Connect with us

Svijet

NAJVEĆA EMIGRACIJA U POSLJEDNJIH 70 GODINA: U Njemačku se za godinu dana doselilo 2,7 miliona ljudi

Prema izvještaju, 2,7 miliona ljudi je došlo u Njemačku 2022. godine

Neto imigracija u Njemačku dostigla je najviši nivo ikada zabilježen 2022. godine, a ovaj rekord se pripisuje posljedicama rata u Ukrajini. Savezna kancelarija za migracije i izbjeglice saopštila je u Nirnbergu da se radi o 1,5 miliona ljudi, što znači da je statistika više nego učetvorostručena u odnosu na godinu dana ranije.

Prema izvještaju, 2,7 miliona ljudi je došlo u Njemačku 2022. godine, dok je 1,2 miliona emigriralo. Ovo je rezultiralo najvećom neto imigracijom od kada je statističko mjerenje migracije počelo 1950. godine. Rusija je napala Ukrajinu početkom 2022. godine, zbog čega su mnogi Ukrajinci potražili utočište u Njemačkoj.

“Ovo ima veze sa efektima sustizanja poslije pandemije korona virusa 2020. i 2021, ali prije svega sa ruskim agresivnim ratom u Ukrajini, koji je primorao milione ljudi da pobjegnu”, rekla je statističarka Suzan Vorbs. Prema brojkama, 41 odsto svih migranata u Njemačku 2022. došlo je iz Ukrajine, a slijede Rumunija (8 odsto), Poljska (4 odsto) i Turska (3 odsto). Većina ljudi koji odlaze vraćaju se u Rumuniju, Ukrajinu, Poljsku i Bugarsku. Ukrajinci su počeli da se vraćaju u svoju zemlju kada je postalo jasno da će se rat razvući i da Rusija neće moći brzo da pobijedi.

Related Topics:

Svijet

SUDARILA SE DVA BRODA NA DUNAVU! Ima poginulih i nestalih!

Sudarili su se brod hotel i manje plovilo.

Dvije osobe su poginule, a pet se vodi kao nestalo kada su se dva broda sudarila na Dunavu, kod mađarskog grada Veroce, oko 50 kilometara sjeverno od Budimpešte, saopštila je danas policija.

Kako prenosi index.hu, nesreća se dogodila u subotu veče, a nastradali su muškarac i žena.

Prema navodima portala, sudarili su se brod hotel i manje plovilo.

Nastavi čitati

Svijet

UTVRĐENA TAČNA LOKACIJA NESREĆE: Snimak sa mjesta gdje je pao helikopter u kom se nalazio iranski predsjednik

Objavljen je snimak mejsta gdje je pao helikopter u kom je bio iranski predsjednik.

Helikopter sa iranskim predsjednikom Ibrahimom Raisijem srušio se na sjeverozapadu zemlje.

Ubrzo su se sve raspoložive ekipe uputile na mjesto pada.

“Tačna lokacija nesreće je utvrđena, za nekoliko minuta stižemo do posljednjeg GPS signala koji je uputio helikopter”, rekao je jedan od spasilaca Crvenog polumjeseca.

Raisi se vraćao sa ceremonije otvaranja brane na granici Irana i Azerbejdžana i tada se njegov helikopter srušio pri slijetanju u regiji Varzakan, 600 kilometara od Teherana. Ova regiju karakterišu planinski vijenci i nepristupačan teren. Varzakan pripada iranskoj pokrajini Istočni Azerbejdžan.

Na mapi ispod možete videti tačnu lokaciju Varzakana na mapi Irana.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog zalaganja za prava žena u Iranu OSUĐENA NA ROBIJU I BIČEVANJE

Narges Mohamadi, iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir, koja se nalazi na odsluženju 12-godišnje zatvorske kazne objavila je da se suočava s novim suđenjem nakon što je optužila snage bezbjednosti za seksualno zlostavljanje žena.

U poruci iz zatvora Evin u kojem se nalazi, gospođa Mohamadi je rekla da se suđenje odnosi na objavu u kojoj je osudila rat za koji tvrdi da režim u Iranu vodi protiv žena.

Njen advokat, Mostafa Nili, rekao je da će se sud sastati u nedjelju kako bi razmotrio nove optužbe za “širenje propagande protiv Islamske Republike”.

U svojoj poruci, objavljenoj na stranici Fondacije Narges, Mohamadijeva je rekla da je to četvrti put u isto toliko godina da je se suočava s “nepravednim i farsičnim sudovima” zbog ukazivanja napada na žene.

52-godišnja nobelovka je objasnila da joj se ovaj put sudi zbog govora protiv modrica na tijelu i pripovijedanja o napadu na novinarku i studentkinju Dinu Galaibaf. Ghalibafova je navodno privedena nakon što je optužila snage sigurnosti da su joj stavili lisice i seksualno je zlostavljali tokom prethodnog hapšenja na stanici metroa, nakon čega je puštena.

Mohamadi poziva na javno suđenje uz prisustvo nezavisnih novinara, aktivista za ljudska prava, aktivista za ženska prava i njenih advokata.

Njena porodica je rekla da joj, uz 12 godina i tri mjeseca zatvora, kazne uključuju i 154 udarca bičem, dvije godine progonstva i razna društvena i politička ograničenja. Uprkos brojnim prijetnjama i hapšenjima, nastavila je sa radom na kampanji protiv obaveznog nošenja vela.

Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 2023. za svoj rad u borbi protiv ugnjetavanja žena u Iranu.

Vlasti u Islamskoj Republici posljednjih sedmica pojačale su akciju kako bi nametnule strogi islamski kodeks oblačenja za žene i uhapsile one koji nisu poslušali, koristeći video nadzor.

Nastavi čitati

Aktuelno