Connect with us

Politika

NIŠTA NISMO POTPISALI: Dogovorene su teme, ali ne i način sprovođenja

Posljednji sastanak lidera vladajuće koalicije u Banjaluci izazvao je političku buru zbog onoga što je navodno dogovoreno ili nije dogovoreno.

Lider SDP-a i premijer FBiH Nermin Nikšić za Raport kaže da se radi o temama koje tek treba dogovoriti i da su stajališta po nekim pitanjima i dalje različita.

“Uobičajena praksa je da domaćin sastanka pripremi prvu verziju zaključka, kao neku vrstu zapisnika na koju onda učesnici daju svoje primjedbe i sugestije. SNSD je sastavio prvu verziju, a mi smo dostavili svoje sugestije na to. U javnost su došle obje verzije pa se smatralo da se radi o dva različita dokumenta, a u suštini se radi o istom dokumentu u formi prijedloga i sugestija.

Ništa od toga nismo potpisali, niti planiramo potpisati, već nam to više koristi kao podsjetnik o tome šta smo načelno dogovorili i šta planiramo uraditi u narednom periodu”, kaže Nikšić.

Dogovorene teme, ali ne i način

On navodi da je na sastanku dogovoreno da se radi na izmjenama Izbornog zakona, funkcioniranju Elektroprenosa BiH, raspodjeli akciza, ali da su mišljenja o načinu različita.

“Iz onoga što je objavljeno je jasno o čemu smo pričali. Smatram bitnim da smo se dogovorili oko nekih stvari vezano za izmjene Izbornog zakona BiH, posebno zaštite integriteta izbornog procesa, zatim funkcioniranja Elektroprenosa, raspodjele sredstava akciza, oko apelacionog vijeća suda, izbora sudija Ustavnog suda, povećanja državnog budžeta. Naravno da su još uvijek različiti pogledi na to, naročito kad je u pitanju sjedište apelacionog vijeća ili izbor sudija Ustavnog suda, ali je jako važno da smo svi pokazali želju i opredijeljenost da napravimo što više kako bismo u martu dobili priliku da otvorimo pregovore o članstvu u EU”, ističe Nikšić.

Sam Nikšić je u petak objavio jedan dokument koji je nazvao sugestijama “trojke” na prijedloge SNSD-a. Ističe da zapisnike nisu potpisali niti će ih potpisati.

“Nećemo potpisati zapisnike, ali kada sljedeći put sjednemo sumiraćemo šta smo uradili od stvari o kojima smo razgovarali i za koje smo se dogovorili šta da radimo, kao i o tome da li smo primakli stavove oko pitanja oko kojih je evidentno da imamo različito mišljenje”, navodi šef SDP-a.

Iako je očito da dogovora oko ključnih pitanja nema, “trojka” se našla na udaru opozicije, prije svega SDA i DF-a. “trojku” se optužuje za izdaju i razgovori se već uzimaju kao završena stvar. Za Nikšića to pokazuje njihovu nemoć i bijes.

“To prozivanje i paušalne optužbe za izdaju pokazuju svu nemoć i bijes onih koji nas prozivaju jer nemaju nijedan konkretan argument, kao što osim isprazne priče nemaju bilo kakav pozitivan pomak u korist naših građana za sve prethodne godine njihove sterilne vladavine. Tačno je da su svoju nesposobnost prikrivali širenjem straha i mržnje prema drugima, dok su uredno koristili svaku priliku za lično bogaćenje. Ako je izdaja to što oni više nisu gospodari naših sudbina, što se više ne mogu ‘rastaljivati’ i uredno zarađivati na širenju mržnje i straha, ok neka bude.

Razgovorima smo za ovih osam mjeseci postigli više za građane nego za osam godina svađa i blokada. Ako je izdaja primicanje Bosne i Hercegovine otvaranju pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, što je garant njenog opstanka kao normalne države, ok neka bude.

I posljednji sastanak je pokazao da imamo prostora za dogovor i da smo sve bliže pronalasku kompromisa oko važnih pitanja. Pri tome, niti ćemo pristati da se umanje prava bilo koga, niti ćemo to tražiti da učine drugi. Naravno da bih volio da to ide brže, da bih neke stvari radio drugačije, ali ovdje ne odlučujem samo ja, niti samo SDP, niti samo Trojka. Ovdje moramo razgovarati, dogovarati i raditi kompromis i s onima koji potpuno drugačije gledaju na Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost.

Učiniću sve što mogu da postanemo članica EU i NATO saveza. Svaki i najmanji iskorak na našem putu smatram pobjedom Bosne i Hercegovine i njenih građana. Nakon dugo vremena stvari u Bosni i Hercegovini se kreću naprijed. Svi koji misle da tu šansu treba ubiti neka ruše, optužuju, lažu. To je njihov izbor. Mi nećemo odustati od svog pristupa dok postoji i najmanja šansa da naši građani postanu punopravni članovi evropske porodice”, jasan je Nikšić.

Ipak, činjenica je da je dokumente neko pustio u javnost s određenim ciljem. S obzirom na to da je dogovor partnera očito bio da sve drže podalje od javnosti, pitanje je da li je sad povjerenje među njima narušeno?

“Nema razloga da narušimo međusobno povjerenje, niti da sada istražujemo ko je to pustio u medije. Nismo mi nešto krili od javnosti, upravo suprotno, željeli smo pregovore rasteretiti politikanstva i propagande, koje su postale redovna pratnja: prije, tokom i nakon koalicionih sastanaka. Potpuno razumijem i medije koji žele što više informacija. Nastojim da se držim dogovora i kad kažemo bez izjava, desi mi se da se i neki moji prijatelji iz medija naljute jer se držim dogovorenog.

Ali da pokušat ću plastično objasniti.

Prilikom jedne od posjeta Briselu prije par godina, kada Dragan Čović nije učestvovao, iako je bio u hotelu, nakon teških razgovora, postigli smo i potpisali sporazum koji tada nisu prihvatili prisutni čelnici opozicionih stranaka iz RS. Milorad Dodik je potpisao i lično sam, kao i ostali učesnici, smatrao da smo postigli značajan dogovor koji je predstavljao odličnu priliku za BiH. Po povratku u Sarajevo prva stvar koju su napravili neki od danas opozicionih lidera je proglašavanje pobjede, likovanje i provociranje kako su eto ponizili i natjerali Dodika da potpiše taj dokument.

Naravno da je navodna pobjeda i stvarna šansa koju smo imali, da smo proveli taj sporazum, propala jer je nakon tih izjava i prozivanja Dodik povukao potpis i odustao od sporazuma. Zašto ovo spominjem? To treba poslužiti kao primjer onima koji su eventualno u dobroj namjeri to uradili. A oni drugi koji žele da se ništa ne desi, da ostanemo zarobljeni u okovima podjela, svađa i straha svakako to zbog toga i rade. Moje opredjeljenje je da nikakav trenutni poen, populizam ili lajk nije vrijedan, ako na taj način možemo ugroziti ili ubiti šansu da realiziramo napredak na našem putu ka Evropskoj uniji”, zaključio je Nikšić u razgovoru za Raport.

Politika

VELIKE IZMJENE! Kalaba ili Bjelica-Prutina uskoro na čelu CIK BiH

Centralnom izbornom komisijom BiH upravo u periodu održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, zakazanih za 23. novembar, rukovodiće član iz reda srpskog naroda. Od 1. oktobra dolazi do promjena na čelu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), jer prema sistemu rotacije predsjedanje ovom institucijom preuzima član iz reda srpskog naroda, saznaje Raport.

Novi predsjednik CIK-a BiH bit će ili Jovan Kalaba ili Vanja Bjelica-Prutina. Jedno od njih dvoje rukovodit će Komisijom u naredne skoro dvije godine, tačnije, počev od oktobra ove godine, pa naredni 21 mjesec. Dvoje kandidata

Naime, Izborni zakon BiH propisuje da se predsjednik CIK-a bira iz reda članova Komisije, i to po principu rotacije. U sedmogodišnjem ciklusu, po jedan član iz reda Hrvata, Bošnjaka, Srba te jedan iz reda Ostalih obavlja funkciju predsjednika u trajanju od 21 mjesec.

Funkciju predsjednice 1. oktobra predaće aktuelna čelnica CIKBiH Irena Hadžiabdić koja je na tu pozicija birana iz reda ostalih.

Bez obzira da li će biti izabran Kalaba ili Bjelica-Prutina, činjenica je da će Centralnom izbornom komisijom upravo u periodu održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Srpske, zakazanih za 23. novembar, rukovoditi član iz reda srpskog naroda, kao i opštim izborima naredne godine. Podsjetimo, Vanja Bjelica-Prutina je već obavljala funkciju predsjednice CIK-a u periodu od marta do juna 2020. godine. Tada, međutim, nije imala puni mandat od 21 mjesec, jer je prethodni predsjednik iz reda srpskog naroda već iskoristio oko 18 mjeseci, pa je njoj tada ostalo svega tri mjeseca na toj poziciji. Upravo zbog toga će Bjelica-Prutina, iako od tada nije prošlo sedam godina, ponovo ući u izborni krug za predsjednicu Komisije zajedno sa Jovanom Kalabom.

CIK BiH pod stalnim pritiskom Dodika i SNSD-a

U ranijem periodu Vanja Bjelica-Prutina bila je više puta meta verbalnih napada Milorada Dodika zbog čega joj je bila dodijeljena i policijska zaštita.

Centralna izborna komisija BiH inače je već duže vrijeme pod pritiskom predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njegovih stranačkih kolega iz SNSD-a , koji svojim javnim nastupima često dovode u pitanje nezavisnost ove institucije i bez ikakvih argumenata ih optužuju za pristranost i da rade ‘protivno interesima srpskog naroda’, iako su u Komisiji i dva člana iz reda srpskog naroda koje je izabrao Predstavnički dom PS BiH i glasovima poslanika iz Republike Srpske.

Posebno su bili na meti kritika jer je CIK, postupajući po zakonu, utvrdio prestanak mandata Miloradu Dodiku na mjestu predsjednika Republike Srpske, što je potvrđeno i pravosnažnom odlukom Suda BiH.

U narednom periodu pred Komisijom su vjerovatno najveći izazovi u njenom dosadašnjem postojanju.

Osim organizacije prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koji su raspsisani pod Dodikovim prijetnjama da neće dozvoliti njihovo održavanje, CIK će morati provesti i proces nabavke novih tehnologija za izbore, koje bi trebale doprinijeti većoj transparentnosti izbornog procesa već na narednim općim izborima 2026.godine.

(Raport) Foto: CIK BiH

Nastavi čitati

Politika

Dodik poziva poslanike da odbiju budžet BiH! “TO BI SVE IŠLO NA TERET SRPSKE”

Milorad Dodik, kojem je CIK oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, rekao je da je budžet BiH o kojem bi sutra trebalo da raspravlja Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH predložen mimo Ustava i zakona, te pozvao srpske poslanike da ne podrže taj dokument.
“Taj budžet krši nekoliko članova Ustava. Institucije kulture ne pripadaju nivou BiH. Oni to žele da nametnu”, rekao je Dodik novinarima u Gradišci.

On je istakao da je osim toga, važno da srpski poslanici ne prihvate povećanje sredstava za odbranu.

“To bi išlo sve na teret prihoda Republike Srpske i mislim da srpski poslanici, bez obzira kojoj političkoj partiji pripadaju, treba to da odbiju”, rekao je Dodik.

Ukazao je da u ovom slučaju nije važno srpsko jedinstvo, već racionalnost.

“Ne želim da dajem ocjene, ali mislim da taj budžet neće proći. Ako prođe u Predstavničkom domu, neće u Domu naroda jer SNSD tamo ima tri delegata”, poručio je Dodik.

Nastavi čitati

Politika

DEMOS izgubio još jedan opštinski odbor i LOKALNE FUNKCIONERE!

Opštinski odbor Demokratskog saveza (DEMOS) Čajniče donio je na juče održanoj sjednici jednoglasnu odluku o istupanju kompletnog članstva opštinskog odbora iz ove političke organizacije. Predsjednik Opštinskog odbora DEMOS Čajniče i odbornik u aktuelnom sazivu Skupštine opštine Čajniče Borisav Stanišić istakao je da se članstvo, nakon višemjesečne analize stanja i razmišljanja, odlučilo na ovaj korak isključivo zbog stanja u stranci i nepostojanja jasnih stavova i politika po ključnim pitanjima kako kada je u pitanju stanje unutar stranke, tako i dešavanja u Republici Srpskoj.

– Ne prelazimo u druge stranke, za sada. Imamo različitih ponuda i otvorenih razgovora, ali nakon iskustva u ovoj organizaciji i potpunog nedostatka sluha za naš odbor i sa regionalnog i republičkog nivoa, nećemo žuriti sa odlukama – ističe Stanišić.

On je, u ime cijelog Opštinskog odbora DEMOS Čajniče, izrazio žaljenje što se DEMOS kao politička organizacija koja je prije manje od tri godine ostvarila pet poslaničkih mandata danas svela na političku opciju koja se gotovo gasi.

– Nažalost, nedostatak sluha i želje da se razgovara o problemima i da se traže rješenja doveli su do ovog gdje smo sada. Mi smo mlad odbor i ne možemo da se pomirimo sa ovom pasivnošću i odumiranjem i zbog toga smo donijeli ovu odluku – zaključuje Stanišić. Podsjećamo, Srpskainfo je još prošle godine prva pisala o unutrašnjem raskolu u DEMOS i padu uticaja Nedeljka Čubrilovića, koji je tada već bio u nemilosti ne samo unutar stranke, već i kod partnera iz vladajuće koalicije. U proteklih godinu dana DEMOS je izgubio čak tri poslanika, brojne odbornike i lokalne odbore širom Republike Srpske.

Proces osipanja je započeo kada su poslanici Milan Dakić i Suzana Gašić napustili stranku, dok su Spomenka Stevanović, Aco Stanišić i Siniša Mijatović otvoreno istupili protiv Čubrilovića, tražeći njegovu smjenu sa čela stranke i ministarstva.

Čubrilović je tada odbio da odstupi, što je dodatno ubrzalo raspad DEMOS.

Nastavi čitati

Aktuelno