Connect with us

Društvo

ŠEF UNIJE POSLODAVACA “Rast minimalne plate UNIŠTIĆE EKONOMSKI SISTEM”

Rast minimalne plate sa 700 na 900 KM je nerealan, nije baziran na makroekonomskim pokazateljima i uništiće ekonomski sistem, rekao je predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

Unija poslodavaca i Privredna komora RS juče su od vlasti u Srpskoj zatražili suspenziju odluku o najnižoj plati za 2024. godinu.

Prema odluci Vlade RS, usvojenoj krajem decembra, minimalna plata u Srpskoj od januara bi trebala iznositi 900 KM.

Aćić kaže za “Avaz” da je i tokom razgovora o utvrđivanju minimalne plate ukazivano da je rast sa 700 na 900 KM nerealan, da nije baziran na makroekonomskim pokazateljima, te da će urušiti kompletan ekonomski i sistem socijalne stabilnosti.

Negativni efekti

– Povećanje od 28 posto prije svega urušava produktivnost u kompanijama, pa zbog toga kompanije razmišljaju o preseljenju kapitala.

Tome treba dodati i situaciju da mi u zadnja dva kvartala imamo smanjene narudžbe, a s druge strane imamo već ozbiljan udar zbog pada tražnje u EU. Sve to zajedno ukazuje da potencijalno možemo imati vrlo negativne efekte već u februaru – kaže Aćić za “Avaz“.

Govoreći o produktivnosti pojašnjava da je minimalnih 900 maraka zagarantovano čak i onima koji ne dolaze na posao ili ne ispunjavaju normu pa će, ako se ova odluka počne primjenjivati, radnici i sa nešto većim primanjima izgubiti motiv za rad. Na pitanje zbog čega poslodavci u RS razmišljaju o prebacivanju poslovanja u FBiH, Aćić odgovara da je Vlada FBiH odobrila 2.520 KM neoporezive pomoći radnicima, te da naknade za topli obrok i regres u ovom entitetu nisu oporezovani.

Povoljniji položaj poslodavaca

– Na ovaj iznos od 900 maraka kod nas se još dodaje minuli rad, topli obrok, tako da je to sve oporezivo, dok je u FBiH oporezivo 619 maraka, a topli obrok od 400 KM je neoporeziv. Sve to zajedno dovodi u povoljniji položaj poslodavce u FBiH, što može biti motiv prelaska poslodavaca u FBiH. Generalno je loša poruka napravljena, jer se iskomuniciralo negativno, da su ljudi ovdje ukalkulisali da je nekome dat neki iznos koji nije baziran na produktivnosti – ističe Aćić.

Naglašava da je mnogo razvijenija Njemačka na kraju prošle godine bruto satnicu povećala za 3 posto, da isti procenat povećanja planiraju i za narednu godinu, dok je u RS minimalna plaća povećana za 28 posto odjednom, što u ekonomiji ne može funkcionisati.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, na istoku hladnije

U Bosni i Hercegovini  će biti pretežno sunčano i toplo uz promjenljivu oblačnost, na istoku veći dio dana oblačno i svježije.

Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, u Hercegovini slab jugozapadni vjetar, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Jutro uglavnom vedro uz prolaznu oblačnost, na istoku oblačnije. Oko rijeka i po kotlinama maglovito.

Minimalna temperatura vazduha od tri do devet stepeni, u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

Maksimalna temperatura vazduha od 17 na istoku do 23 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 14 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

RAČA 2 IPAK SE NE OTVARA U OKTOBRU: Novi granični prelaz pomjeren, evo kada bi mogao početi raditi

Otvaranje novog graničnog prelaza Rača 2 između Bosne i Hercegovine i Srbije, najavljivano za 15. oktobar, ponovo je pomjereno.

Prema informacijama iz dva izvora iz institucija, koje su potvrdile „Nezavisne novine“, nove rampe na ovom graničnom prelazu mogle bi biti podignute tek 15. decembra.

Time je još jednom prolongiran projekat od kojeg se očekuje značajno rasterećenje postojećeg graničnog prelaza Rača i brži protok ljudi i robe između dvije zemlje.

Šta je razlog novog pomjeranja?

Prema riječima jednog od izvora, radovi na strani Srbije još nisu u potpunosti završeni.

„Izvođač nije završio svoj posao na strani Srbije i riješili su da to pomjere za dva mjeseca. Praktično je sve završeno, ali je ostalo još nešto dodatno da se uradi“, rekao je izvor za „Nezavisne novine“.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH, međutim, navode da se završetak građevinskih aktivnosti očekuje 19. oktobra, nakon čega bi trebalo da uslijedi primopredaja prostorija bh. strani.

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH, rekao je da će UIO odmah biti spremna da preuzme prostorije namijenjene carinskoj službi.

Nakon toga slijede opremanje objekata i povezivanje sa informacionim sistemom UIO.

Zašto je 15. oktobar već bio najavljivan?

Datum 15. oktobar više puta je javno pominjan kao dan kada bi Rača 2 trebalo da počne raditi.

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević ranije je rekla da je zajednički granični prelaz, sa građevinske strane, završen i da će biti predat 15. oktobra.

I Željka Cvijanović ranije je najavljivala da bi novi prelaz trebalo da bude pušten u rad sredinom oktobra.

Direktor UIO BiH Zoran Tegeltija još u julu je govorio da bi od 15. oktobra u Rači trebalo da budu u funkciji dva granična prelaza, upravo kako bi se postojeći prelaz dodatno rasteretio.

Isti rok ponovljen je i tokom septembra.

Rača 2 važan za put prema Srbiji

Novi prelaz dio je šireg projekta povezivanja BiH i Srbije, posebno kroz izgradnju auto-puta Sremska Rača–Kuzmin i novog mosta preko Save.

Izgradnja nove saobraćajne infrastrukture trebalo bi da omogući brže povezivanje dvije zemlje i poveća kapacitet prekograničnog saobraćaja.

Međutim, dok se završetak radova približava, otvaranje samog graničnog prelaza ponovo se odgađa.

Ako se informacije o novom roku pokažu tačnim, putnici i prevoznici će na Raču 2 morati čekati još gotovo dva mjeseca.

Umjesto najavljenog otvaranja 15. oktobra – nova najava za 15. decembar. Ostaje da se vidi hoće li ovaj put rok biti ispoštovan.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA RADI KAURIN?! Šume Srpske uzimaju 55 miliona KM kredita, sa 27 miliona kamate

Javno preduzeće „Šume Republike Srpske“ planira novo zaduženje od 55 miliona KM, ali bi ukupan iznos koji treba vratiti, prema podacima koje je objavila ATV, dostigao oko 82 miliona KM. Kredit sa kamatnom stopom od 8,8 odsto na deset godina donio bi približno 27 miliona KM troška za kamate, dok bi samo naknada za obradu kredita iznosila 275.000 KM.

Direktor Blaško Kaurin planiranim zaduženjem otvara ozbiljna pitanja o finansijskom stanju jednog od najvažnijih javnih preduzeća u Republici Srpskoj, načinu upravljanja njegovim obavezama i cijeni koju će ono platiti za novo zaduživanje.

Posebno zabrinjava podatak da se najveći dio novog kredita ne planira za razvoj i unapređenje poslovanja, već za pokrivanje ranijih finansijskih obaveza.

Stari dugovi na teret novog kredita

Od ukupno 55 miliona KM, čak 40,2 miliona KM namijenjena su za reprogramiranje ranijih kreditnih obaveza. Za taj dio zaduženja kao obezbjeđenje predviđene su mjenice preduzeća i garancija Vlade Republike Srpske.

Drugim riječima, najveći dio novog kredita služiće za pokrivanje starih dugova, što znači da će preduzeće za njihovo izmirenje morati da plati i dodatnu cijenu novog zaduživanja.

Preostalih 14,8 miliona KM trebalo bi da bude iskorišteno za izmirenje tekućih obaveza prema opštinama, izvođačima radova i dobavljačima, kao i za investiciona ulaganja.

Za ovaj dio kredita predviđene su mjenice preduzeća i hipoteka na poslovni prostor u Banjaluci površine 1.069 kvadratnih metara.

Tako bi se, uz garanciju Vlade za jedan dio zaduženja, kao zalog za drugi dio našla i nekretnina javnog preduzeća.

Skupo zaduživanje, a obećanja o oporavku

Posebno je važno pitanje zbog čega „Šume Republike Srpske“, uprkos najavama rukovodstva o poboljšanju poslovanja, moraju da posegnu za novim višemilionskim kreditom i koliko će ih takav potez dugoročno koštati.

Kaurin je u septembru ove godine tvrdio da preduzeće ide uzlaznom putanjom, navodeći da je proizvodnja šumskih drvnih sortimenata u prvih osam mjeseci dostigla 90 odsto plana, u poređenju sa 82 odsto u istom periodu prošle godine.

Dodatno, još u martu ove godine objavljeno je da su „Šume Republike Srpske“ lokalnim zajednicama dugovale šest miliona KM po osnovu šumske rente. Kaurin je tada naveo da je od oko 22,6 miliona KM obaveza za prethodnu godinu bilo isplaćeno 16,6 miliona KM.

U takvim okolnostima, kredit od 55 miliona KM nije samo pitanje novog izvora novca već i pitanje odgovornosti za finansijsko stanje preduzeća koje upravlja jednim od najvažnijih prirodnih resursa Republike Srpske.

Ako se zaduženje realizuje pod najavljenim uslovima, preduzeće će na svakih pozajmljenih 100 KM morati da vrati približno 149 KM, računajući ukupnu otplatu od oko 82 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno