Connect with us

Društvo

KAO DA JE PROLJEĆE: Danas toplo, ali kišovito

U BiH danas će oblačno sa slabom kišom i temperaturom vazduha do 16 stepeni Celzijusovih.

U prvom dijelu dana je oblačno i vjetrovito uz povremenu slabu kišu, nešto izraženiju na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Kiša će se i poslije podne i uveče zadržati na jugu i jugozapadu, dok će u ostalim predjelima biti uglavnom suvo.

Maksimalna temperatura vazduha biće od devet do 16, u višim predjelima od šest stepeni Celzijusovih.

Duvaće umjeren, ponegdje i jak jugo koji će održavati i natprosječno toplo vrijeme.

Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Rudo i Čemerno dva, Višegrad i Han Pijesak tri, Sokolac i Kalinovik četiri, Gacko pet, Doboj šest, Drinić sedam, Bileća, Srbac, Sarajevo i Zenica osam, Prijedor i Foča devet, Trebinje, Mrkonjić Grad, Ribnik, Srebrenica i Šipovo 10, Bijeljina i Novi Grad 11, Brčko i Tuzla 12, Banjaluka, Bihać i Neum 13 stepeni Celzijusovih.

Stanje na putevima
Saobraćaj se na većini puteva u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ odvija po vlažnim ili mokrim i klizavim kolovozima na područjima gdje pada kiša, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Na magistralnom putu Rača-Bijeljina u rejonu Balatuna, zbog radova, saobraćaj će se odvijati usporeno, jednom trakom. Na istom pravcu, zbog oštećenja kolovoza i povećane frekvencije teretnih vozila, neophodna je oprezna vožnja, prilagođena stanju i uslovima na putu.

Saobraćaj je zbog odrona potpuno obustavljen na dionici regionalnog puta Vodice-Gornji Podgradci.

Na magistralnom putu Gradiška-Kozarska Dubica, na ulazu u Orahovu, zbog aktiviranog klizišta, saobraćaj se odvija usporeno.

Izmijenjen je režim saobraćaja zbog rehabilitacije magistralnog puta Gradiška-Nova Topola- Klašnice, i izgradnje tri kružna toka na dionici Klašnice jedan-Nova Topola.

Novi režim saobraćaja je i na spoju magistralnih puteva Gradiška-Nova Topola i Čatrnja-Gradiška zbog izgradnje kružne raskrsnice.

Na regionalnom putu Razboj-Rudanka, na lokaciji prevoj LJeskove vode, zbog radova, saobraćaj se za putnička vozila odvija usporeno, dok se teretna vozila preusmjeravaju na alternativni pravac preko Jelaha.

Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta, na magistralnom putu Brod na Drini-granični prelaz Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila saobraćaj obustavljen.

Jednom saobraćajnom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila, saobraćaj se odvija na regionalnom putu Ukrina-Gornja Vijaka zbog aktiviranih klizišta.

Na regionalnom putu Priboj-granica Republike Srpske/FBiH /Šibošnica/, dionica Mačkovac – Piperi zabranjeno je odvijanje saobraćaja za teretna vozila zbog oštećenja mosta u Mačkovcu.

Zabranjen je saobraćaj za teretna vozila ukupne mase veće od 12 tona na regionalnom putu entitetska granica Podkozara-Čajniče-granica Republike Srpske/Crne Gore /Metaljka/.

U FBiH jednom kolovoznom trakom saobraćaj se odvija na magistralnom putu Ključ-Sanski Most /na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka/ zbog aktuelnih radova.

Radovi na redovnom održavanju rasvjete u tunelu Čaklovići na magistralnom putu Tuzla-Kalesija izvode se u noćnim časovima od 23.00 do 5.00 časova, a za to vrijeme vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom.

Do ponoći je zabranjen prevoz eksplozivnih materija u FBiH.

Na graničnom prelazu Velika Kladuša pojačan je intenzitet saobraćaja na izlasku iz BiH, a na ostalim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Društvo

OGROMNA RAZLIKA U IZDVAJANJIMA: Federacija poljoprivrednicima daje mnogo više nego Srpska (FOTO)

Budžet za poljoprivredu u Republici Srpskoj za 2026. godinu isti je kao i nekoliko godina unazad – 180 miliona maraka, bez rasta, korekcije i reakcije na inflaciju, koja je u međuvremenu pojela značajan dio te vrijednosti.

I to bi možda bilo dovoljno, kažu poljoprivrednici, da je novac pravično raspoređen. Istovremeno, za podsticaje u poljoprivredi Federacija BiH izdvaja znatno više.

Dok budžet za poljoprivredu u Srpskoj iznosi 180 miliona maraka, u FBiH je 190 miliona. Kada se pogledaju i ostala izdvajanja, razlike su očigledne, pokazuje analiza koju je radilo Udruženje mljekara RS. Republika Srpska za podršku mladima za pokretanje posla u poljoprivredi izdvaja 470.000 KM, a FBiH 7,7 miliona.

“Što se tiče budžeta, on treba da bude 6%, gotovo 400 miliona. Samo, znaš kako, za sve ima novca, samo nema za nas poljoprivrednike. Svi imputi u našoj proizvodnji rastu, a što se tiče tih subvencija to ništa ne raste, iako shodno našim troškovima treba i subvencije da rastu. I onda, lako vam je isplatiti tih 180 miliona. Ako je bilo prije tri godine 180 miliona, treba da bude makar duplo. Evo vidite po ostalim cijenama koliko je sve otišlo”, kaže Radenko Arsenović, mljekar iz Male Obarske.

Ogroman je jaz u stočarstvu i mljekarstvu.

Premija za tovnu junad u Srpskoj ide do 300 KM, dok u FBiH iznosi 1.000. Premija za mlijeko u Republici Srpskoj iznosi 30 feninga po litru, dok u FBiH ide i do 44 feninga. Podrška po muznoj kravi je oko 2.610 KM u RS, dok u FBiH prelazi 4.028 KM. Posljedice ovakve politike najbolje oslikavaju i ovi podaci – prije deset godina Srpska je imala oko 11.000 proizvođača mlijeka, dok ih je danas manje od 3.200. U isto vrijeme, FBiH ima više od 16.800 proizvođača, iako nema znatno veći broj stanovnika.

“Mi tu trku uveliko gubimo, a to pokazuje broj farmi koje se zatvaraju i broj muznih grla koji rapidno opada. U Federaciji imaju malo bolje regulisan sistem. Oni imaju podsticaj od opštine, kantona i od federacije i faktički dobijaju tri vrste podsticaja, tako da je u nekim kantonima premija za mlijeko prešla 60 feninga”, kaže Arsenović.

U biljnoj proizvodnji situacija je još drastičnija. Za kukuruz u Srpskoj nema podsticaja, dok u FBiH poljoprivrednici dobijaju 700 KM po hektaru. Kod pšenice su iznosi i do duplo veći u FBiH i kreću se do 1.100 maraka po hektaru, naspram 500 KM u RS.

“Treba da se radi na povećanju cijene nekih naših proizvoda. Znate da je najveći problem oko pšenice, posebno u trenutku žetve. Tu je cijena više nego mizerna. Sad, ove godine šta će i kako biti, mi ne možemo na to da utičemo”, kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije”.

I dok se štedi na podsticajima za kukuruz i mlijeko, vlast je otvorila vrata za uvoz. Podaci govore da je samo prošle godine u Republiku Srpsku uvezeno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od oko milijardu i po KM, što domaće proizvođače stavlja u još lošiji položaj, jer sa cijenom svojih proizvoda ne mogu da budu konkurentni na sopstvenom tržištu.

BN

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE NAGLA PROMJENA VREMENA! Pljuskovi, grmljavina i sparina obilježiće današnji dan

Nakon toplog jutra, građane danas očekuje promjenljivo vrijeme uz smjenu sunčanih intervala i naoblačenja. Tokom dana biće toplo i sparno, dok se u poslijepodnevnim i večernjim časovima očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

Jutarnja temperatura kretaće se oko 18 stepeni Celzijusa, dok će najviša dnevna dostići oko 30 stepeni. Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnog i jugozapadnog smjera.

Meteorolozi upozoravaju da su na pojedinim područjima mogući jači grmljavinski procesi uz kratkotrajno pojačan vjetar i veću količinu padavina u kratkom vremenskom periodu.

Građanima se savjetuje oprez prilikom boravka na otvorenom, posebno u poslijepodnevnim časovima kada će uslovi za razvoj nestabilnosti biti najizraženiji.

➡️ Pred nama je tipičan ljetni dan – vruć, sparan i uz mogućnost lokalnih nepogoda.

Nastavi čitati

Društvo

SRPSKA OSTAJE BEZ AKADEMSKE MLADOSTI: Broj studenata prepolovljen!

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj studenata u Republici Srpskoj za nešto više od decenije gotovo je prepolovljen.

Kada je Republički zavod za statistiku počeo pratiti ove podatke, u akademskoj 1996/1997. godini bilo je 9.487 studenata. Uslijedio je period konstantnog rasta koji je trajao gotovo deceniju i po.

-Vrhunac je dostignut u akademskoj 2011/2012. godini, kada je na fakultetima u Republici Srpskoj bilo upisano čak 46.574 studenata.

Godinu ranije indekse je imalo 45.996 studenata, dok je u akademskoj 2012/2013. godini taj broj iznosio 44.720. Međutim, nakon tog perioda počinje kontinuiran pad broja studenata. Iz godine u godinu fakultetske klupe su imale sve manje studenata, a trend smanjenja broja upisanih nije zaustavljen ni danas – govore podaci Zavoda.

Najnoviji podaci pokazuju da je u akademskoj 2025/2026. godini na prvi ciklus studija i integrisane studije upisano 23.878 studenata.

Očito je da fakulteti danas imaju skoro upola manje studenata nego u periodu svog najvećeg uspona.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno