Svijet
RASTU TENZIJE, PONESTAJE NOVIH VOJNIKA: Spor vojnog vrha i Zelenskog oko spuštanja starosne granice za mobilizaciju

Vojni vrh Ukrajine zalaže se za prijedlog zakona prema kom bi se starosna granica za mobilizaciju spustila sa 27 na 25 godina. Plan vojske nije naišao na odobrenje predsjednika Volodimira Zelenskog i većeg dijela javnosti.
Regrutovanje novih vojnika i do sada bilo otežano, ali vojni vrh ističe da je neophodno.
Ukrajina, jednostavno, ne može bez mobilizacije, upozorio je 17. decembra 2023. godine načelnik Glavne obavještajne vojne uprave Kirilo Budanov u obraćanju medijima.
“Ne postoji druga kampanja koja bi uspjela da okupi trenutnih 1,1 miliona vojnika. Moramo da odbacimo i pomisao da je moglo, i da će moći, drugačije.”
Slično upozorenje stiglo je i od general-majora ukrajinske vojske Dmitrija Marčenka nedjelju dana kasnije.
“U zemlji više nema dobrovoljaca i zato je neophodna regrutacija od vrata do vrata”, rekao je Marčenko u intervjuu za Dojče vele.
Međutim, potraga sa novim vojnicima ne ide prema planu, dok stanovništvo pruža otpor, a neposredni izvještaji ukazuju da vojna policija često prekoračuje ovlašćenja u namjeri da popuni redove.
Pojedincima su oduzeti pasoši, neki su zastrašeni i ucijenjeni, i na djelu je taktika prinude, bilješke su pravnika i aktivista koji štite prava ukrajinskih muškaraca u sporovima sa vojskom u analizi za Njujork tajms.
Pomjeranje starosne granice za mobilizaciju i ogorčena javnost
Suočen sa velikim brojem žrtava i zastojem na bojnom polju, a nakon što je kontraofanziva prema istoku i Rusiji, kako se procjenjuje, relativno lako odbijena, zvanični Kijev je reagovao agresivno i prema skoro svima.
Ministarstvo odbrane je prethodnih mjeseci i nedjelja opipavalo puls javnosti najavama o izmjenama zakona koji se odnose na procese mobilizacije i demobilizacije, kao i naznakama koje još kategorije stanovništva podliježu služenju vojnog roka.
Epilozi su prijedlog zakona koji predviđa smanjenje starosne granice za mobilizaciju sa 27 na 25 godina i prema izvještaju Unijana, još najmanje tri grupe građana koje će morati da odgovore na poziv za vojsku – muškarci koji su navršili 27 godina života, a nisu upisani u vojni registar zbog izbjegavanja vojne dužnosti; osobe kojima je za vrijeme mobilizacije istekao rok poziva za vojnu službu; oni Ukrajinci koji su zbog nesređenih vojnih registracija 2015. skinuti sa spiskova.
Javnost je, prema pisanju Volstrit džurnala, ogorčena zbog ideje da se starosna granica za mobilizaciju spusti za dvije godine.
To bi, kako prenose ukrajinski statističari, potencijalno obezbjedilo oko pola miliona vojnika, što se poklapa za zahtjevom vojne komande za najmanje 450.000 novih regruta.
Rastu tenzije između predsjednika i načelnika generalštaba
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ističe da je predloženi broj veliki, a pitanje osjetljivo, i da treba raspraviti na nacionalnom nivou.
Zelenskom se suprotstavlja načelnik generalštaba Valerij Zalužnji, koji je javno pozvao narod Ukrajine da prihvati mobilizaciju i kritikovao rad službe koja je odgovorna za regrutaciju.
Vojni analitičari reagovanje Zalužnjeg vide kao prvo priznanje nekog od ukrajinskih zvaničnika o velikom gubitku ljudstva nakon skoro dvije godine iscrpljujućeg rata sa Rusijom.
Kijev podatke o žrtvama smatra državnom tajnom, ali britanski i američki zvaničnici procjenjuju da je od početka sukoba poginulo, ili ranjeno, najmanje 120.000 ukrajinskih vojnika, piše Vašington post.
“Potreba za mobilizacijom je opšta. Nama su potrebni oružje i municija, ali najviše ljudi. Sve smo izračunali u planu za narednu godinu – one koje smo izgubili i one koje možemo izgubiti”, bio je neobično iskren Zalužnji.
Zelenski se, za sada, drži po strani i ne želi javno da podrži nacrt zakona, bar dok ne čuje dovoljno argumenata zašto je potreban toliki broj dodatnih trupa.
“Do sada nisam vidio demobilizaciju u njihovom planu. I to je pitanje broj jedan – pravda za one koji se tako dugo bore na ratnom frontu”, rekao je Zelenski.
Zalužnji je, u odgovoru, naveo da trenutno može samo da se nada da će oni koji Ukrajini služe od početka rata biti demobilisani do 2025.
Političko-ekonomske implikacije
Sredstva za ovaj poduhvat su posebna tačka sporenja. Vladin budžet je opterećen, a procjene su da je potrebno oko 13 milijardi američkih dolara da bi se izvršilo regrutovanje i obuka za nekoliko stotina hiljada ljudi.
Stranka “Batkivščina” već je odlučila da neće glasati za predloženi zakon o mobilizaciji u sadašnjem obliku. Informaciju je potvrdila i predsjednica opozicione partije i bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko.
Ukoliko zakon bude prihvaćen, biće to najvažnija reforma vojnih zakona otkako je vlada u Kijevu u proleće 2022. godine zabranila da vojno sposobni muškarci starosti od 18 do 60 godina napuste zemlju.
Svijet
IZBJEGNUTA KATASTROFA: Avion Ryanaira sletio s gorivom za manje od 6 minuta leta

Putnici na letu Ryanaira FR3418 pretrpjeli su dramu na nebu nakon što je njihov avion, zbog nevremena i nekoliko neuspjelih pokušaja slijetanja, ostao na manje od šest minuta goriva prije konačnog slijetanja u Mančester.
Avion je 3. oktobra poletio iz Pize u Italiji prema škotskom Glazgovu i morao je biti preusmjeren zbog jake oluje Ejmi, bivšeg uragana Humberta. Ova oluja je poharala dijelove Ujedinjenog Kraljevstva, odnijela tri života i ostavila hiljade bez struje.
Prema podacima Flightradar24, posada je izdala hitni signal “squawk 7700”, što upućuje na vanrednu situaciju, najvjerovatnije zbog manjka goriva. Vazduhoplov Boeing 737 prvo je dva puta bezuspješno pokušao da sleti u Glazgov, zatim u Edinburg, da bi na kraju sletio u Mančester — i to s kritično niskom količinom goriva.
“Bila sam s porodicom u avionu i cijelo iskustvo bilo je kao scena iz filma katastrofe. Ljudi su se molili, moj sin je plakao, a ja sam se pitala: Je li ovo kraj”, izjavila je jedna putnica za Daily Mail.
Podaci Aviation Heralda otkrivaju kako je vazduhoplov sletio sa samo 220 kilograma goriva, što je dovoljno za svega pet do šest minuta leta. Prema propisima, komercijalni avioni moraju imati najmanje 30 minuta goriva u rezervi.
Svijet
IZRAEL POČEO POVLAČENJE IZ POJASA GAZE: Poznato koje teritorije i dalje ostaju pod njihovom kontrolom

Izraelska vojska (IDF) tokom noći je započela povlačenje trupa iz Pojasa Gaze u skladu sa sporazumom postignutim sa Hamasom. Neke jedinice su već napustile teritoriju, dok druge ostaju duž dogovorenih linija raspoređivanja
Tokom noći i jutros, izraelska vojska (IDF) je počela da povlači svoje trupe iz Pojasa Gaze na dogovorene linije raspoređivanja, kao dio sporazuma sa Hamasom.
Neke snage su potpuno povučene iz Gaze, dok će druge ostati na pozicijama duž linija raspoređivanja, prenosi Tajms of Izrael. Povlačenje se odvija pod zaštitom artiljerijskog granatiranja i vazdušnih napada u nekim područjima, navodi izraelski portal.
Očekuje se da će izraelska vojska završiti povlačenje do večeras, u roku od 24 sata nakon što je izraelska vlada zvanično ratifikovala sporazum sa Hamasom.
Kada se povlačenje završi, IDF će zadržati kontrolu nad nešto više od polovine teritorije Pojasa Gaze, odnosno 53 procenta – od čega je većina van urbanih područja.
To uključuje tampon zonu duž cijele granice Gaze, uključujući Filadelfijski koridor – granično područje između Egipta i Gaze – zajedno sa Beit Hanunom i Beit Lahijom na krajnjem sjeveru Pojasa, grebenom na istočnoj periferiji grada Gaze i velikim dijelovima Rafe i Kan Junisa na jugu Gaze, navodi Tajms of Izrael.
Svijet
MOSKVA OSTAJE BEZ GORIVA: Ukrajinski napadi stvaraju veliki problem

Moskva se bori sa nestašicom goriva izazvanom ukrajinskim napadima na njenu energetsku infrastrukturu.
Bjeloruski izvoz benzina u Rusiju željeznicom učetvorostručio se u septembru u odnosu na prethodni mjesec, jer se Moskva bori sa nestašicom goriva izazvanom ukrajinskim napadima na njenu energetsku infrastrukturu, rekli su izvori iz industrije kasno u utorak, prenosi Rojters.
Nestašice i zamrzavanje cijena
Nekoliko ruskih regiona je poslednjih sedmica bilo primorano da uvede mjere štednje i privremeno zamrzne cijene goriva, jer je zemlju pogodila nestašica popularnih vrsta benzina izazvana napadima dronovima usmjerenim na rafinerije i druga energetska postrojenja.
Kao odgovor, Moskva je takođe ograničila izvoz benzina i dizela.
Ovo nije prvi put da se Rusija oslanja na susjednu Bjelorusiju, a prošle godine je povećala uvoz goriva kako bi pokrila manjak na tržištu.
Rekordne isporuke iz Belorusije
Prema izvorima, isporuke benzina željeznicom iz bjeloruskih rafinerija na rusko domaće tržište dostigle su 49.000 metričkih tona prošlog mjeseca, što je ekvivalentno 14.500 barela dnevno. Zajedno sa benzinom, isporuke dizela u septembru iznosile su 33.000 tona.
Tranzit kroz ruske luke
Istovremeno, tranzit benzina iz Bjelorusije za dalji izvoz preko ruskih luka povećan je za oko 1 odsto na 140.000 tona.
Bjelorusija koristi ruske luke za pretovar svojih naftnih derivata od marta 2021. godine, u skladu sa sporazumom o saradnji između Moskve i Minska.
Uprkos mjesečnom povećanju, ukupan pretovar je opao za skoro 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine u periodu januar-septembar na 1,17 miliona tona, uglavnom zbog smanjenja prerade.
Dvije glavne bjeloruske rafinerije, Naftan i Mozir, imaju godišnji kapacitet od po 12 miliona tona, ali obično zajedno proizvode oko 9 miliona tona godišnje.
-
Zdravlje2 dana ago
TROVANJE ŽIVOM I DALJE IZAZIVA ZABRINUTOST: Evo kako da je uklonite iz tunjevine
-
Zdravlje2 dana ago
OPASNOST za zdravlje! Promjene vremena NAJTEŽE padaju ovim LJUDIMA!
-
Politika2 dana ago
OBEZVRIJEDILI STE NSRS! Stanivuković oštro o SNSD i Dodiku: U svoje laži su uvukli čitavu Srpsku!
-
Zanimljivosti2 dana ago
DA LI STE ZNALI? Brojevi u datumu rođenja koji donose bogatstvo
-
Politika2 dana ago
GOLIĆ: „Vrijeme je za promjene u Republici Srpskoj“
-
Politika3 dana ago
JAVIO SE DODIK “Biću predsjednik za svakog ko me takvog prihvata”
-
Banjaluka2 dana ago
NAKON GOTOVO POLA VIJEKA RADA! “Glas” ispratio svog Jovu Savanovića u ZASLUŽENU PENZIJU
-
Politika2 dana ago
CRNADAK ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: Koju pruženu ruku?!