Connect with us

Svijet

LJETNO SKIJANJE POSTAJE PROŠLOST? Alpski glečeri tope se sve brže

Ekstremne vrućine i topljenje glečera skraćuju sezonu ljetnog skijanja u Alpima. Pojedina skijališta ove godine morala su da zatvore staze.

  • Ekstremne vrućine i ubrzano topljenje glečera sve više ugrožavaju ljetno skijanje u Alpima.
  • Zermat, Saas-Fee i Stelvio ove godine morali su da obustave rad, a jedno vrijeme tokom ljeta organizovanog skijanja nije bilo nigdje na sjevernoj hemisferi.
  • Skijališta se zato sve više pripremaju za kraću ljetnu sezonu, koja bi se u budućnosti mogla završavati već u maju ili junu.

Ljetno skijanje decenijama je bilo jedna od posebnosti visokih alpskih skijališta, ali ekstremne vrućine i ubrzano topljenje glečera sve više skraćuju sezonu. Ove godine pojedini centri morali su da obustave rad usred ljeta, a jedno vrijeme skijanja nije bilo nigdje na sjevernoj hemisferi.

Visokoplaninska skijališta poput Zermata i Saas-Feea u Švajcarskoj, Tignja i Les 2 Alpes u Francuskoj i Stelvija u Italiji godinama su privlačila skijaše i tokom toplijih mjeseci.

Međutim, ovog ljeta visoke temperature, nedostatak noćnog smrzavanja i topljenje snijega i glečera primorali su više centara da zatvore skijaške staze iz bezbjednosnih razloga.

Zermat je 1. avgusta privremeno obustavio skijanje zbog “uporno visokih temperatura, nedostatka noćnog zahlađenja, čestih oluja i promijenjenih uslova na snijegu i glečeru”. Bio je to tek drugi put posljednjih godina da je skijanje tamo prekinuto tokom ljeta, nakon 2022. godine.

Saas-Fee je skijanje obustavio 10. avgusta, dok je italijanski Stelvio 15. avgusta zatvoren “do daljeg” zbog toplotnih talasa, izostanka noćnog zahlađenja i ponovnog zamrzavanja snježnog pokrivača.

Kada je 19. jula zatvoreno i skijalište Timberlajn u Oregonu, jedino preostalo ljetno skijalište u SAD, dogodilo se da jedno vrijeme tokom ljeta nigdje na sjevernoj hemisferi nije bilo dostupnog organizovanog skijanja.

Glečeri se mijenjaju pred očima

Instruktor skijanja Sajmon Vels iz Zermata kaže da za gotovo četiri decenije rada nikada nije vidio promjene poput današnjih.

“Jednog trenutka ima mnogo snijega, a onda dođe brutalna, dugotrajna vrućina”, rekao je Vels, navodeći da su na glečerima sada vidljive velike stijene i pukotine koje ranije nisu bile izložene.

Ni francuski Tinj nije pošteđen. Ovo skijalište nekada je koristilo slogan “365 dana skijanja godišnje”, ali se broj dana kada je skijanje moguće tokom godine postepeno smanjuje.

Ove godine na glečeru Grande Mot skijalo se od 20. juna do 20. jula, uglavnom za potrebe međunarodnih skijaških timova.

Klemont Kolen, direktor resursa kompanije koja upravlja skijalištem, kaže da glečer u Tignju svake godine gubi između tri i četiri metra debljine leda.

“Znamo da će za 10 do 15 godina nestati. Veoma je teško to gledati”, rekao je Kolen.

Podaci pokazuju razmjere promjene. Od 1850. godine alpski glečeri izgubili su između 30 i 40 odsto površine i oko polovine zapremine.

Od 2000. do 2023. godine glečeri u centralnoj Evropi, uključujući Alpe i Pirineje, izgubili su oko 39 odsto leda.

Švajcarska, koja ima oko 1.400 glečera, samo je tokom 2025. godine izgubila tri odsto njihove ukupne zapremine, što je četvrti najveći godišnji pad zabilježen do sada. U posljednjoj deceniji nestala je četvrtina švajcarskog glacijalnog leda.

Ljetno skijanje sve kraće

Promjene već utiču na kalendar skijaških sezona. U Les 2 Alpes, na primjer, javnost danas može da skija do kraja maja, dok vrhunski sportisti treniraju do početka jula. Prije 2023. godine bilo je moguće skijati sve do kraja avgusta.

U austrijskom Hintertuksu, koji ima najdužu skijašku sezonu u Austriji, ljetna pauza već je postala uobičajena.

U Tignju kažu da se ljetno skijanje sve više pomjera prema kraju proljeća i početku ljeta – maju i junu – dok bi jul i avgust mogli postati prošlost.

Istovremeno, skijališta se prilagođavaju i turistima nude više planinarenja, biciklizma i drugih aktivnosti tokom ljeta.

To, međutim, ne znači nužno kraj skijanja u Alpima. Stručnjaci i uprave visokih skijališta smatraju da bi glavna zimska sezona još dugo mogla opstati, ali uz promjene u periodu kada su snijeg i temperature najpovoljniji.

“Ljudi moraju da računaju na to da sada često imamo bolji snijeg u martu i aprilu nego u januaru”, rekao je Kolen.

A kada će se glečeri ponovo otvoriti za skijaše?

“Planina odlučuje”, kaže Vels. “Potrebne su nam stabilno niske temperature i snijeg”.

Svijet

TRAMP NE POPUŠTA ZELENSKOM: Šta se dešava iza kulisa?

Administracija Donalda Trampa upozorila je Ukrajinu i evropske saveznike da bi SAD mogle da obustave razmjenu obavještajnih podataka i evropsku nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Uslov je da Kijev prestane s dalekometnim napadima na ruska energetska postrojenja. Tu informaciju CNN-u potvrdila su dva evropska zvaničnika.

Tokom vikenda, State Department i Pentagon uputili su upozorenja ukrajinskim i evropskim zvaničnicima, a američka vojska direktno je kontaktirala komandante u Ukrajini.

Da su SAD zaprijetile obustavom razmjene obavještajnih podataka potvrdio je i drugi izvor upućen u situaciju. O prijetnjama obustavom saradnje i nabavke oružja prvi je izvijestio Financial Times.

“Zovu Kijev… Zovu sve u Evropi“, rekao je jedan od zvaničnika koji je primio poziv iz američkog Ministarstva odbrane.

Zašto SAD prijete obustavom pomoći Ukrajini?

Prijetnje dolaze u vrijeme dok je predsjednik Donald Tramp izrazito ljut na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije.

Tramp već dugo smatra da je rat između Ukrajine i Rusije odgovoran za rast cijena dizela na svjetskom tržištu i zahtijeva da obje strane prekinu napade na energetska postrojenja. Visokim cijenama doprinio je i američki sukob s Iranom.

Tramp je ranije u nedjelju objavio da su se Rusija i Ukrajina dogovorile o, kako ga je nazvao, “energetskom primirju”.

Izvor blizak Zelenskom tvrdi da je takav razvoj događaja bio iznenađenje.

“Ukrajina podržava primirje i važno je da ga podrži i Rusija. Čekamo detalje s američke strane“, napisao je Zelenski na mreži X nakon Trampove objave.

Šta bi Ukrajina izgubila ako SAD obustave pomoć?

Jedan evropski zvaničnik izjavio je za CNN da su razmjena obavještajnih podataka i nabavka oružja “ključni“ za Ukrajinu. Prijetnju je opisao kao “tužan dan“ za Kijev i njegove saveznike. Ako se američke prijetnje ostvare, posljedice po ukrajinsku odbranu bile bi trenutne.

Američki obavještajni podaci ključni su za ukrajinsku odbranu od ruskih balističkih projektila jer otkrivaju lokacije lansera, kao i ciljeve i vrijeme napada. S druge strane, obustava nabavke oružja, koja se sprovodi putem mehanizma PURL (Prioritized Ukraine Requirements List), najteže bi pogodila isporuke raketa-presretača za sistem Patriot. Ukrajini tih projektila ionako kritično nedostaje, naročito jer je Rusija pojačala napade raketama i dronovima širom zemlje.

Prema izjavi drugog evropskog zvaničnika za CNN, NATO tokom vikenda još nije zabilježio promjene u programu PURL.

Trampova administracija nije prvi put posegnula za ovakvim mjerama.

Razmjena obavještajnih podataka s Ukrajinom već je bila obustavljena u martu 2025. godine, nakon napetog sastanka Zelenskog i Trampa u Ovalnom kabinetu. Saradnja je kasnije obnovljena, i to nakon što je Ukrajina na pregovorima u Saudijskoj Arabiji prihvatila američki prijedlog primirja.

Zbog čega su odnosi Trampa i Zelenskog ponovo zaoštreni?

Ove prijetnje dodatno će zakomplikovati već napete odnose između Trampa i Zelenskog, prenosi Index.hr.

Dvojica predsjednika proteklih dana sukobila su se oko američkog dogovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o snabdijevanju tržišta ruskim dizelom. Američki zvaničnik ranije je za CNN izjavio da su upravo kontinuirani ukrajinski napadi na rafinerije djelimično podstakli Trampa na sklapanje tog dogovora.

Tramp je u subotu sugerisao da bi Ukrajina trebalo da zamijeni Zelenskog i dobije novog lidera.

Nastavi čitati

Svijet

Želi da preimenuje Atlantski ili Tihi okean u “TRAMPOV OKEAN” prije isteka mandata!

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da razmišlja o preimenovanju Atlantskog ili Tihog okeana u „Trampov okean“ ili „Okean Amerike“, i to prije isteka svog predsjedničkog mandata.

Tokom obraćanja biračima u saveznoj državi Tenesi, Tramp je podsjetio na svoju inicijativu da se jezero Ontario preimenuje u Jezero Amerika.

„Razmišljao sam ili o Atlantiku ili o Pacifiku. Mi ga zovemo ‘Trampov okean’ ili ‘Okean Amerike’. Trebalo bi da to uradimo prije nego što odem“, rekao je Tramp.

Ranije danas Tramp je izjavio i da njegova administracija razmatra preimenovanje Ormuskog moreuza po američkom predsjedniku.

U septembru je Tramp potpisao naredbu kojom se jezero Ontario preimenuje u Jezero Amerika. Jezero je dio sistema Velikih jezera i nalazi se na granici Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, između američke savezne države Njujork i kanadske pokrajine Ontario.

Kanadski premijer Mark Karni izjavio je da će Kanada nastaviti da koristi dosadašnji naziv jezera.

(Agencije)

Nastavi čitati

Svijet

SVALIO SVU KRIVICU NA RUSIJU, PA TRAŽI MILOST! Zelenski priznao da ne može izdržati udare na energetiku, nudi ustupak Kremlju!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izneo je danas tvrdnju da je stvarni uzrok rata u Evropi “Rusija i isključivo Rusija”, uz poruku da će Ukrajina biti spremna da obustavi udare na ruske naftne rafinerije ukoliko Rusija prestane da gađa ukrajinsku energetsku infrastukturu.

On je, u objavi na mreži Iks, optužio ruskog predsednika Vladimira Putina da ne želi da obustavi udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu iako bi to, kako Zelenski tvrdi, Putin to mogao da uradi “već danas”.

“Ukrajina će biti spremna da prestane sa udarima na ruske rafinerije nafte ako Rusija prestane da udara na našu energetsku infrastrukturu. Bilo kakvi koraci ka deeskalaciji moraju biti uzajamni i podržani stvarnim garancijama. Zahvalan sam svim našim hitnim službama koje rade na otklanjanju posledica brutalnih ruskih udara”, objavio je Zelenski na mreži Iks.

Potvrdio je da su jutros završene operacije potrage i spasavanja u Zaporožju, gde su, kako je naveo, u ruskim napadima poginule 23 osobe a među žrtvama je i četvoro dece.

“Jutros su Rusi pogodili petospratnu stambenu zgradu u Slavjansku – ceo jedan deo zgrade je uništen, a ljudi su možda još uvek pod ruševinama. I ovo se nastavlja nesmanjenim intenzitetom. Samo ove nedelje Rusi su upotrebili oko 1.450 avio-bombi, 75 projektila različitih tipova i više od 1.640 jurišnih dronova, od kojih je oko 60 odsto na mlazni pogon”, naveo je Zelenski.
Najavio je dalju koordinaciju sa ukrajinskim partnerima i razgovore sa evropskim liderima.

“Praktično svakog dana koordiniramo na različitim nivoima i radimo na dodatnim odbrambenim paketima, pre svega na PVO sistemima i municiji za borbene avione. Sve ovo služi zaštiti života našeg naroda i interesa Ukrajine”, poručio je predsednik Ukrajine.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno