Kompanija “Drvo-Export” iz Teslića je uplatila kompletan iznos potraživanja kompanije “Nova Borja” u stečaju Poreskoj upravi Republike Srpske, potvrdio je CAPITAL predstavnik ove kompanije Srđan Klječanin Rufi. Ukupna cijena za uplatu potraživanja koju je ova kompanija iznijela u postupku licitacije bila je približno 4,25 miliona KM.

“Uplaćen je kompletan iznos i proces je završen. Osnovni dug je iznosio nešto više od 2,8 miliona maraka, ali je sa kamatama on oko 4,25 miliona KM“, rekao je Klječanin za CAPITAL.

Kako je naveo, zaključen je ugovor o ustupanju potraživanja u stečajnom postupku nad “Novom Borjom” uz prethodno pribavljeno mišljenje Pravobranilaštva Republike Srpske.

Klječanin kaže da su svim radnicima “Nove Borje” uplatili sve doprinose.

“Nijedna firma do sad to nije uspjela, ali mi smo sve isplatili odjednom“, kaže Klječanin.

Podsjetimo, Vlada Republike Srpske donijela odluku o prodaji potraživanja Poreske uprave Republike Srpske od Drvne industrije “Nova Borja” u stečaju „Drvo-exportu“, a sve je formalizovala putem javne licitacije.

Radi se o dospjelim obavezama prema Poreskoj upravi Republike Srpske, a koje uključuje doprinose radnika.

Na pitanje zašto kupuju potraživanja “Nove Borje” Klječanin je rekao da žele da imaju potraživanja u ovoj firmi i da se pojave kao najveći povjerioci.

“Nova Borja” gurnuta je u stečaj krajem 2023. godine, zbog duga od 1,5 miliona maraka, nakon što je vlasnik i direktor Stojko Petković raspustio sve radnike, kojima je dugovao nekoliko plata i nije im godinama uplaćivao doprinose.

Potraživanja koja je stečajni upravnik priznao odnosila su se na dugovanja Poreskoj upravi Republike Srpske, ali i drugim povjeriocima, među kojima su i radnici.

Petkovićeva druga fabrika namještaja “Interlignum” u blokadu je otišla u oktobru 2024. godine, a u njoj je prijavljen gubitak od 1,5 miliona KM.

Petković je u međuvremenu poslovanje prebacio na firmu “Interio repro”.

Protiv njega se trenutno vodi više krivičnih postupaka zbog nezakonitog poslovanja u “Novoj Borji”.

(Capital) Foto: Capital

„Putevi Republike Srpske“ dogovorili su sa firmom „HP Investing“ iz Mostara dodatne radove na projektu gradnje istočne obilaznice oko Trebinja za koje će biti izdvojeno još milion maraka.

Međutim, riječ je o 500 metara puta koji se spaja sa magistralnim putem za Nikšić pa se postavlja pitanje kako je moguće da dionica koja predstavlja logičan završetak i spoj sa magistralom nije bila predviđena osnovnim projektom.

Sagovornici Capital-a u svemu vide poznatu pravnu akrobatiku gdje izvođač radova u posao ulazi sa ponudom daleko nižom od realne, a gdje mu se kasnije to namiruje pod izgovorom dodatnih i nepredviđenih radova. „HP Investing“ je ovaj posao dobio nakon velike borbe sa „Fortis grupom“ i ponude od nepunih pet miliona maraka, a koja je za 18.000 maraka bila povoljnija od konkurencije.

Ispostaviće se da se upornost Hasana Pekušića, vlasnika mostarske firme isplatila. Vrijednost dodatnih poslova ne prelazi zakonskih 20 odsto od vrijednosti nabavke pa su i zakonske pretpostavke formalno ispunjene.

„U toku realizacije ugovora došlo je do dodatnih radova, a koje je neophodno izvesti i koji su usljed nepredviđenih okolnosti neophodni za završetak radova i ne mogu se tehnički odvojiti od osnovnog ugovora. Navedeni radovi sadržani su u varijacionom nalogu, koji su odobreni od strane nadzora i projekt menadžera“, navodi se u odluci „Puteva“ o dodatnim radovima.

Za naš portal kažu da prva faza radova na obilaznici podrazumijeva izvođenje zemljanih radova, odnosno miniranje i iskop stijenske mase, dio hidro faze, dio betonskih radova i djelimičnu izradu nasipa.

„Predmet Ugovora o izvođenju dodatnih radova je produženje trase od kraja mosta preko rijeke Trebišnjice do spoja sa Magistralnim putem M6 – put za Nikšić, dakle izgradnja novih 495,46 metara“, kažu u ovom preduzeću.

Oni tvrde da su izmjenama u tehničkom rješenju čak napravili i uštede.

„Na dionici od Nikšičkog puta do mosta, u međuvremenu je uspješno završena eksproprijacija zemljišta te su projektovani potporni zidovi zamijenjeni nasipom, čime je postignut prirodniji izgled trase, ali i ostvarene značajne finansijske uštede u ukupnoj vrijednosti radova“, tvrde oni.

Damjan Ožegović, iz organizacije Transparency international BIH kažu da su nepredviđeni radovi dobar mehanizam za prevazilaženje stvarnih nepredviđenih situacija ali da su pokazali dvije slabosti sistema.

„Jedan je nenamjerno slabo planiranje radova zbog otklonivih nedostataka kroz ovu vrstu ugovora, a drugi je namjerno slabo planiranje sa namjerom kasnijeg nagrađivanja privilegovanog ponuđača“, kaže Ožegović.

Inače, gradnja istočne obilaznice oko Trebinja je počela u martu prošle godine. Cilj je rasteretiti centar grada od teretnog saobraćaja i smanjiti gužve. Rok za završetak prve faze je 36 mjeseci.

Narodni poslanik Milanko Mihajlica i član Predsjedništva PSS poručio je da pitanje južne i istočne interkonekcije mora biti razmatrano ravnopravno i istovremeno na sjednici Predsjedništva BiH, upozoravajući da bi svaki drugačiji pristup mogao imati ozbiljne posljedice po energetske interese Republike Srpske.

On je podsjetio da je još 11. maja 2023. godine Savjet ministara BiH usvojio nacrte osnova sporazuma za vođenje pregovora sa Hrvatskom o južnoj i sa Srbijom o istočnoj interkonekciji, te naglasio da ne postoji nijedan opravdan razlog da se sada razmatra samo jedan projekat.

„Javnost treba da zna zašto Željka Cvijanović nije istovremeno stavila na sjednicu Predsjedništva BiH i istočnu i južnu interkonekciju, nego samo južnu, koju bi već sutra zvanično trebalo da potpišu Hrvatska i BiH. Ako se sada, na telefonskoj sjednici, na prijedlog i uz saglasnost ministara iz SNSD-a, da saglasnost samo za južnu interkonekciju, a ne i za istočnu, bojim se da će to biti novi ‘Pelješki most’“, upozorio je Mihajlica.

Posebno je naglasio da istočna interkonekcija predstavlja vitalni nacionalni i energetski interes Republike Srpske i Srbije, te da se o njoj mora odlučivati paralelno sa južnom.

„Ako se sada ne da saglasnost i za istočnu interkonekciju, Predsjedništvo BiH o tom pitanju možda više nikada neće odlučivati. Time bi bio doveden u pitanje i projekat gasifikacije Republike Srpske vrijedan više od milijardu maraka, iako je nedavno u Vladi Republike Srpske potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji magistralnog gasovoda Šepak–Novi Grad“, istakao je Mihajlica.

On smatra da je nedopustivo da Republika Srpska, kako kaže, ustupa strateške interese bez ikakvog reciprociteta.

„SNSD Hrvatima daje Pelješki most i južnu interkonekciju, a zauzvrat Republika Srpska dobija neriješeno pitanje granice na rijeci Uni, Trgovsku goru i opasnost od odlaganja radioaktivnog i nuklearnog otpada. To nije politika zaštite nacionalnih interesa“, poručio je Mihajlica.

Na kraju je naglasio da je upravo sada ključni trenutak za donošenje odluka koje će zaštititi interese Republike Srpske.

„Ako se sada ne reaguje, kasnije bi moglo biti prekasno“, zaključio je Mihajlica.