Connect with us

Društvo

Šta su JAVNE LIČNOSTI poželjele građanima u 2024.? STNIVUKOVIĆ: Svim ljudima želim da imaju što VIŠE ŽELJA, ko ima želju ima mnogo snage, a SNAGA JE ŽIVOT

Političari, sportisti, umjetnici, gradonačelnici i predstavnici drugih sfera javnog života zaželjeli su čitaocima “Nezavisnih novina” sve najbolje u novoj 2024. godini. Zdravlje, sreća i uspjeh najčešće su spominjane želje, a na listi želja našle su se i one da bude više novca, a da cijene budu niže.

Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH

Svim građanima Republike Srpske želim srećnu i uspješnu novu godinu, dobro zdravlje, ličnu i porodičnu sreću i sveukupni napredak. Godina koja je na izmaku bila je prepuna ekonomskih i političkih izazova koje smo zajedničkim angažmanom i naporima naših institucija i građana uspjeli da prebrodimo. Uvjerena sam da ćemo jednako uspješno odgovoriti na sve teškoće sa kojima ćemo se susretati u narednom periodu, te nastaviti putem ekonomskog razvoja, čuvajući mir i stabilnost, kao i ustavnu poziciju Republike Srpske.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS

Očekujem da će 2024. nas iz Republike Srpske pustiti na miru. Da ćemo se unutar BiH ipak dogovoriti bez stranog zagađenja i humkama jednih na druge.

A građanina želim da ostanu zdravi i u Srpskoj.

Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske

Čitaocima “Nezavisnih novina” i svim građanima Republike Srpske želim mnogo uspjeha u novoj godini. Želim im poručiti da će 2024. biti godina izazova, ali i napretka. Očekuje nas dosta posla, kao i plodova našeg zajedničkog rada na izgradnji bolje i uspješnije Republike Srpske.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a

Vjerujte onome što živite svaki dan i ne dozvolite nikome da vama manipuliše. Zaslužujemo bolji život i jedino ga sami možemo kreirati. Želim vam dobro zdravlje i mnogo bolju narednu godinu!

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a

Politički i globalno, 2024. će biti veoma intenzivna kada su izbori u pitanju, skoro pola planete ide na izbore. Mislim da treba da se okrenemo našim unutrašnjim pitanjima, kreiranju stabilnog ambijenta, borbi protiv korupcije, podizanju životnog standarda i ozbiljnim reformama u društvu. Inače ćemo i dalje ostajati bez perspektiva i bez ljudi. Ovaj naš prostor može biti sjajno mjesto za život, samo je potrebno promijeniti ovaj nakaradni model ponašanja. Želim svakom čovjeku u BiH, kako u Srpskoj tako i u Federaciji, mnogo zdravlja, dobra radna mjesta, veće plate, veće penzije, bolji standard, svakako mir, stabilnost i svaku vrstu blagostanja.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke

Svim ljudima želim da imaju što više želja, jer čovjek koji ima želju ima mnogo snage, a snaga je život. Želja nas takođe tjera da idemo naprijed i motiviše nas ka novom danu. Srećna Nova godina, puno sreće i zdravlja želim svim čitaocima “Nezavisnih novina”.

Edin Džeko, fudbaler BiH

Puno sportskih rezultata, ali i najljepših životnih trenutaka želim svim građanima Bosne i Hercegovine i čitaocima “Nezavisnih novina”. Neka nova 2024. godina donese samo radost u vaše domove i ispunjenje svih želja. Budite veseli, ispunjeni i zadovoljni i radujte se svim novim uspjesima i podvizima. Sretna vam Nova godina.

Lana Pudar, plivačica BiH

Pred nama je godina Olimpijskih igara u Parizu. Svim čitaocima “Nezavisnih” i građanima Bosne i Hercegovine želim puno zdravlja, sreće i uspjeha, ali i što više trenutaka u kojima ćemo se radovati novim sportskim dostignućima. Neka nam radost i slavlje ne traju samo jednu noć, neka uspjeh i radost traju cijele godine. Sretna vam Nova godina!

Kenan Dračić, plivački reprezentativac BiH

Nova godina je trenutak kada stvaramo želje. Nama sportistima su, uz zdravlje i puno sreće, u mislima rezultati na velikim takmičenjima. Svim sportistima Bosne i Hercegovine želim pregršt velikih trenutaka, a građanima Bosne i Hercegovine i vjernim čitaocima “Nezavisnih novina” želim da zajedno dijelimo radost svakog novog podviga na sportskim borilištima.

Džanan Musa, košarkaš Real Madrida

Zdravlje, uspjeh i sreća neka vas prate i u godini pred nama. Neka sve loše ostane iza nas, neka u godini novoj prevladaju radost i veselje. Neka vam kazaljke u ponoć označe početak perioda o kojem ste maštali, koji ste sanjali i koji ćete dočekati zajedno sa svojim najdražim. Svim građanima BiH i čitaocima “Nezavisnih novina” želim sretnu Novu godinu.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH

Mislim da građani ove države zaslužuju bolji ekonomski standard naredne godine. Ne treba puno da se to realizira i dostigne. Treba se fokusirati posebno na podizanje standarda građana. Pozivam sve političke partije koje sudjeluju u vlasti da se više okrenu ekonomskim pitanjima koja bi građane i te kako trebalo više da zanimaju. Što se tiče privrede, mislim da ona može ići prema gore, ali i prema dolje, sve zavisi u kakvom ambijentu živimo. Nažalost, nema nekih značajnijih pomaka. Ima tu finih priča i ideja, ali bojim se da to ne budu samo predizborne priče.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženje građana DON Prijedor

Svima želimo puno zdravlja u narednoj godini, da cijene idu što manje gore, te da bude više novca u kućnom budžetu, kao i da nas sve što nas čeka u narednoj godini dočeka na malo drugačiji način nego do sada, kada smo živjeli vrlo stresno, sa svim poskupljenjima i očekivanjima da će se nešto bolje desiti.

Nadam se da je zaista došlo vrijeme da se ostvare naša očekivanja, pa ćemo u novu godinu ući sa tim željama.

Ljiljana Labović Marinković, direktorica Dječijeg pozorišta Republike Srpske

Sa željom da naša djeca budu srećna i bezbrižna tokom svog djetinjstva i odrastanja, da budu zdrava, vesela i nasmijana, a da pod svim vašim krovovima vlada ljubav, razumijevanje, toplina i mir, čestitamo vam dolazak Nove godine. Srećna nam svima, berićetna i bezbrižna bila 2024. godina! Voli vas vaše pozorište!

Mladen Matović, direktor Kulturnog centra Banski dvor

Sebi i čitaocima “Nezavisnih novina” želim zdravu, nasmijanu i u blagostanju provedenu nastupajuću 2024. godinu. Da se svi što manje nerviramo zbog stvari na koje ne možemo uticati i da u ovom prebrzom životnom tempu današnjice obavezno nađemo više vremena za sebe i naše najmilije.

Enis Bešlagić, glumac

U novoj godini želim da se svi što više okrenemo onim pravim vrijednostima, odnosno svojim porodicama, jer mislim da je to osnova svakog društva. Mislim da se treba vraćati komšijama, ljudstvu, prijateljima i da jedni drugima možemo pogledati u oči i biti što smo nekad bili.

Sandra Hotić, predsjednica Udruženja hematologa Republike Srpske

Na donatorskoj večeri “S ljubavlju hrabrim srcima” pokazali smo da zajedno možemo mnogo toga da učinimo, a rezultat koji smo postigli nas čini ponosnim i daje nam obavezu da u narednoj godini ispunimo naš cilj.

Halid Bešlić, pjevač

Poručio bih svim građanima da im želim zdravlje, te da bude mira i prosperiteta. Ovdje je meni najljepše. Možda je klima najbolja u Australiji, jer tamo nema snijega, ali ove ljepote i što je Bog dao malo gdje ima.

Miroslav Ilić, pjevač

Nema tu velike filozofije. Pre svega svima želim zdravlje. Za ostalo ćemo da se snađemo.

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno