Guverner Floride Ron de Santis proglasio je vanredno stanje u pet južnih okruga te savezne američke države, nakon što su obilne padavine poplavile oblast u kojoj živi više od osam miliona ljudi.

Nekim oblastima, uključujući dijelove okruga Brovard i Majami-Dejd, prijete poplave opasne po život, saopštila je Nacionalna meteorološka služba, prenosi Rojters.

– Nekoliko mjesta prijavilo je između 45 i 63 centimetra kiše od ponedjeljka – rekao je Bob Oravek, prognostičar iz Centra za predviđanje vremena u Koledž Parku, Merilend.

Dodao je da se oluja sporo razvija, a da će trajati do subote ujutru.

Ne očekuje se da će se nevrijeme pretvoriti u tropsku oluju, ali prognoze navode da će naredna sezona imati veliki broj uragana.

Međunarodni aerodrom u Majamiju i Međunarodni aerodrom Fort Loderdejl-Holivud otkazali su ili odložili rekordnih 1.200 letova u srijedu, a očekuje da će se problemi u vazdušnom saobraćaju nastaviti do kraja radne nedjelje, prenose mediji.

U medijskim izvještajima i objavama na društvenim mrežama prikazani su zaustavljeni automobili i ljudi kako gaze ulicama prekrivenim vodom do bokova, ili veslaju u malim čamcima i kajacima.

U nekim oblastima voda je preplavila travnjake i stigla do ulaznih vrata kuća i drugih zgrada.

Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Dramatične scene odvijale su se u četvrtak uveče u stambenom naselju u Hamburgu. Prema pisanju medija, njemačka policija ubila je muškarca nakon što je otvorio vatru na njih. On je osumnjičen da je prije toga zapalio svog oca u stanu.

U četvrtak uveče oko 11.35 sati, stanovnici zgrade u Hamburgu pozvali su policiju zbog “muškarca koji se ponaša nenormalno”.

U isto vrijeme obaviještena je i vatrogasna brigada, koja je pružila pomoć napadačevom ocu zbog teških opekotina.

Kako prenosi “Bild”, sumnja se da je sin zapalio oca na spavanju. Nesrećnom čovjeku je pružena pomoć na licu mjesta, nakon čega je prevezen u bolnicu.

U međuvremenu, sin se zabarikadirao u stanu. Kada je policija pokušala da ga uhapsi, on se pojavio na terasi naoružan i ispalio nekoliko hitaca u pravcu policije.

Patrole su odmah zatražile podršku, pa su stigle snage za specijalne operacije. Kada su stigli na lice mjesta, muškarac je ponovo otvorio vatru na policiju. Službenici za specijalne operacije su pucali na čovjeka i pogodili ga. Kako je saopštila policija, napadač je podlegao povredama na licu mjesta. Niko od policajaca nije povrijeđen.

Za sada nije poznato šta je dovelo do toga da sin zapali oca, niti je poznato stanje žrtve.

Policija nastavlja sa istragom, prenosi “Telegraf”.