Connect with us

Politika

TVRDE DA SU POSTIGLI DOGOVOR: Može li se vjerovati dogovoru iz Laktaša?

SNSD, HDZ BiH i stranke “trojke” (SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka) uspjeli su, tvrde, da postignu dogovor o nekoliko suštinskih pitanja koja se tiču BiH, a o čemu su u prethodnom periodu, nekada i više puta, žustro polemisali.

Lideri SNSD-a i HDZ BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović, još jednom su istakli da je evropski put jedini kojim BiH može ići naprijed i da nakon dogovora iz Laktaša očekuju povratnu informaciju i sa druge strane (međunarodna zajednica).

Dodik je istakao da Republika Srpska ostaje konstruktivan partner u svim procesima na putu BiH ka EU, te izrazio nadu da će u tim procesima ostati i “trojka”, uprkos brojnim pritiscima i kritikama koje, prije svih, stižu iz SDA.

“Jasno je da optužbe koje dolaze od SDA prave problem ‘trojki’, ali interes svih stranaka trebalo bi da bude na reformama koje će je učiniti funkcionalnijom i stabilnijom. Nismo naivni da mislimo da i predstavnici ‘trojke’ ne bi pokušali nešto slično, ali jasno je da nemaju kapacitet za tako nešto”, poručio je Dodik.

Kazao je da je nedavni sastanak koalicije dao prostora za optimizam i da se očekuje da će napore i dogovor prepoznati i Evropska unija.

“Učinjeno je dosta toga i Evropa će ovaj put svojim odlukama pokazati da li je ozbiljna prema BiH. Očekujem od EU da odredi precizan datum za pregovore i učini proces kredibilnim. Sve drugo bi ojačalo nepovjerenje”, poručio je Dodik.

Reakciju EU čeka i Dragan Čović, lider HDZ BiH, koji je nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora (HNS) rekao da očekuje da do kraja februara budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, a sa njima i set evropskih zakona, a sve kako bi BiH u martu dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora.

Čović je partnerima iz koalicije poslao dokument s prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH, a prema kome je, u skladu sa, kako tvrdi, koalicionom dogovorom, unesena izmjena koja se tiče izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U rješenju koji smo predložili ne postoje izmjene u načinu biranja srpskog i bošnjačkog člana, ali se za izbor hrvatskog člana dodaje nova uslovna kategorija. Dakle, onaj ko pobijedi na listi Hrvata moraće zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri od pet županija. Ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije, onda u jednoj, odnosno ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 odsto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva”, naveo je Čović.

To nije sve što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH. Koalicija je, prema tvrdnjama, dogovorila i imenovanje nove Centralne izborne komisije BiH, da liste na izborima budu zatvorene, da mandati pripadaju stranci, kao i da se poveća izborni prag sa sadašnjih tri odsto – na četiri odsto (lokalni izbori), odnosno pet odsto (opšti).

A pored tačnog datuma o pristupnim pregovorima, te izmjena Izbornog zakona BiH, koalicija je, prema zaključcima koji su procurili u javnost, dogovorila i reformu Ustavnog suda BiH (izbor sudija), izmjene zakona o Sudu BiH, te još niz pitanja.

Međutim, oni koji prate dešavanja nisu uvjereni da je dogovor zaista postignut.

“Pošto su nas naši političari nebrojeno puta do sada prevarili i izašli sa ovakvih i sličnih sastanaka puni entuzijazma i izjava kako su se o svemu dogovorili, a ubrzo se ispostavilo da se ništa nisu dogovorili, ja im ni ovog puta ne verujem”, poručuje za “Nezavisne novine” Velizar Antić, politički analitičar.

On smatra da je u ovom slučaju vjerovatno to da je koalicija postigla dogovor u nekim pitanjima kako bi imali opravdanje pred EU da ima da nekog napretka i dogovora.

“Na osnovu toga bi nam iz EU pružili ruku i pustili nas na sljedeći korak u procesu pristupanja EU. Međutim, i u samoj EU znaju da velikog napretka nema, ali nam iz svojih geopolitičkih interesa pružaju ruku jer žele da ovaj prostor više vežu za sebe. Dakle, neiskreni su i naši političari, ali i sama EU, koja jako dobro zna šta se u našoj zemlji dešava, ali i dalje nagrađuje domaće političare za nerad”, ističe Antić.

Ništa bolje mišljenje nema ni novinar Goran Dakić.

“Oni se jedino lako i u pet riječi dogovaraju o raspodjeli fotelja i para. Sve ostalo je dobro ili loše režirana predstava. Ovaj put, rekao bih uz sasluženje visokog predstavnika, više nego loše režirana. Petnaest godina ne mogu da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona, a onda su se odjednom dogovorili i to su dogovorili izmjene koje ama baš nikome od njih ne idu u prilog. To je bacanje prašine narodu u oči, ali ni za tim nema potrebe ako je narod slijep”, naglašava Dakić za “Nezavisne”.

Da se stvari u BiH ne mogu dogovoriti “čarobnim štapićem”, ne vjeruje ni Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne. Smatra da je političkim liderima trebao jedan pozitivan iskorak uoči dolaska Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije.

“Problem kod dogovora ovakvih vrsta vidim u ‘curenju’ sadržaja dogovorenog, nakon čega se vrše pritisci na političke aktere da isti dogovor ‘miniraju’. Sličan modus operandi vidjeli smo i tijekom neumskih pregovora o reformi Izbornog zakona koji su propali u sudačkoj nadoknadi”, kaže Galić.

On je uvjeren da će najveći pritisak zbog sastanka u Laktašima trpjeti stranke “trojke”, od kojih će se zahtijevati da se dogovor ne sprovede.

Related Topics:

Politika

BODIROGA: Vlast je nenormalno stanje postavila kao normalno! jJAVNI DUG I GUBICI PREDUZEĆA RASTU

Višak od 2.000 zaposlenih u Šumama RS doveo do propasti preduzeća

Stanje u Republici Srpskoj nije onakvo kako vlast to predstavlja. Javni dug Federacije BiH na kraju 2024. godine je 20% BDP-a, a Republike Srpske je 33%, to je samo jedan slučaj koji ste prećutali.

Poručio je šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, Ognjen Bodiroga, tokom skupštinske rasprave.

Bodiroga navodi da je dug IRB-a na kraju prošle godine iznosio skoro 900 miliona maraka, minus u “Šumama RS” za 2024. godinu je 14 miliona KM, minus ERS-a je 30 miliona KM te da vlast samo povećava dugove javnih preduzeća.

– Šume RS propast su doživjele zbog obaveza koje iznose oko 150 miliona maraka i višak zaposlenih oko 2 hiljada, a koliko ima ljudi koji ne idu na posao a primaju platu. Za to je kriva ova vlast – istakao je Bodiroga.

Ova vlast je, kako kaže, stanje koje je nenormalno postavila kao normalno.

Nastavi čitati

Politika

BIH STAGNIRA dok region hvata evropski voz

Nakon objavljivanja Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH, pokazalo se da će mandat ove koalicije na bh. nivou, ambiciozno najavljivane kao jedne od najposvećenijih evropskim integracijama, vjerovatno ostati upamćene kao četiri izgubljene godine.

Dok Crna Gora i Albanija krupnim koracima grabe ka evropskim integracijama koristeći povoljni momenat koji se otvorio, BiH posustaje i ne može izaći iz internih problema za koje je sama odgovorna. Čak ako bi SNSD pokazao volju da se vrati na evropski put, to bi blokirala “trojka”, koja s Miloradom Dodikom, predsjednikom te stranke, više ne želi koalirati. “Trojka” bi željela raditi s opozicijom iz Srpske, koju ne želi HDZ. Zbog pritiska bošnjačke javnosti, “trojka” ne želi popustiti HDZ-u oko izbornog zakona i još čvršće steže zagrljaj sa SNSD-om. Tako da će, po svemu sudeći, istinski napredak biti moguć tek nakon narednih izbora.

Tri faze za BiH
EU je u zadnju deceniju i po prema BiH imala tri faze.

Prva faza bi se mogla nazvati “Sejdić i Finci”, kada se insistiralo na implementaciji odluke Evropskog suda za ljudska prava.

Druga faza je bila njemačko-britanska agenda, koja je postala novi okvir EU, koji je u prvi plan stavio socijalno ekonomske reforme, a implementaciju presude u drugi plan. Kada ni ovo nije dovelo do uspjeha, treća faza počela je najavom Žan Kloda Junkera, kao predsjednika Evropske komisije, da će EU neko vrijeme pauzirati s prijemom novih članica. U kasnijoj fazi nisu pomogle Francuska i Bugarska, koje su sukcesivno blokirale Sjevernu Makedoniju, iako je ta zemlja promijenila ime uz obećanje da će nastaviti evropske integracije ako to učini. Kada do toga nije došlo, desilo se veliko razočarenje proširenjem u cijelom regionu, ne samo u Skoplju.

Sada se BiH, ali i cijeli paket proširenja, posmatra u sklopu geostrateških tektonskih promjena nastalih proširenom ruskom invazijom na Ukrajinu. Proširenje je ponovo u interesu EU, a BiH, iako je dobila više prilika, nije iskoristila gotovo nijednu.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, slaže se da Evropska komisija prema BiH sada ima fer pristup i očekivanja, za razliku od ranijeg perioda, kada je, kako ističe, od BiH traženo nešto što od drugih kandidata nije.

“Poruka je sada da BiH može započeti proces pregovora vrlo brzo, odnosno čim se za to ispune uslovi od strane BiH, to su imenovanja glavnog pregovarača i usvajanje dva zakona”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne”.

Komentarišući izvještaj EU, Ćerimagić je mišljenja da se pripremljenost BiH nije popravila ni u jednom od 33 poglavlja.

“To znači da BiH i dalje ostaje najnepripremljenija kandidatkinja za članstvo u EU. U odnosu na susjede, sličan rezultat u smislu beznačajne ili minorne popravke u nivou pripremljenosti ostvarile su i neke druge kandidatkinje, kao što su Srbija, Gruzija ili Sjeverna Makedonija”, ističe on i dodaje da je loptica sada definitivno na BiH, da ispuni poštene uslove koji su pred njom postavljeni.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, ističe da je Evropska komisija iz pragmatičnih razloga fokus stavila na Crnu Goru i Albaniju, kao kandidatima koji imaju najveću šansu da uđu u EU tokom mandata ove komisije.

“Za BiH ostaje i dalje jasno da je reforma pravosuđa i imenovanje pregovarača uslov za oficijalno otvaranje pregovora, i u tom smislu niko ne očekuje da će se to realizirati prije okončanja opštih izbora”, ističe on za “Nezavisne”.

Kada je riječ o Evropskoj komisiji i Komesarijatu za proširenje, Kočan smatra da je pristup da je sada sve do BiH, a da je EU spremna da pomogne i pruži priliku.

“Ja sam očekivao veći angažman i pružanje platforme za partije gdje bi se razmatralo kako dalje. U prošlosti su dolazili i direktori direktorata koji su željeli biti od pomoći u tehničkom i administrativnom smislu”, naglasio je on.

EU u nezahvalnoj poziciji
EU se nalazi u nezahvalnoj poziciji – s jedne strane mora zadržati jasne kriterijume za prijem novih članica i mora se pouzdati u političke elite koje zapravo ne žele EU, a sa druge strane mora pokazati Rusiji, Americi i Kini da je u stanju voditi procese u svom dvorištu. Taj rascjep ponekad dovodi do zbunjujućih poruka i spuštanja ljestvica, što domaći političari vješto koriste. Domaća javnost je zamorena i demotivisana, a time i pritisak prema domaćim političarima da se ide ka EU postaje sve slabiji.

Nastavi čitati

Politika

SMIJENJENA KOMPLETNA UPRAVA: Žarko Novaković novi direktor RiTE Ugljevik

Diko Cvijetinović smijenjen je sinoć na sjednici Nadzornog odbora sa mjesta direktora Rudnika i Termoelektrane Ugljevik.

Za novog direktora postavljen je Žarko Novaković, potvrđeno je RTRS-u.

Novaković je šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini opštine Ugljevik.

Ranije je predsjednik Milorad Dodik rekao da očekuje da Nadzorni odbor Rudnika i Termoelektrane Ugljevik u toku noći smijeni upravu i imenuje novu.

U Ugljeviku je održan i protest radnika RiTE koji su u subotu stupili u štrajk.

Radnici su ponovili zahtjeve prema kojima, osim vraćanja koncesije na kop Istok 2, traže i smjenu resornog ministra Petra Đokića i smjenu kompletne uprave RiTE Ugljevik.

S druge strane, sada već bivši direktor Diko Cvijetinović za sva dešavanja u rudniku optužuje generalnog direktora Elektroprivrede RS Luku Petrovića.

Nastavi čitati

Aktuelno