zdravlje

VOĆE I POVRĆE SU IZVOR ZDRAVLJA, ali u nekima od njih ima MNOGO PESTICIDA, evo u kojem!

Među voćem i povrćem koje sadrži najviše pesticida nalaze se jagode, špinat , kelj, jabuke, grožđe, trešnje, breskve i paradajz.

Sada je novo istraživanje pokazalo da jedna jagoda sadrži čak 23 različite vrste pesticida.

– Izloženost pesticidima povezana je sa brojnim lošim efektima na zdravlje, uključujući ometanje hormona, toksičnost za mozak i nervni sistem – rekla je analitičarka Sindi Svenson koja je radila u ovom ispitivanju, prenose mediji.

Nedavno sprovedena studija na Harvardu pokazala je da konzumiranje hrane koja sadrži dosta pesticida može čak da poništi sve dobre efekte koje imaju voće i povrće, poput zaštite od srčanih bolesti.

Svensonova je objasnila da su naučnici utvrdili da je veća toksičnost ukoliko se koristi kombinacija dva ili više pesticida, “a to je alarmantno jer samo jedna jagoda može da ima do 23 različita pesticida”.

Pranje voća i povrća vodom prije jela je u tom smislu obavezno, ali naučnici su nešto ranije otkrili i najbolji način da ove namirnice očistite od pesticida.

Potopite ih u vodu u koju ćete dodati malo sode bikarbone i ostavite da djeluje oko 15 minuta. Nakon toga dobro isperite namirnice.

Politikin magazin

Nastavi čitati

Aktuelno