Connect with us

Svijet

SKANDAL TRESE AMERIKU! Niki Hejli VARALA MUŽA tokom guvernerske kampanje?

Niki Hejli, koja vodi trku sa Donaldom Trampom za kandidata republikanaca na američkim predsjedničkim izborima, varala je svog supruga Majkla, tvrdi britanski Dejli mejl.

Hejli je prema navodima lista slagala američku javnost kad je 2008. godine tokom svoje guvernerske kampanje poricala da je imala dve vanbračne afere. Dejli mejl navodi da su Vil Folks (49) i Lari Marčant (61) potpisali izjave pod zakletvom 2010. godine u kojima se navodi da su imali seksualni odnos sa tadašnjom poslanicom Južne Karoline prije nego što je postala guvernerka.

Hejli (51) je tada negirala optužbe i tvrdila da je „100 odstu vjerna“ ocu svoje dvoje djece sa koji je u braku 28 godina. Majora Majkla Hejlija, koji je 2012. bio raspoređen u Avganistanu u sastavu Nacionalne garde, političarka sada često navodi kao razlog za svoju predsjedničku kandidaturu, prenose Novosti.

Više izvora tvrdi za Dejli mejl da su najbliži svjesni Hejlinog nevjerstva kao poslanika u Južnoj Karolini – uključujući priče o sastancima na zadnjem sjedištu njenog uatomobila i plesa u krilu njenih ljubavnika u barovima, ali i noćima provedenim zajedno u dupleksu u Kolumbiji u Južnoj Karolini.

Hejli nije odgovorila na zahtjev Dejli mejla za komentar.

Informacija se pojavila dok se Hejli priprema za predizbore u Nju Hempširu 23. januara i borbu za osvajanje drugog mjesta u trci za republikanskog predsedničkog kandidata nakon što je Ron DeSantis osigurao dva poena prednosti u odnosu na nju na unutarstranačkim izborima u Ajovi u ponedeljak.

Folks je u izjavi iz 2010. godine naveo da se sa Hejli upustio u neprikladnu fizičku vezu koja je uključivala brojne slučajeve neprikladnog seksualnog kontakta. Rekao je da je prvi put poljubio Hejli u automobilu početkom 2007. godine i da je imao redovne sastanke sa njom u svom stanu u centru Kolumbije. Napisao je da je raskinuo sa Hejli u junu 2007. godine kad je počeo da izlazi sa ženom koju je oženio sledeće godine.

Marčant je pod zakletvom napisao izjavu imao seksualne odnose sa Hejli u njenoj hotelskoj sobi na konferenciji u Solt Lejk Sitiju u junu 2008. godine.

– Hejli i ja smo se nakon zajedničke večere i pića sa ostalim učesnicima konferencij vratili u njenu sobu gde smo imali seksualni odnos. Tamo sam proveo ostatak večeri. Izašao sam iz njene sobe oko 6 ujutro. Javno sam se oglasio po ovom pitanju tek nakon što su me kontaktirali mediji i nakon što sam čuo predstavnicu Hejli da tvrdi da je bila 100 posto verna svom mužu kao odgovor na tvrdnje Folka – naveo je Marčant.

Lobista Kolumbije, koji je u to vrijeme bio oženjen, razveo se 2013. godine, a njegova supruga je u sudskim dokumentima citirala aferu Hejli.

Izvor Dejli mejla navodi da su bliski saradnici znali za aferu i da su se Hejli i Marčant kasno sastajali u njegovoj kancelariji. Drugi istaknuti republikanac iz Južne Karoline rekao je da je redovno viđao njen automobil ispred Folksovog dupleksa u Kolumbiji.

Dodao je da Hejli nije krila svoje navodne romanse.

– Lično sam je video kako sjedi u Larijevom krilu. Mnogo ljudi ju je vidjelo kako sjedi u njegovom krilu – navodi izvor.

Treći svjedok, jedan od Hejlinih bivših zaposlenih u kampanji, rekao je za Dejli mejl da niko od njih sumnjao u prirodu njene veze sa Folksom i Marčantom. Četvrti izvor, visoki politički zvaničnik u Južnoj Karolini, tvrdi da su mu jedan dvojice političara, ne nevodeći koji, priznao da je imao seks sa Hejli u njenom automobilu na parkingu restorana.

Tvrdnje o nevjerstvu Hejli prvi put su javno iznesene tokom njene kampanje za guvernera 2010. godine. Skandal nije uspio da uguši njenu kampanju. Hejli je bila guvernerka do 2017. godine kad je postala ambasador u Ujedinjenim nacijama pod Trampovom administracijom.

Related Topics:

Svijet

“RAT NIJE ZAVRŠEN, SPREMILI SMO NOVO ORUŽJE!” Jeziva prijetnja Irana

Iran je upozorio na mogućnost novog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama te tvrdi da je pripremio nove vrste oružja. Iranski vojni zvaničnici poručuju da su spremni za dugotrajan sukob i da rat smatraju nedovršenim.

Teheran prijeti proširenjem liste meta ako SAD ponovo pokrene napade. Među mogućim metama navode se podmorski internetski kablovi, podatkovni centri, postrojenja za vještačku inteligenciju te naftna i plinska infrastruktura. Iransko rukovodstvo poručilo je da bi novi sukob imao šire i razornije posljedice nego prethodni. U međuvremenu, stanovnici Irana strahuju od nastavka bombardovanja i pripremaju zalihe osnovnih potrepština.

Američka administracija razmatra različite vojne opcije, uključujući upotrebu najjače nenuklearne bombe protiv iranskih energetskih i nuklearnih postrojenja.

Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran u slučaju velike eskalacije mogao pokušati napasti američke vojne baze u Evropi. Teheran bi mogao koristiti koordinisane rojeve dronova, unaprijeđene rakete i pokušati ometati vojne satelite. Prethodni sukob između SAD-a, Izraela i Irana izazvao je velike ljudske i materijalne gubitke.

Iran je uzvratio napadima na zemlje regije i praktično blokirao Hormuški moreuz, važan pomorski put za izvoz nafte. Napadi na infrastrukturu u zemljama Zaljeva izazvali su poremećaje u vodosnabdijevanju, bankarskim uslugama i drugim ključnim sistemima.

Ujedinjeni Arapski Emirati su poručili da su bolje pripremljeni za mogući novi sukob, iako ne žele rat.

Analitičari upozoravaju da bi pokušaji odvraćanja mogli biti pogrešno protumačeni kao provokacija, čime bi se povećao rizik od novog rata.

Nastavi čitati

Svijet

“ZATVARAJTE GRANICE”: Haos bukti Evropom, nakon Francuske, EKSPLOZIVNI NEMIRI u još jednoj metropoli

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 pripadnika policije i žandarmerije.

Nasilni protesti koji su tokom vikenda zahvatili Francusku proširili su se i na Italiju, gdje je u Milanu drugu noć zaredom došlo do sukoba demonstranata i policije.

Izgrednici su razbijali izloge, pljačkali prodavnice i uništavali imovinu, dok je policija intervenisala suzavcem i vodenim topovima.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni sazvala je hitan bezbjednosni sastanak.

Nemiri u Milanu počeli su u subotu, tokom protesta zbog visokih troškova života, a nastavljeni su i u nedjelju.

Maskirani demonstranti bacali su predmete na policijska vozila, prevrtali kante za smeće i oštećivali bicikle i skutere. Opljačkan je i supermarket u blizini čuvene milanske katedrale. Slični incidenti zabilježeni su u Bolonji i Torinu, prenosi britanski Dejli mejl.

Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala izjavio je da je vidio razbijene izloge, opljačkane prodavnice i preplašene građane.

– Veoma sam zabrinut jer je riječ o novoj pojavi koja je povezana i sa međunarodnim okolnostima, što dodatno podstiče njeno širenje – rekao je Sala.

Premijerka Meloni osudila je nasilje, nazvavši izgrednike nasilnicima koji koriste proteste kao izgovor za širenje haosa i napade na policiju.

– Protestovanje je pravo. Uništavanje naših gradova nije – poručila je na društvenoj mreži Iks.

„Ovo je urbani rat“
Potpredsjednik Vlade Italije Mateo Salvini opisao je događaje kao „urbani rat“.

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije, od kojih je sedam zadobilo teške povrede.

Snimci koje je objavio britanski Dejli mejl prikazuju desetine maskiranih mladića kako provaljuju u luksuzne prodavnice i odnose skupu robu. Na meti su se našli butici brendova „Luj Viton“, „Kristijan Dior“ i „Roleks“.

U Marseju je grupa izgrednika metalnim vratima pokušala da razbije izlog prodavnice „Luj Viton“, nakon čega su nasilnici pokušali nogama da probiju ulaz. Na kasnijim snimcima vidi se gotovo potpuno ispražnjena prodavnica, sa razbacanim dijelovima inventara i razbijenim staklom.

U pariskoj prodavnici „Kristijan Dior“ razbijena su staklena vrata, a ostaci luksuznih proizvoda bili su razbacani po podu. U Marseju su ukradeni i satovi „Roleks“, dok su se na oštećenim izlozima pojavili grafiti sa porukama krajnje ljevice.

Pljačke su zabilježene i u prodavnicama mobilnih telefona u Parizu, kao i u objektima povezanim sa fudbalskim klubom Lil.

Zašto su buknuli protesti
Protesti su počeli prije mjesec dana zbog nedostatka nastavnika i drugog školskog osoblja, ali su prerasli u širi pokret protiv rasta troškova života. Tokom vikenda na ulice je izašlo oko pola miliona ljudi.

U Parizu su grupe maskiranih izgrednika provaljivale u luksuzne prodavnice, uključujući butike „Kristijan Dior“ i „Luj Viton“, iz kojih su odnosili skupu odjeću i nakit. Na meti su se našle i prodavnice sportske obuće i pametnih telefona.

Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je za nasilje podstrekače iz krajnje lijevih grupa, kojima su se, prema njegovim riječima, pridružili brojni kriminalci.

– Ništa to ne opravdava, ništa to ne objašnjava i ništa to ne može da opravda. Oni koji su pljačkali moraće da nadoknade štetu, a oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost – poručio je Makron u televizijskom obraćanju u nedjelju uveče.

Uprkos njegovom obraćanju, izgrednici su se ponovo okupili na ulicama Pariza, podizali barikade i sukobljavali se sa policijom. Jedan od demonstranata izjavio je da zahtijevaju Makronovu ostavku.

Tramp poziva na zatvaranje granica

Na nasilje u Francuskoj reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp, koji je za nemire okrivio imigraciju.

– Francuska gori! Imigracija ljudi iz potpuno drugačijeg svijeta, ljudi koji u srcima nose mržnju, razorila je tu nekada veliku zemlju – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

– Zatvorite svoje granice i preuzmite kontrolu prije nego što bude prekasno! – dodao je američki predsjednik.

Protesti su tokom vikenda održani i u Portugalu, gdje su se građani okupili na trgu Rosio u Lisabonu zbog visokih kirija, nedostatka stanova i niskih plata. Demonstranti su zahtijevali povećanje plata i penzija, kao i mjere za ublažavanje troškova stanovanja i goriva, prenosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Svijet

NESVAKIDAŠNJI POTEZ GIGANTA: BMW radnicima nudi i više od 650.000 evra da daju otkaz

Njemački automobilski gigant BMW pojedinim zaposlenima nudi otpremnine veće od 650.000 evra kako bi dobrovoljno napustili kompaniju.

Interesovanje za odlazak toliko je veliko da je interni portal na kojem zaposleni mogu provjeriti svoje ponude privremeno prestao da radi. BMW je u međuvremenu privremeno zaustavio program kako bi obradio pristigle zahtjeve.

Prema informacijama njemačkog Handelsblatta, pojedini zaposleni mogu dobiti više od 650.000 evra (oko 1,27 miliona KM) za sporazumni raskid ugovora o radu. Riječ je o izuzetno visokim otpremninama, čak i za njemačku automobilsku industriju, prenosi Seebiz.

Takvi iznosi nisu pravilo, nego se odnose na pojedinačne slučajeve. BMW nije želio da potvrdi konkretne iznose, uz objašnjenje da ne komentariše pojedinačne ugovore sa zaposlenima.

Zaposleni navalili na portal, sistem nije izdržao

BMW je 8. oktobra pokrenuo program dobrovoljnih odlazaka. Desetine hiljada zaposlenih dobile su obavještenja da putem internog portala mogu provjeriti koliko bi im kompanija platila da odu.

Odziv je bio toliko veliki da portal nije izdržao opterećenje i privremeno je prestao da radi.

BMW je potvrdio izuzetno veliko interesovanje zaposlenih za ponuđene uslove, ali nije zvanično potvrdio da je upravo navala uzrokovala tehničke probleme.

Prema izvještajima njemačkih medija, kompanija je nekoliko dana nakon pokretanja privremeno zaustavila program kako bi obradila pristigle zahtjeve. Nije poznato kada će ponovo omogućiti nove prijave.

Planiraju ukinuti 8.000 radnih mjesta

BMW do kraja 2027. godine namjerava ukinuti oko 8.000 radnih mjesta širom svijeta. Program dobrovoljnih odlazaka u Njemačkoj namijenjen je za približno 40.000 zaposlenih, prvenstveno onih u administraciji, menadžmentu, istraživanju i razvoju.

Zaposleni koji neposredno rade u proizvodnji nisu obuhvaćeni tim programom.

Visina otpremnine zavisi prvenstveno od plate i godina provedenih u kompaniji. BMW zaposlenima nudi i dodatne premije ako pristanu da odu ranije.

Prema dokumentima u koje je Handelsblatt imao uvid, predviđeni su datumi odlaska 31. marta i 31. oktobra 2027. godine.

Otpremnine se mogu isplatiti odjednom ili u ratama, a zaposleni pod određenim uslovima mogu dio novca usmjeriti u penzionu štednju.

Nastavi čitati

Aktuelno