Connect with us

Društvo

Srpskoj potrebne hraniteljske porodice

Potreba za hraniteljskim porodicama u Srpskoj je zaista velika, jer je djeci bez roditeljskog staranja neophodna briga i podrška koju ne mogu dobiti nigdje drugo.

Zbog toga je, kako kažu naši sagovornici iz centara za socijalni rad, potrebno što više govoriti o značaju i promociji ovih porodica.

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka za “Nezavisne” ističu da je velika potražnja za većim brojem hraniteljskih porodica.

“Postoje djeca koja su u podršci našeg centra i koja zaslužuju život u boljoj i srećnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega je potreban dodatni angažman cjelokupne zajednice, a koja bi se dodatno senzibilisala za potrebe zaštite djece i njihovih elementarnih prava. Trenutno je u hraniteljske porodice smješteno 65 djece”, kazali su iz Centra.

Kako navode, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti djeca borave u hraniteljskim porodicama do završetka redovnog školovanja ili do navršene 26. godine.

“Naknada za izdržavanje djeteta iznosi 445 KM + 251 KM naknada za hraniteljski rad, što ukupno iznosi 696 KM. Za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Banjaluka mogu se prijaviti i hranitelji iz drugih opština”, dodali su oni.

Ističe da se naknada za hranitelje obračunava po korisniku i iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici Srpskoj ostvarene u prethodnoj godini.

“Osim toga, naknada za rad hranitelja koji zbrinjava dijete sa smetnjama u razvoju i dijete sa društveno neprihvatljivim ponašanjem obračunava se u iznosu od 35 odsto od prosječne neto plate u Srpskoj ostvarene u prethodnoj godini. Ova naknada se mijenjala vremenom, a povećava se u zavisnosti od povećanja prosječne neto plate”, rekli su iz Centra.

Ista situacija je i u Prijedoru, pa tako iz njihovog centra naglašavaju da je potrebno raditi na promociji hraniteljskih porodica, ulozi hranitelja i njihovom značaju.

“U Prijedoru postoji 30 hraniteljskih porodica koje su prošle obuku za bavljenje hraniteljstvom te je kod njih smješteno 31 lice. Postoji velika potreba za hraniteljima, međutim, ljudi se teško opredijele za bavljenje ovim poslovima, te su najčešće u pitanju srodničke hraniteljske porodice”, naveli su iz Centra za socijalni rad Prijedor.

Kod ovih 30 hraniteljskih porodica, kako kažu, zbrinuto je 18 djece do 18 godina starosti, dok preostali štićenici imaju između 18 i 26 godina.

“Djeca u hraniteljskim porodicama borave dok se ne steknu uslovi za povratak u biološku porodicu. Prilikom zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu djeca žive kod hranitelja koji preuzimaju kompletnu brigu o zdravlju, školovanju, vaspitanju djeteta”, kazali su iz Centra.

Dodaje da za hranitelje koji nisu prošli obuku za bavljenjem hraniteljstvom naknada iznosi 409 KM, a za hraniteljske porodice koje su prošle obuku 660 KM.

S druge strane, u Trebinju postoje samo tri hraniteljske porodice.

“Trenutno je jedna porodica zainteresovana za hraniteljstvo i u toku je njihova procjena podobnosti za sticanje statusa hraniteljske porodice. Smatramo da broj hraniteljskih porodica koje imamo nije dovoljan i zbog toga se kontinuirano promoviše ovaj oblik zbrinjavanja djece bez adekvatnog roditeljskog staranja”, naveli su iz Centra za socijalni rad Trebinje.

Kako su naveli, trenutno je u tri porodice zbrinuto petoro djece, i to u dvije porodice po dvoje djece, dok je u jednoj porodici jedno dijete.

“Iz dosadašnje prakse Centra, djeca bez roditeljskog staranja ostvaruju pravo na zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu do završetka srednje škole, a do 26. godine života ostvaruju pravo na pomoć za školovanje i osposobljavanje omladine bez roditeljskog staranja. Dosad nismo imali djece koja po napuštanju hraniteljske porodice nemaju riješeno stambeno pitanje. Centar nastoji pomoći kod zaposlenja djeci koja ne nastavljaju školovanje”, rekli su iz ovog centra.

Dodaju da se naknada za rad hranitelja obračunava po korisniku, dok se troškovi za izdržavanje korisnika utvrđuje u iznosu od 60 odsto od prosječne cijene usluga u tekućoj godini za korisnika smještenog u ustanovu socijalne zastite, čiji je osnivač Vlada Republike Srpske, pa tako ukupna naknada za jedno dijete iznosi 663,50 KM.

Related Topics:

Društvo

SITUACIJA JE OZBILJNA! Poznati detalji epidemioloških mjera u Sarajevu

Na osnovu epidemiološkog izvještaja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i njihovog prijedloga za proglašenje epidemije Leptospiroze na području KS, kao i uz stručno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, te uz saglasnost Federalnog ministarstva zdravstva, ministar zdravstva KS Enis Hasanović donio je Naredbu o proglašenju epidemije zarazne bolesti Leptospiroze za ugroženo područje, teritorij Kantona Sarajevo.

Poznati su i detalji koje epidemiološke mjere predviđaju.

“Za vrijeme trajanja epidemije zarazne bolesti Leptospiroze preduzimaju se mjere predvidene Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službene novine Federacije BiH”, broj 29/05), i to kako slijedi: prijavljivanje, epidemiološko ispitivanje, nadzor nad oboljelim osobama, zdravstveno prosvjećivanje stanovništva, pojačana protivepidemijska deratizacija, vanredna dezinfekcija vozila javnog prevoza, pojačano pranje ulica i trotoara, povećana higijena parkova i odvoz smeća, usmjereni inspekcijski nadzor od strane Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i provođenje drugih mjera koje naredi ministar zdravstva Kantona Sarajevo, odnosno Vlada Kantona Sarajevo, a po preporukama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo”, navodi se u Naredbi, a prenose Nezavisne.

Iz Ministarstva zdravstva poručuju da prate novonastalu situaciju, a građane pozivaju da se drže mjera po preporukama Zavoda za javno zdravstvo KS, koje se mogu pronaći na internetskoj stranici Zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

TRANSPORTERI DIŽU USTANAK Ako Vlada FBiH ne reaguje do 1. juna, slijedi javno prozivanje odgovornih!

Konzorcijum “Logistika BiH” uputio je zvanično pismo Nerminu Nikšiću, premijeru Federacije BiH zahtjevajući hitan sastanak i formiranje radne grupe za pokretanje ključnih reformskih mjera koje se odnose na fiskalni, poreski i zakonodavni okvir sektora međunarodnog drumskog transporta.

U pismu se izražava zabrinutost zbog višestrukih dopisa na koje izostaje odgovor već više od mjesec dana. Kako se navodi, i dalje su prisutni brojni apsurdi na terenu, prevoznici koji legalno obavljaju djelatnost s važećim državnim licencama bivaju sankcionisani od strane kantonalnih i federalnih inspektora, čak i prilikom prijevoza između gradova unutar Federacije, poput rute Ljubuški–Tuzla. Osim toga, vozači su kažnjavani zbog nepoštovanja kantonalnih propisa, iako postoji jasno definiran državni zakon o radu mobilnih radnika.

“Ovakva pravna fragmentacija direktno uzrokuje nepotrebne troškove, ozbiljnu pravnu nesigurnost i ometa efikasan protok roba i usluga,” navodi se u saopštenju Konzorcijuma.

Dodaju da je stanje postalo neodrživo i postavljaju rok ukoliko se do 1. juna ne postigne institucionalni pomak, Konzorcijum će 16. juna javno objaviti spisak svih institucija i pojedinaca koji su ignorisali pozive na dijalog i odbili pružiti podršku sektoru koji čini preko 90 posto unutrašnje robne distribucije u FBiH, ulaže više od 3 milijarde eura, i direktno zapošljava više od 47.000 radnika.

“U cilju konkretnog djelovanja, predložemo osam mjera koje bi predstavljale osnov za djelovanje buduće radne grupe, a to su povećanje dnevnica za vozače, izmjena Zakona o porezu na dobit, omogućavanje prenosa poreskih olakšica, uvođenje podsticaja za ekološki prihvatljiva vozila, reforma sistema fiskalizacije, priznavanje transporta kao izvozne usluge, uvođenje pisane poreske komunikacije, povrat trošarina na dizel gorivo”, navode u saopštenju.

Ističu da je potrebno da se hitno odredi termin sastanka, kako bi pokrenuli zajednički rad na rješavanju problema.

U pismu se ističe i zabrinutost zbog sve učestalije prakse da rad carinskih terminala zavisi od subjektivne procjene federalnih i kantonalnih inspektora. Takvo stanje, poručuju, uvodi nesigurnost u čitav lanac snabdijevanja i onemogućava normalno funkcionisanje tržišta.

“Sektor drumskog transporta nije samo još jedan privredni segment, on je krvotok ekonomije FBiH. Naša preduzeća žele ostati, ulagati i rasti u Bosni i Hercegovini, ali bez hitne reakcije, prijeti im gašenje, a radnoj snazi – iseljavanje”, dodaju iz Konzorcijuma.

Nastavi čitati

Društvo

TUZLANSKI AERODROM U PROBLEMU Drastičan pad putnika, Banjaluka ih pretekla prvi put nakon godina dominacije!

Aerodrom Tuzla je u aprilu ostvario 21.724 putnika što je više nego u aprilu prošle godine kada je ostvario 14.737 putnika.

Ali, to je daleko manje nego 2023. kada je imao čak 53.076 putnika.

Aerodrom je od početka godine ostvario 86.519 putnika, daleko manje od Banjaluke koja je ostvarila 134.922 putnika, iako je godinama Tuzla imala više putnika od Banjaluke, piše Zamaaero.

Nastavi čitati

Aktuelno