Connect with us

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ SIGURAN U SEBE “U najtežim uslovima uradili smo NAJVIŠE! Moje je da RADIM i završim sve planirano”

Koja god bude matematička kombinacija na predstojećim izborima, vjerujem da je procenat podrške meni kao kandidatu snažan i neupitan. Ako budu dva kandidata, biće to nadpolovična večina podrška meni za novi mandat. Moja ruka je pružena svima. Ono što je izvjesno, Banjaluka ne smije naredni mandat dočekati bez skupštinske većine, to mora biti imperativ. Zbog ljudi i razvoja grada. Može se desiti da stranke okupljene oko mene imati 11, 12 mandata, ali moja ruka će biti ispružena i sadašnjim nekoalicionim partnerima.

Poručio je ovo u velikom intervjuu za portal Banjaluka.net gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković komentarišući lokalne izbore za narednu godinu. U razgovoru za naš portal govorio je o kandidaturi, planovima za budućnost, ali i sumirao godinu na izmaku.

– Danas je Banjaluka grad u kojem je u najtežim uslovima urađeno najviše. Da vidimo rezultate koje je postigla Banjaluka, a koje drugi načelnici iz opozicije. Banjaluka je na n-tu i od Bijeljine, Prijedora, Doboja, Zvornika po rezultatima je uradila više. Ono što je u Bijeljini otežavajuće je da, kao Banjaluka, nemaju skupštinsku većinu. Ostali imaju sve to. I nisu Banjaluci ni za pedalj. Što znači da opozicija ne vidi dobro tamo gdje je sve dobro. Moje je da radim i da završimo sve što smo planirali – ističe Stanivuković.

RAZGOVARAO: Aleksandar Stojanović

U opoziciji stanje nije bajno. Mnogo je trzavica. Teško da se sve to može ispeglati. Šta Vi očekujete, da li ćete imati podršku i da li je potrebna od ostalih stranaka?

STANIVUKOVIĆ: Uvijek je bolje djelovati iz jedne šire vizure i imati širu platformu. Najmudrije za opoziciju je da ima raznolikost političkih stranaka, a najveća zabluda u koju upadamo u opoziciji je da jedna stranka traži od druge da radi isto što i ona. Onda ćemo biti svi jedna stranka. Ali pošto nas je više, svako ima svoje djelovanje. Druga zamka je što opozicija od svojih grado/načelnika traži da i dalje budu opozicionari, a mi smo izabrani da radimo. Prvu godinu mandata imao sam pravo da se osvrćem na promašaje prethodnika i ono što je bilo prije. Poslije godinu dana ljudi će me samo pitati: „A šta ste vi uradili?“. Kao neko ko je bio opozicionar šest godina, pa i prvu godinu dana kao gradonačelnik, postao sam svjestan šta ovaj posao nosi. Postao sam preokupiran rezultatima. Mnogo više nego da dokazujem ono što sam već dokazao da znam i da umijem – biti opozicionar. Ali vlast se ruši rezultatima. Taj koncept nudim.

U redu, Miličević je umjereni opozicionar, Borenović ima svoj stil, Vukan i Jelena svoj. Ali gradonačelnik Banjaluke mora da ima djela.

Sadašnja prepucavanja kažu da će biti teško doći do kompromisa.

STANIVUKOVIĆ: Snaga u politici je da ne budete isključivi. Mjesta za kompromis i razgovor uvijek morate ostavite. Oni koji to ne urade, nisu razumjeli politiku i pogriješili su profesiju. To je kratkoročno. Ali oni postanu sami sebi opozicija i sudare se sami sa sobom. Prije ili kasnije. Tako da, ovdje ne mogu govoriti samo u svoje ime. Moram biti spreman na kompromis. Prvo, jer sam gradonačelnik. Drugo, jer sam odgovoran. Treće, jer sam član PDP-a koji ima svoje organe, svoje planove za druge opštine i gradove i Banjaluka je jedan veliki dio svega toga. To znači da će opozicija sjesti za jedan sto, ako je mudra. Čućemo šta su prioriteti svake od tih stranaka. Shodno tome, svi moraju biti spremni na kompromis.

Ono što sam više puta ponovio, ne pristajem, ni PDP, ni ja na politiku: „Može s PDP, ali ne i Draškom“, odnosno da neko spolja određuje s kim može, a s kim ne. Da ne kažu u jednom momentu da im smeta Borenović. Ako PDP na to pristane, onda neko spolja vodi PDP. Kao što bih ja vrijeđao i rekao „Može SDS, ali ne može taj i taj“. Ili da kažem: „Odlična je Lista za pravdu i red, ali ne može Vukanović“. Ja to pravo sebi ne bih dao. Tako da, ja imam jedno ljudsko dostojanstvo i da kažem „U redu, ja to poštujem“. Neću se nikome nametati.

FOTO: A. Čavić/GUBL

Biće važna i skupština. Vidjeli smo koliko je teško, za građane najviše. Kakav tu rezultat očekujete? Vjerujete li da će kolege iz opozicije sarađivati sa Vama? Jer, na primjer, Jelena Trivić govori da nema saradnje sa Vama.

STANIVUKOVIĆ: Ja sam jednostavno drugi čovjek u odnosu na onog koji nije imao priliku da upravlja procesima, kao što je ovaj vođenja najvećeg grada. Čovjek koji je vodio kiosk je mnogo bolje upoznao realan život u odnosu na onog koji ga nije vodio. A onda nakon kioska tri kioska, pet, pa firmu, pa onda grad sa velikim brojim institucija i 200.000 građana, najvažniji grad zapadno od Drine. I filosofija razmišljanja, nekad čak i ne vašom voljom, je potpuno drugačija. Ja sam u politici upoznao veliki broj kolega koji znaju samo šta ne žele, a malo pričaju o onome šta žele.

A vjerovati u te bajke da jedna ili dvije stranke mogu nešto promjeniti…. Mi smo imali situaciju da su sve stranke opozicije složne, pa nismo imali više od deset, 11 odbornika. Nikada nismo imali više od 12 odbornika. Da se vjerovalo u našu pobjedu na Opštim izborima, kako bi ti prepošteni napravili Vladu Republike Srpske da je kandidat za predsjednika pobjedio, ako nisu spremni da postave neke principe? Napravite drugi izborni ciklus, opet bi bilo isto. Morate postaviti principe i platformu i oko toga tražiti podršku. Politika nije stvar ljubavi, ni onoga što vi volite, nego ono što je moguće. Politika je stvar mogućeg. A to moguće se često ni meni ne sviđa.

Znači, nemate ništa protiv saradnje sa strankama koje su sada sa SNSD-om?

STANIVUKOVIĆ: Ja sam rekao i prije izbora da mi moramo biti spremni i sa Demosom, SP-om, DNS-om, koji jesu koalicioni partneri SNSD-a. Ali morate razgovarati. Ono što je izvjesno, Banjaluka ne smije naredni mandat dočekati bez skupštinske većine, to mora biti imperativ. Zbog ljudi, grada. Može se desiti da stranke okupljene oko mene imati 11, 12 mandata, ali moja ruka će biti ispružena i sadašnjim nekoalicionim partnerima. Čak ni 16 ruku nije rješenje, jer svaki odbornik sebe gleda kao 16. Jer kad vas mogu ucjenjivati, to nije dobro.

Godinu na izmaku, opet, ispraćamo prepucavanjima oko rebalansa, budžeta za narednu godinu.

STANIVUKOVIĆ: Pristati na rebalans bez proširenja budžetskog okvira jeste kao da kažete pristajem da vozim bicikl, ali neću okretati pedale, dakle jednostavno nemate ravnotežu i to vam ništa ne znači. Rebalans bez proširenja budžetskog okvira imaće velike posljedice po naše građane, prije svega po ustanove, po važna socijalna i druga davanja koje grad ima obavezu da ispoštuje. Jednostavno, oni idu u pravcu da amandmanima idu na rebalans po principu da skidaju pare sa stavki koje su već potrošene. Mi jesmo dali dodatne stvari koje su značile na primjer da imate put u Motikama koji je u fazi izgradnje imao svoju cijenu koštanja, u fazi daljih radova imali smo inflaciju gdje je čelik koji radite na mostu mnogo poskupio. Tu ne možete ići nazad i umjesto 1,5 miliona koliko smo planirali trebamo dodati 500.000KM. E sad oni kažu mi ćemo tih pola miliona prebaciti, a mi to već prebamo izvođaču platiti, faktura je stigla, obaveze moramo platiti i sad oni kažu mi ćemo odatle skinuti pare i prebaciti na Dom zdravlja. To je mrtvo slovo na papiru, možete to tako knjiški da gledate, budžetski, međutim vi prelijevate iz šupljeg u prazno.

Šta ukoliko ne dođe do proširenja okvira budžeta?

Zato je potrebno proširenje budžetskog okvira. Ukoliko ne dođe do toga oni naravno imaju političku snagu za tako nešto, mi ćemo imati očigledno ne tako prijatan januar, januar u kom Dom zdravlja neće izmiriti svoje obaveze, u januaru Centar za predškolsko neće isplatiti bolovanja koja treba da isplati. Imaćete situaciju da nećemo milion KM dati za funkcionisanje javnog prevoza gdje objektivno može doći do toga da javni prevoz stane, nećemo isplatiti za 400 novih mališana sufinansiranje vrtića gdje već očekuju to za decembar i dio novembra. Ono što ja mogu reći je da smo predložili održivo rješenje, s druge strane strane kažu: “Nećemo”. Zašto nećemo, kažu kriv je Draško.

A kako je potrošeno šest miliona, kako je došlo do tog manjka? Iz većine kažu da Vi niste “položili račune”.

STANIVUKOVIĆ: To je samo politička floskula takva, dao sam vam jedan primjer infastrukturnog projekta, nije da se ne zna gdje. U Banjaluci se desio život, imate struju koja je skuplja. Mi plaćamo cijenu električne energije, to znači da sva ova rasvjetna tijela u gradu bilo je dovoljno da platimo 2 miliona, sada Luki Petroviću i Elektrokrajini trebate dati 3 miliona. Ko je za to kriv? ja bih rekao SNSD. Hoće li to pomoći da riješimo problem? Nisam siguran. Moramo ju platiti. Mogu ja paralelno govoriti da su oni krivi, ali moram da platim. Neka i oni mene krive, ali traženje krivca nije traženje rješenja. Politički razumijem da sam ja za sve kriv. Koliko god tu ima neistine, to je njihova politička platforma. Treba ići u pravcu rješenja tog problema i zato sam ja ponudio rješenje. Volio bih neko drugo, evo hipotetički oni kažu gradonačelnik nodgovoran, zbog toga mi to ne želimo, potrošio je novac, što nije istina. Čak navode tvrdnje kao gradonačelnik gradi kružni tok, to nije na taj način planirano, i tu su u pravu, ali ovo su eksterni izvori finansiranja, znači nije iz budžeta.

Ti projekati nemaju veze s budžetom?

STANIVUKOVIĆ: Apsolutno te budžetske stavke nemaju nikakve veze sa budžetom. Ekvator, kružni, mostovi, ljetne pozornice, dio uređenja obale Vrbasa uopšte nisu dio budžeta, nego dio eksternog finansiranja kroz kredit i druge ugovore koje imamo od Vlade Srpske, Vlade Srbije itd. Međutim politika nije stvar istine, nego stvar percepcije i oni žele da u opštem sukobu i blatu znajući da su oni već isprljani i politički ukaljani, pa da zasjene sva ova djela koja smo mi uradili. Volio bih da januar bude sveti kao što jeste, da obilježimo 9. januar, da zaista svi dobiju ono što trebaju dobiti, ali ponašanjem SNSD-a neće i situacija će se zakomplikovati i potencijalno takvim njihovim ponašanjem od praznične atmosfete dobićemo jednu atmosferu nezadovoljnih ljudi, koji treba da dobiju sve svoje stvari, a nažalost političkom voljom i neodgovornošću GrO SNSD-a neće.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je pozvao odbornike svoje stranke da usvoje rebalans. Mislite li da je to neka igra ili…?

STANIVUKOVIĆ: Teško je ulaziti u njihove odnose, niti je to moja politika da zadirem u tuđu kuću. Neka oni čine kako misle da treba, ne bih išao onom politikom ‘neko hoće, drugi neće’, opet to treba posmatrati kao jednu kuću, jednu stranku, jednu ideju i ne praviti tu nikakvu razliku. Ili njegov apel nije uspio, ili njegov apel ne vrijedi. Bilo kako bilo – rezultat je isti. S druge strane imate Vladu Republike Srpske koja je digla milijardu kredita da pokrije budžet i budžetske rupe. Bez te milijarde Vlada Srpske ne bi mogla da ide u narednu godinu, ne bi mogla završiti ovu godinu i pri tome još ima 700 miliona koji nedostaju. To je u prevodu kao da bi mi na ovaj budžet dizali kredit od 150 miliona, a mi kažemo šest miliona je sasvim dovoljno. Znači, ono što je za Vladu 1,7 milijardi to je za nas 150 do 200 miliona. Zamislite da sada u Banjaluci nedostaje 150 do 200 miliona, a nama treba proširenje budžetskog okvira za svega šest miliona, što je nivo statističke greške i što govori o odgovornoj politici. Još da kažem da je svaki gradonačelnik koristio instrument proširenja budžetskog okvira kroz kratkoročni kredit i da mi to jedino nismo uradili, da smo vratili 35 miliona kredita, digli smo 25 miliona, da smo 10 miliona dugoročnog kredita vratili više nego što smo podigli i to je odgovorno.

Znači uvijek treba da imate investicioni ciklus kroz kredit, ali ako ste mudri, 5, 10 odsto uvijek vraćate nego što dižete. Tako vi kroz vrijeme pravite stabilno stanje, a uvijek imate investicioni ciklus. Jer samo nepismen čovjek vraća kredite bez da ulaže u novu perspektivu. Mi resurse našeg budžeta koristimo na maksimumu, jer cilj Banjaluke su rezultati i djela koja su pretočena u projekte.

FOTO: A. Čavić/GUBL

Sljedeća je izborna godina. Da li očekujete da će se dijeliti i kapom i šakom i s Vaše strane i od Skupštine ili će se ipak nastaviti s blokadama?

STANIVUKOVIĆ: Do sada je SNSD bio na jednoj destruktivnoj politici kočenja i blokada, gdje je cilj mene predstaviti kao neuspješnog. Prošlo je tačno šest mjeseci otkad mi ne možemo dobiti regulacioni plan ili prostorni plan za kolektore, nismo dobili podršku za neradnu nedjelju, nismo dobili podršku za italijanskog investitora da ovdje otvori 300 novih radnih mjesta, nismo dobili podršku za najveće parkove, zelene oaze, nismo dobili podršku da radimo vrelovode u Banjaluci, puteve i druge važne infrastrukturne projekte. Sa druge strane naša politika je od prvog dana poznata – daj sve ljudima, daj sve za narod, pomozi na sve moguće načine kroz knjige, besplatnu legalizaciju, podršku za izgradnju kuća, besplatnih placeva, građevinskih dozvola koje Grad plaća za ljude, podršku kroz javni prevoz, naravno radimo i najveće infrastrukturne projekte, najveće koncerte, festivale, događaje muzičke, sportske i zaista Banjaluka je u epohi decenije uspona. Čak i ako imamo avion sa jednim krilom koji brže leti nego svi avioni ranije sa oba krila. To su činjenice, to ljudi vide golim okom.

Pokazali smo hrabrost da smijemo ući u projekte u koje niko ranije nije ulazio, izgradnja Centralnog spomen obilježja, hotela Palas, kolektore, koncerte, jednosmjerni saobraćaj, najveće kružne raskrsnice, prvog najvećeg vještačkog jezera, od Celexa smo isto razgovarali, investicija od 300 miliona evra u Banjaluku, nove proizvodne kapacitete. U svemu smo obilježili deceniju humanosti, deceniju gradnje, izgradnje, deceniju grada bez podjela, jednostavno decenija napretka. Ništa mi mimo toga nećemo nastaviti i u 2024. godini. Ono što nas očekuje je smanjenje cijena javnog prevoza.

To je ono što je najavljeno kao reforma javnog prevoza?

STANIVUKOVIĆ: Da. 20 odsto će biti manja mjesečna karta, javni prevoz za 40.000 ljudi je besplatan i to jeste saobraćajna revolucija kada pričamo o javnom prevozu. Sada imamo osam odsto ljudi koji koriste javni prevoz, a naš plan je da 30 odsto Banjalučana koristi javni prevoz, sa 10 odsto više polazaka koje ćemo uvesti. Zato smo rekli parkinzi ne treba da budu u centru grada. Ako ćeš se malo zadržati ti to moraš da platiš. Uvodimo električne bicikle, uveli smo električne trotinete, izgradili smo 10 km biciklističkih staza i radimo pješačke zone. Gajeva više nije za auta nego za pješake, Srpska ulica će biti za pješake, ulica kraj Palate, Akademije biće za pješake, integrisani saobraćaj, pješak ima prvenstvo, a auto s vremena na vrijeme, po potrebi, naravno. I pravimo podzemne i nadzemne graže oko grada. Hoćemo da pravimo jedan novi grad, mi s tim nastavljamo.

Sve to je uslovljeno Vašom pobjedom na izborima. Vi, dakle, vjerujete da ćete pobjediti na izborima?

STANIVUKOVIĆ: Vidite, sve ovo ja planiram završiti u ovom mandatu. Nije uslovljeno sljedećim izborima. To želimo da završimo u četvrtoj godini. Prva škola nakon 22 godine, pet novih mostova, sedam novih parkova, umjesto 14spratnice kod kina Kozare gradimo park, gradimo centralno spomen obilježje, besplatne knjige, sufinansiranje vrtića, i više od onog što smo obećali.

Mi smo ispunili svako dato obećanje i na kraju smo radili i stvari koje nismo obećali. U mom mandatu je riješeno vodosnabdjevanje. Kad sam postao gradonačelnik, 35% Banjaluke nije imalo vodu.

Ti projekti za vodu su krenuli u prošlom mandatu.

STANIVUKOVIĆ: Krenuli bez para i pokrića.

Bio je kredit EBRD

STANIVUKOVIĆ: Ali je falilo tri miliona samo za „Vodu 2“, a osam miliona za „vodu 3“. Kažu i da je prethodna Gradska uprava krenula most u Srpskim toplicama. Jeste, ali trebalo je naći još pola miliona. Krenuli su i most u Docu, pa kad smo došli vidjeli smo da nema ni para, niti su riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Kakva je tu situacija u Docu? Npr. Ujedinjena Srpska upravo to zamjera.

STANIVUKOVIĆ: Taj stav je netačan. Ne mogu ja natjerati nekoga, ni Vladu Srpske, niti tog čovjeka. On je pravobranilac inače.

Dragan Šmit?

STANIVUKOVIĆ: Da. Ne možete čovjeka otjerati odatle. Možete krenuti, ali to je krivična prijava. Npr. i za školu na Paprikovcu kažu da je grad stao. Mi smo svoje riješili, imovinsko-pravne odnose. Čeka se Vlada i projekat. Tako da, za most u Docu imamo sredstva i revidiran projekat. Ali je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose. I uradićemo. To je ogroman projekat, ali za takve projekte nam treba i podrška Vlade. Svaki veliki projekat treba podržati Vlada, kao u Srbiji. Ne može se veliki grad razvijati bez podrške Vlade. Najveći grad treba imati poseban status. Borićemo se za Zakon o glavnom gradu, koji predviđa tačno procenat koji iz budžeta Srpske se izdvaja. Ovo je slika i prilika Republike Srpske.

Postoji i neki plan da Istočno Sarajevo bude prestonica, a Banjaluka glavni grad.

STANIVUKOVIĆ: To treba, ali treba tako i tretirati. Ne može otac reći sinu: „Ti si moj najvoljeniji sin“, a da mu ne da ništa. Da se osjeti i djelima, a ne samo pričom. Moj interes je da se sve riješi. Evo, otvorili smo most u Dervišima, radimo most u Česmi koji će biti najduži i najširi most koji je ikad izgrađen u Banjaluci. Radova i projekata je najviše.

Banjaluka.net

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ POZVAO MJEŠTANE NA RAZGOVOR: U fokusu problemi tri banjalučka naselja

Grad Banja Luka nastavlja da osluškuje potrebe građana i zajedno sa njima kreira rješenja za uređenje naselja, a prvi korak biće razgovori sa mještanima Borika, Obilićeva i Filipovića polja.

Dobili smo mnogo vaših upita, ali i sugestija o tome koje dijelove grada, upravo tamo gdje vi, dragi građani, živite, želite da uredimo i učinimo funkcionalnijim. Jer vi najbolje poznajete svoj dio grada i znate šta mu je potrebno – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je naveo, prijedlozi su stigli za dio naselja Borik, Filipovića polje – kod Generalnog konzulata Republike Hrvatske, kao i za dio naselja Obilićevo – u Ulici carice Milice, uz Banjalučku rivu.

– Sve vaše prijedloge smo zaprimili i zato želimo da dođemo do vas. Tako ste, između ostalog, tražili dodatna parking mjesta, više zelenila i novih sadržaja – naveo je gradonačelnik.

Stoga, kako je najavio – biće organizovani razgovori sa građanima, i to u ponedjeljak, 2. novembra u 17.00 časova u Boriku, u srijedu, 4. novembra u 17.00 časova u Obilićevu, u Ulici  carice Milice, te u četvrtak , 5. novembra u 17.00 časova u Filipovića polju, kod Konzulata Hrvatske.

Istakao je da će sa građanima razgovarati i njegovi saradnici i stručni timovi, kako bi zajednički sagledali potrebe svakog naselja i definisali najbolja moguća rješenja.

– Kada čujemo šta vi želite, šta kaže struka i kakvo je viđenje Grada, želimo da te tri strane, koje su zapravo jedna strana, objedinimo u najbolje moguće rješenje. Da, na primjer, izgradimo nova parking mjesta, sportsko-rekreativne sadržaje i zasadimo mnogo zelenila. Upravo kroz zajedničko mišljenje i kompromis, uz najbolje rješenje koje će ponuditi struka, Grad i ljudi koji ovdje žive, želimo da dođemo do najboljih rješenja za svaki dio naše Banje Luke – poručio je gradonačelnik.

Dodao je da je cilj da se već na prvim sastancima dogovore dinamika i naredni koraci, kako bi prijedlozi građana bili pretočeni u konkretne projekte, planirani kroz budžet i realizovani na terenu.

– Zato se radujem što ćemo doći do vas, vidjeti se i obaviti prvi razgovor, te dogovoriti dinamiku – kako ćemo kreirati rješenja, planirati sredstva u budžetu i uređivati svaki dio grada upravo prema vašim zahtjevima, mišljenju i sugestijama, kako bi Banja Luka bila ono što jeste – najljepši grad u kojem zajedno živimo – zaključio je gradonačelnik.

Nastavi čitati

Banjaluka

VELIKI PLANOVI ZA BANJALUKU: Obnova Gradskog mosta, šetalište bez prekida i osvjetljenje mostova

Ljepša i uređenija Banjaluka.

Grad Banjaluka nastavlja sa planovima uređenja obala Vrbasa, obnove gradskih mostova i očuvanja kulturno-istorijskog nasljeđa.

Naredne godine spojićemo Rivu sa šetalištem koje vodi do Vrućice, izgradnjom nove dionice ispod Gradskog mosta. Tako ćemo dobiti nekoliko kilometara neprekidnog šetališta uz naš Vrbas – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Istovremeno, kako je kazao – kreće se u rekonstrukciju i obnovu Gradskog mosta, kako bi mu vratili stari sjaj i prepoznatljivu ljepotu.

-Naši mostovi moraju biti uređeni i osvijetljeni, onakvi kakve naš grad zaslužuje. Planiramo osvjetljenje svih gradskih mostova, uključujući Veneciju i Rebrovački most – kazao je gradonačelnik.

Posebna pažnja, kako je istakao – biće posvećena i obnovi artiljerijske kasarne na tvrđavi Kastel, kako bi sačuvali ovaj vrijedan dio naše istorije i spriječili njegovo dalje propadanje.

-To su konkretni projekti kojima čuvamo našu istoriju, uređujemo grad i stvaramo ljepšu i uređeniju Banjaluku – zaključio je gradonačelnik.

Nastavi čitati

Banjaluka

VIŠE OD 100 PROJEKATA U BANJALUCI: Pogledajte šta je sve urađeno tokom ove godine!

Tokom ove godine u Banjaluci realizovano je više od 100 projekata koji su obuhvatili različite oblasti života – od uređenja javnih površina i obnove dječijih igrališta do razvoja sportske infrastrukture, unapređenja kulturnih sadržaja i očuvanja istorijskog nasljeđa.

Među projektima koji su obilježili ovu godinu posebno se izdvajaju novoizgrađeni amfiteatar kod Pravnog fakulteta, spomenik knezu Lazaru, šetališta uz Vrbas, uključujući Banjalučku rivu, kao i obnova kula na tvrđavi Kastel.

Riječ je o projektima koji doprinose unapređenju izgleda grada, obogaćivanju kulturne i turističke ponude i stvaranju novih prostora za okupljanje, odmor i druženje građana i posjetilaca. Istovremeno, ulaganjima u javne površine, dječija igrališta i sportsko-rekreativne sadržaje stvaraju se kvalitetniji uslovi za svakodnevni život u svim dijelovima grada.

Novoizgrađeni amfiteatar kod Pravnog fakulteta predstavlja značajan doprinos razvoju kulturnih, obrazovnih i umjetničkih sadržaja na otvorenom. Osmišljen je kao mjesto susreta, stvaralaštva i razmjene znanja, koje će studentima, umjetnicima i svim građanima pružiti nove mogućnosti za organizovanje različitih programa i manifestacija.

Projekat je obuhvatio izgradnju ljetne pozornice, odnosno amfiteatra na otvorenom, ali i uređenje okolnog prostora. Pored amfiteatra, uređeni su parkovski sadržaji sa pratećim mobilijarom i hortikulturom, trim-stazom i stazom za vožnju bicikla.

Posebnu vrijednost ovom prostoru daje spomen-obilježje posvećeno stradalim studentima i radnicima Univerziteta u Banjaluci u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Na taj način, prostor objedinjuje savremene kulturne sadržaje i njegovanje sjećanja na one koji su dali svoje živote za Republiku Srpsku.

Među projektima koji su obilježili ovu godinu izdvaja se i spomenik knezu Lazaru, monumentalno djelo akademskog vajara Bojana Mikulića, svečano otkriveno na sjevernom ulazu u grad.

Postavljanjem spomenika ovaj prostor dobio je novu prepoznatljivu gradsku tačku, osmišljenu kao reprezentativna „Gradska kapija“. Ideja projekta nije bila samo postavljanje spomenika na postojeće kružno ostrvo, već cjelovito urbanističko oblikovanje prostora i njegovo pretvaranje u novi vizuelni simbol ulaska u Banju Luku.

Spomenik doprinosi očuvanju istorijskog i kulturnog nasljeđa, njegovanju tradicije i obogaćivanju gradskog ambijenta. Kao novi sadržaj na jednom od važnih ulaza u grad, predstavlja i dodatak kulturno-istorijskoj i turističkoj ponudi Banjaluke.

Među važnim projektima u oblasti očuvanja kulturno-istorijskog nasljeđa izdvaja se rekonstrukcija i sanacija kula 1 i 2 na tvrđavi Kastel, jednom od najznačajnijih istorijskih lokaliteta Banjaluke.

Obnova kula predstavlja nastavak ulaganja u očuvanje i unapređenje ovog prepoznatljivog simbola grada.

Uređenje obala Vrbasa i stvaranje novih prostora za šetnju i rekreaciju predstavljaju važan dio razvoja javne infrastrukture grada.

Posebno se izdvaja Banjalučka riva, šetalište na potezu od Gradskog do Venecija mosta, zamišljeno kao prostor koji će građanima i posjetiocima omogućiti neposredniji kontakt sa rijekom. Projekat obuhvata šetališne površine, skverove i prostore za druženje, sa ciljem da ovaj dio grada postane jedno od značajnih mjesta okupljanja uz Vrbas.

Uz Banjalučku rivu, značajan je i projekat uređenja šetališta na potezu od Švedske plaže do Vrućice, odnosno plaže u Sitarima. Njegovom realizacijom unapređuju se mogućnosti za šetnju, boravak u prirodi i uživanje u ambijentu uz Vrbas.

Povezivanjem ovakvih sadržaja grad dobija nove prostore namijenjene svim generacijama, a rijeka i njene obale postaju još značajniji dio svakodnevnog života Banjalučana.

Značajan dio realizovanih projekata odnosio se na rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju dječijih igrališta u više banjalučkih naselja.

Radovi na obnovi igrališta obuhvatili su lokacije u ulicama: Majke Knežopoljke, Voždovačkoj, Tarasa Ševčenka, Rajka Bosnića, Uroša Predića, Knežopoljskoj, Kosovke djevojke i Sime Matavulja, na potezu prema Ulici Ante Jakića.

Nova dječija igrališta izgrađena su u ulicama Sime Miljuša i Bogdana Žerajića, dok su u Ulici carice Milice uređeni sportski i dječiji sadržaji.

Ovim ulaganjima unaprijeđeni su uslovi za igru, druženje i boravak najmlađih na otvorenom.

Razvoj sportske i rekreativne infrastrukture obuhvatio je i ulaganja u sadržaje namijenjene sportistima, rekreativcima i ljubiteljima aktivnog načina života.

Među značajnim projektima izdvajaju se slalom kajak staza i pamp-trek staza, koje doprinose proširenju mogućnosti za bavljenje sportom i rekreacijom.

Zajednički cilj ovih ulaganja jeste stvaranje uređenijeg i funkcionalnijeg gradskog prostora, sa više mogućnosti za odmor, rekreaciju, kulturne aktivnosti i druženje.

Nastavi čitati

Aktuelno