Connect with us

Politika

OD EVROPSKOG PUTA ĆE PROFITIRATI DRUGI: BiH zaglavljena bez reformi

Crna Gora, Sjeverna Makedonija, a možda i Albanija biće prve tri zemlje koje bi u 2024. godini izvjesno mogle najviše profitirati od novog Plana za rast EU za region zapadnog Balkana.

Srbija bi, ukoliko dođe do napretka u dijalogu između Beograda i Prištine, mogla naknadno da se pridruži, a BiH je i dalje zaglavljena u nedostatku reformi, smanjivanju medijskih i građanskih sloboda i nepostojanju političke volje da dođe do napretka u evropskim integracijama.

Kako kažu u Evropskoj komisiji, plan koji je predstavljen u novembru težak je šest milijardi evra, a sadrži četiri komponente: jačanje ekonomskih integracija regiona u zajedničko tržište EU, stvaranje jedinstvenog tržišta među državama na zapadnom Balkanu, ubrzavanje reformi koje se tiču temeljnih ljudskih prava i finansijska pomoć za sprovođenje svih ovih reformi.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže za “Nezavisne” da EU i ključne zemlje članice smatraju da je ovaj plan dobra i poštena ponuda za region i ne očekuje da će Brisel ponuditi neke drugačije ili dodatne benefite.

“U tom smislu razgovarati o tome da će EU u ovoj godini za region izaći s nekom većom ponudom s obzirom na to da imamo izbore za Evropski parlament, ali i neke važne nacionalne izbore je nerealno ukoliko ne dođe do nekih dramatičnih promjena u regionu”, smatra on. Pod dramatičnim promjenama Ćerimagić smatra ili upadanje regiona u negativnu spiralu nasilja ili smanjenja bezbjednosti, što bi automatski natjeralo EU da redefiniše svoj plan, ili da dođe do drugačije političke ponude iz samog regiona.

“Zasad su poruke koje stižu iz Beograda, Skoplja i Sarajeva da je Program za rast odličan i da je dobro što je donesen i zato je teško očekivati da će EU izaći sama s nečim puno većim ako već same zemlje ne traže više”, smatra on.

I Ćerimagić smatra da su zasad Crna Gora, Sjeverna Makedonija i možda Albanija zemlje koje imaju najviše šansi da prihvate plan.

“Mišljenje EU je da sada za region postoji dobra ponuda i da će one zemlje koje žele da provode reforme kao što su Crna Gora, potencijalno Sjeverna Makedonija nakon izbora i sve češće spominjana Albanija, raditi na provođenju plana. EU očekuje da će na osnovu toga plan pokrenuti ne samo te zemlje, nego naknadno i ostatak regiona”, smatra on.

U regionu se i dalje najveća debata vodi o tome da li će se regionalne evropske integracije sprovesti kroz ‘Otvoreni Balkan’, inicijativu koju su započele Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, ili kroz Berlinski proces, koji je inicirala Angela Merkel, njemačka kancelarka, prije nekoliko godina.

Berlinski proces obuhvata sve zemlje u regionu, ali je manje napredovao od “Otvorenog Balkana”, koji, međutim, obuhvata samo tri zemlje.

Staša Košarac, ministar za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose, rekao je da će pozvati privrednike u FBiH da zajedno lobiraju u Sarajevu da se BiH priključi “Otvorenom Balkanu”.

“Vidljivo je da privrednici Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije imaju određene benefite, a naši nemaju. Јa ću tu uložiti dodatne napore, prije svega sa privrednicima iz FBiH, da to pitanje otvorimo. U nekim razgovorima oni su jasni u stanovištu da to treba da uradimo, ali žao mi je što postoje neki otpori u Predsjedništvu BiH da to stavimo u fokus”, rekao je Košarac.

Edi Rama, premijer Albanije, koji je prije nekoliko mjeseci rekao da je “Otvoreni Balkan” ispunio svoju svrhu, sada tvrdi da je bio pogrešno shvaćen.

“Nikad nisam rekao da sam zatvorio ‘Otvoreni Balkan’, to je smiješan izraz. Rekao sam nešto sasvim drugo što je rečeno u određenom kontekstu i izričito sam rekao da je to ispunilo svoju misiju u tom kontekstu, ali da je sama inicijativa poput drugih inicijativa i koju ja ne zatvaram niti otvaram”, rekao je Rama na novogodišnjoj pres-konferenciji u Tirani.

Politika

BORENOVIĆ “Zašto ćute o svojoj ulozi i odgovornosti oko “Viaducta”?”

Zašto SNSD ćuti o svojoj ulozi i odgovornosti u vođenju i gubitku ovog nevjerovatnog arbitražnog spora?”, upisao je Borenović. Ministar finansija BiH, inače generalni sekretar SNSD-a priča o svemu, osim o uzrocima i nastanku skandaloznog duga od, sad već, 113 miliona KM i ulozi njegove SNSD vladajuće strukture u ovom izgubljenom arbitražnom sporu koji će koštati Republiku Srpsku i BiH ogroman stomilionski iznos, rekao je poslanik PDP-a u PD PS BiH Branislav Borenović i upitao zašto SNSD ćuti o svojoj ulozi i odgovornosti u vođenju i gubitku ovog nevjerovatnog arbitražnog spora.

“Šta je Dodikova i SNSD-ova vlast radila poslednjih godina, cijelu deceniju su (ne)namjerno propuštali ili pogodovali ili saučestvovali da razni likovi očerupaju silne novce, šta su radile pravosudne i policijske strukture, da li su bili sputavani u svom poslu, mnogo pitanja i prostora za ozbiljne istražne radnje i krivično gonjenje svih u ovom organizovanom koruptivnom lancu”, pita Borenović.

Dodaje da je zato juče na Predstavničkom domu Parlamenta BiH usvojen izvještaj sa javnog saslušanja vezano za arbitražne postupke i zaključke kojima traže hitno i adekvatno pravosudno postupanje jer, kako naglašava, ako se ne zaustavi, ne sankcioniše i ne stane u kraj ovakvom pojavnom obliku banditizma, postoji potencijalna finansijska opasnost od još nekoliko nadolazećih arbitražnih procesa teških 2 milijarde KM.

“Inače za ovih 113 miliona KM, koje ministar finansija (turizma) BiH, planira da isplati na “adekvatan” račun, može se izgraditi i potpuno opremiti 10 škola i 30 vrtića u Srpskoj i BiH”, zaključio je Borenović.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

VISOKI AMERIČKI ZVANIČNIK STIGAO U BiH! Evo kakvu poruku donosi

Visoki zvaničnik Kancelarije za evropske i evroazijske poslove SAD-a Brendan Hanrahan sastao se danas s najvišim državnim zvaničnicima Bosne i Hercegovine.

Kako je saopšteno iz američke ambasade Hanrahan se sastao s članovima Predsjedništva Željkom Cvijanović i Željkom Komšićem, predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto i ministrom spoljnih poslova Elmedinom Konakovićem.

“U ovim konstruktivnim razgovorima naglasio je važnost regionalne stabilnosti i podstakao izabrane zvaničnike BiH da zajedno rade na boljoj budućnosti utemeljenoj na ekonomskom prosperitetu”, navedeno je u objavi.

Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine je saopšteno da su članovi Predsjedništva BiH izrazili su zahvalnost SAD-u za kontinuiranu pomoć koju pružaju BiH i iskazali interes da se dobra saradnja BiH i SAD-a nastavi i u budućnosti.

Važna tema današnjeg susreta bila je i ekonomska saradnja dvije zemlje. Sagovornici su se složili da je potrebno inicirati aktivnosti koje će biti usmjerene na održiv i ubrzan ekonomski rast, posebno u oblastima, energetike, transportne infrastrukture i povećanom obimu američkih investicija u BiH.

V.d. pomoćnik državnog sekretara SAD-a za Evropu i Euroaziju Hanrahan je ponovio da SAD ostaju čvrst i posvećen partner Bosni i Hercegovini te da nastavljaju jačati odnos dvije zemlje zasnovan na miru, stabilnosti i zajedničkim ekonomskim ciljevima i prosperitetu.

Pozvao je sve strane na deeskalaciju političke situacije i naglasio da domaće vlasti trebaju zadržati lidersku ulogu o očuvanju stabilnosti i omogućavanju prosperiteta za građane u BiH.

Iz Ministarstva spoljnih poslova je saopšteno da su tokom konstruktivnog razgovora ministra Elmedina Konakovića i Brendana Hanrahana razmijenjena su mišljenja o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji i regiji, te razmatrane mogućnosti za dalji razvoj bilateralnih odnosa Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.

Hanrahan je prenio jasne poruke podrške miru, stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, naglašavajući značaj očuvanja suvereniteta zemlje i funkcionalnosti njenih institucija. Osudio je secesionističku retoriku i aktivnosti koje ugrožavaju stabilnost i koheziju države.

Ministar Konaković je istakao da je spoljnopolitički prioritet Bosne i Hercegovine napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu.

Informisao je sagovornika o izazovima sa kojima se zemlja suočava u procesu evroatlantskih integracija, te naglasio važnost kontinuirane podrške partnera poput Sjedinjenih Američkih Država.

Ministar Konaković se zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama na dosadašnjoj snažnoj podršci Bosni i Hercegovini, njenom suverenitetu i evroatlantskoj perspektivi, izražavajući nadu u nastavak bliske saradnje i zajedničkog rada na očuvanju stabilnosti i prosperiteta zemlje.

Radi se o značajnoj posjeti u trenutku kada nije jasno kako će se definisati i postaviti američka politika prema Bosni i Hercegovini, posebno u situaciji u kojoj još uvijek nije imenovan ni ambasador u ambasadi u Sarajevo.

(Klix) Foto: X

Nastavi čitati

Politika

IRB UVODI MJERE ŠTEDNJE: Manje plate upravi, bez službenih vozila i kartica

Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske najavila je naplatu potraživanja bez obzira na pritiske, kao i racionalizaciju troškova na nivou Uprave Banke.

Kako su naveli, IRB usmjeriće sve kapacitete na intenzivnu i pravno utemeljenu naplatu potraživanja, bez selektivnog pristupa i bilo kakvog kompromisa.

Ova odluka biće realizovana bez osvrtanja na bilo koji pritisak dužnika, ukoliko je postojao u prethodnom periodu, istakli su iz IRB-a i dodali da Banka u prethodnom periodu nije u potpunosti koristila sve pravne mehanizme u postupcima naplate dospjelih potraživanja.

“Paralelno s tim, u fokusu će biti redefinisanje i modernizacija kreditnih linija, koje će biti jasno usmjerene prema potrebama stanovništva i sektora mikro biznisa”, poručili su iz Banke.

Na sjednici, kojom je predsjedavao, vršilac dužnosti direktora IRB-a Boris Knežević, konstatovano je da unutar Banke postoji prostor za optimizaciju organizacione strukture s ciljem efikasnijeg korišćenja postojećih kadrovskih potencijala i unapređenja uslova rada, kojim su do kraja godine moguće uštede oko 500.000 KM.

“Mjere racionalizacije dostavljene su Nadzornom odboru IRB-a na razmatranje i usvajanje. Procijenjena ušteda po osnovu ovih mjera iznosi oko 500.000 KM do kraja tekuće godine, odnosno približno 1.000.000 KM u 2026. godini”, precizirali su iz IRB-a.

U tom kontekstu, Knežević je pokrenuo inicijativu za racionalizaciju troškova na nivou Uprave Banke, kroz umanjenje plata direktora i članova Uprave za 20 odsto, ukidanje prava na korišćenje službenog vozila 24 časa, ukidanje svih troškova mobilne telefonije za članove Uprave.

“Biće ukinute sve naknade za članstvo u komisijama koje su imali članovi Uprave, korišćenje poslovnih kartica od strane članova Uprave, kao i troškovi po osnovu sponzorstava i donacija na nivou cjelokupne Banke”, ističe se u saopšteu.

Navedene mjere isključivo se odnose na Upravu Banke, a svi ostali nivoi upravljanja i zaposleni neće biti predmet bilo kakvih korekcija, budući da su njihova primanja i troškovi poslovanja već usklađeni sa realnim i održivim standardima.

Iz IRB-a su naglasili da ostaju posvećeni principima odgovornog upravljanja, transparentnosti i efikasnosti s ciljem da Banka postane moderna i razvojno orijentisana institucija u službi građana i privrede Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno