Connect with us

Politika

TVRDE DA SU POSTIGLI DOGOVOR: Može li se vjerovati dogovoru iz Laktaša?

SNSD, HDZ BiH i stranke “trojke” (SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka) uspjeli su, tvrde, da postignu dogovor o nekoliko suštinskih pitanja koja se tiču BiH, a o čemu su u prethodnom periodu, nekada i više puta, žustro polemisali.

Lideri SNSD-a i HDZ BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović, još jednom su istakli da je evropski put jedini kojim BiH može ići naprijed i da nakon dogovora iz Laktaša očekuju povratnu informaciju i sa druge strane (međunarodna zajednica).

Dodik je istakao da Republika Srpska ostaje konstruktivan partner u svim procesima na putu BiH ka EU, te izrazio nadu da će u tim procesima ostati i “trojka”, uprkos brojnim pritiscima i kritikama koje, prije svih, stižu iz SDA.

“Jasno je da optužbe koje dolaze od SDA prave problem ‘trojki’, ali interes svih stranaka trebalo bi da bude na reformama koje će je učiniti funkcionalnijom i stabilnijom. Nismo naivni da mislimo da i predstavnici ‘trojke’ ne bi pokušali nešto slično, ali jasno je da nemaju kapacitet za tako nešto”, poručio je Dodik.

Kazao je da je nedavni sastanak koalicije dao prostora za optimizam i da se očekuje da će napore i dogovor prepoznati i Evropska unija.

“Učinjeno je dosta toga i Evropa će ovaj put svojim odlukama pokazati da li je ozbiljna prema BiH. Očekujem od EU da odredi precizan datum za pregovore i učini proces kredibilnim. Sve drugo bi ojačalo nepovjerenje”, poručio je Dodik.

Reakciju EU čeka i Dragan Čović, lider HDZ BiH, koji je nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora (HNS) rekao da očekuje da do kraja februara budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, a sa njima i set evropskih zakona, a sve kako bi BiH u martu dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora.

Čović je partnerima iz koalicije poslao dokument s prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH, a prema kome je, u skladu sa, kako tvrdi, koalicionom dogovorom, unesena izmjena koja se tiče izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U rješenju koji smo predložili ne postoje izmjene u načinu biranja srpskog i bošnjačkog člana, ali se za izbor hrvatskog člana dodaje nova uslovna kategorija. Dakle, onaj ko pobijedi na listi Hrvata moraće zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri od pet županija. Ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije, onda u jednoj, odnosno ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 odsto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva”, naveo je Čović.

To nije sve što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH. Koalicija je, prema tvrdnjama, dogovorila i imenovanje nove Centralne izborne komisije BiH, da liste na izborima budu zatvorene, da mandati pripadaju stranci, kao i da se poveća izborni prag sa sadašnjih tri odsto – na četiri odsto (lokalni izbori), odnosno pet odsto (opšti).

A pored tačnog datuma o pristupnim pregovorima, te izmjena Izbornog zakona BiH, koalicija je, prema zaključcima koji su procurili u javnost, dogovorila i reformu Ustavnog suda BiH (izbor sudija), izmjene zakona o Sudu BiH, te još niz pitanja.

Međutim, oni koji prate dešavanja nisu uvjereni da je dogovor zaista postignut.

“Pošto su nas naši političari nebrojeno puta do sada prevarili i izašli sa ovakvih i sličnih sastanaka puni entuzijazma i izjava kako su se o svemu dogovorili, a ubrzo se ispostavilo da se ništa nisu dogovorili, ja im ni ovog puta ne verujem”, poručuje za “Nezavisne novine” Velizar Antić, politički analitičar.

On smatra da je u ovom slučaju vjerovatno to da je koalicija postigla dogovor u nekim pitanjima kako bi imali opravdanje pred EU da ima da nekog napretka i dogovora.

“Na osnovu toga bi nam iz EU pružili ruku i pustili nas na sljedeći korak u procesu pristupanja EU. Međutim, i u samoj EU znaju da velikog napretka nema, ali nam iz svojih geopolitičkih interesa pružaju ruku jer žele da ovaj prostor više vežu za sebe. Dakle, neiskreni su i naši političari, ali i sama EU, koja jako dobro zna šta se u našoj zemlji dešava, ali i dalje nagrađuje domaće političare za nerad”, ističe Antić.

Ništa bolje mišljenje nema ni novinar Goran Dakić.

“Oni se jedino lako i u pet riječi dogovaraju o raspodjeli fotelja i para. Sve ostalo je dobro ili loše režirana predstava. Ovaj put, rekao bih uz sasluženje visokog predstavnika, više nego loše režirana. Petnaest godina ne mogu da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona, a onda su se odjednom dogovorili i to su dogovorili izmjene koje ama baš nikome od njih ne idu u prilog. To je bacanje prašine narodu u oči, ali ni za tim nema potrebe ako je narod slijep”, naglašava Dakić za “Nezavisne”.

Da se stvari u BiH ne mogu dogovoriti “čarobnim štapićem”, ne vjeruje ni Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne. Smatra da je političkim liderima trebao jedan pozitivan iskorak uoči dolaska Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije.

“Problem kod dogovora ovakvih vrsta vidim u ‘curenju’ sadržaja dogovorenog, nakon čega se vrše pritisci na političke aktere da isti dogovor ‘miniraju’. Sličan modus operandi vidjeli smo i tijekom neumskih pregovora o reformi Izbornog zakona koji su propali u sudačkoj nadoknadi”, kaže Galić.

On je uvjeren da će najveći pritisak zbog sastanka u Laktašima trpjeti stranke “trojke”, od kojih će se zahtijevati da se dogovor ne sprovede.

Related Topics:

Politika

SVI DETALJI SU TU! Šta piše u francusko-njemačkom non – pejperu o BiH

Francuska i Njemačka izradile su i partnerima u Evropskoj uniji uputile non – pejper o situaciji u Bosni i Hercegovini. Tim dokumentom, između ostalog, pozvali su na reakciju istovremeno navodeći da “spoljni uticaj treba biti ograničen”.

“Cilj Evropske unije ostaje očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje principe i vrijednosti na kojima počiva Evropska unija: demokratska društva, vladavina prava, te budućnost Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije”, piše u non – pejperu koji je objavila FTV.

U nastavku teksta prenosimo non-pejper u cjelosti.

Dokument datira od 12. maj 2025.

Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH
Ovaj dokument predstavlja ažuriranu verziju dokumenta predstavljenog 3. novembra 2023. godine, i napisan je u svjetlu zaključaka PSC-a usvojenih 26. marta 2025. godine, koji su otvorili put za dalju aktivnu uključenost država članica EU u vezi s tekućom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini (BiH). Njegov cilj je da olakša diskusiju o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.

Obrazloženje
Trenutna ustavna kriza u BiH predstavlja najozbiljniji izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina, od potpisivanja Dejtonskog-pariskog okvirnog sporazuma za mir. Tokom prethodnih sedmica, potezi i pravni procesi unutar RS, koji su uslijedili nakon presude protiv predsjednika RS Milorada Dodika 26. februara 2025. godine, otvoreno su napali ustavni poredak BiH.

Naime:

• Odluka o mjerama i zadacima koji proizilaze iz neustavnih odluka i postupaka neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025.

• Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS od 27. februara 2025.

• Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani aktivnosti vanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA) od 27. februara 2025.

• Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27. februara 2025.

• Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija od 27. februara 2025.

• Nacrt ustava RS od 13. marta 2025.

• Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. marta 2025.

Evropska unija i njene države članice su u različitim formatima i jednostrano izrazile svoju nedvosmislenu osudu ovih akata, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija države i osnovnim slobodama njenih građana. Ovi akti su u suprotnosti s obavezama koje je BiH preuzela na svom putu prema EU, godinu dana nakon što je EU odlučila otvoriti pregovore o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Evropska unija se u zaključcima Vijeća od 17. decembra 2024. godine pozvala na moguće odgovore EU na aktivnosti i aktere koji podrivaju i prijete ustavnom poretku, suverenitetu, teritorijalnom integritetu i međunarodnoj ličnosti BiH.

EU je naglasila potrebu da se razmotre sve opcije i ozbiljne posljedice dostupne u okviru instrumenata EU.

Evropska unija je dodatno potvrdila da ostaje posvećena Dejtonskom-pariskom okvirnom sporazumu za mir i ustavnom poretku BiH. Osim toga, Evropska unija ozbiljno shvata svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regionu Zapadnog Balkana.

Cilj
Lokalno preuzimanje odgovornosti u mirnom rješavanju krize ostaje ključno. Vlasti i postupci na lokalnom nivou treba da vode ka stabilizaciji situacije. Spoljni uticaj treba biti ograničen.

Cilj Evropske unije ostaje očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje principe i vrijednosti na kojima počiva Evropska unija: demokratska društva, vladavina prava, te budućnost Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije.

Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava. Sve opcije za postizanje ovog cilja treba istražiti.

Trajno rješenje krize zahtijeva, prije svega, potpun i nepovratan povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovno opredjeljenje političkih predstavnika Srba za pravilno funkcionisanje državnih institucija i njihova obnova posvećenosti provođenju svih relevantnih koraka navedenih u preporukama Komisije od 12. oktobra 2022. godine kako bi napredovali u procesu pristupanja EU.

Sljedeći koraci
Sljedeće mjere bi trebale biti dio instrumenata Evropske unije:

Finansijska podrška
Svi projekti koji su direktno ili djelimično korisni za RS u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) treba da ostanu suspendovani. Države članice treba da istraže s Komisijom mogućnosti za prekid dva suspendovana projekta. Komisija treba da se uzdrži od predlaganja novih projekata koji bi koristili RS.

Kriteriji za ukidanje ovih mjera zavisiće od preduzimanja konstruktivnih koraka od strane rukovodstva RS. Države članice će morati biti prethodno konsultovane.

EU bi trebala stupiti u kontakt i s drugim relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama, kao što je Svjetska banka, kako bi se osiguralo da i one usvoje sličan pristup.

Bilateralna finansijska pomoć projektima koji su direktno ili djelimično korisni za RS treba biti suspendovana.

Sankcije
Evropska unija treba da razmotri ciljani okvir za primjenu restriktivnih mjera (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) u kontekstu situacije u Bosni i Hercegovini, usvajanjem restriktivnih mjera prema pojedincima ili entitetima koji podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Očekuju se prijedlozi od strane Visokog predstavnika za vanjsku politiku EU u narednim sedmicama u vezi s tim.

U nedostatku konsenzusa na nivou EU, nacionalne mjere, uključujući ciljanje pojedinaca (npr. zabrane putovanja), trebaju biti razmotrene i koordinirane među državama članicama. Usvajanje mjera od strane pojedinačnih članica EU treba biti praćeno lokalnim rješenjima koja bi trebala imati prioritet. Nacionalne mjere treba da budu privremene i reverzibilne restriktivne mjere koje imaju za cilj promjenu ponašanja ciljanih entiteta i pojedinaca.

Proširenje
EU i njene države članice treba da naglase da postupci RS-a idu suprotno evropskom putu Bosne i Hercegovine i interesima stanovništva BiH, uključujući i stanovništvo Republike Srpske. Napredak u procesu pristupanja zavisiće od sprovođenja potrebnih koraka navedenih u preporukama Komisije od 12. oktobra 2022. godine. Istovremeno, EU i njene države članice treba da svoju javnu komunikaciju fokusiraju na koristi evropskih integracija.

Kontakti s zvaničnicima Republike Srpske
Angažman EU i njenih država članica prema zvaničnicima iz vlasti RS-a ili SNSD-a treba da se fokusira na naglašavanje rizika daljeg sprovođenja neustavnog kursa predsjednika RS-a Dodika. Ovaj angažman treba da sadrži poruke kojima se izražava spremnost EU na otvorenost i ublažavanje tenzija čim postanu vidljivi znakovi povlačenja neustavnih poteza, te angažman s opozicijom iz RS i civilnim društvom. Kontakti na visokom nivou s liderima RS-a koji su osuđeni ili optuženi (M. Dodik, R. Stevandić i N. Visković) trebaju biti suspendovani.

Nastavi čitati

Politika

Crnadak o non pejperu: Čekaju nas veliki problemi!

Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, komentarisao je francusko-njemački non pejper o BiH navodeći da po definiciji takvi dokumenti ne stvaraju direktan efekat niti automatski određene posljedice.

“Međutim, nažalost, ovaj non-paper koji smo vidjeli juče, samo potvrđuje ono o čemu govorimo već dugo, a to je da je vodstvo Republike Srpske u apsolutnoj izolaciji. Mislim da, nažalost, ovaj non-paper pokazuje da smo sada došli u fazu da se izolacija i katastrofalan položaj našeg rukovodstva počinje direktno prenositi na samu Republiku Srbiju i da nas čekaju veliki problemi”, upozorio je Crnadak.

Crnadak je apelovao na sve koji su u prilici da razgovaraju sa međunarodnim zvaničnicima, da se maksimalno uključe.

“Pozivam sve koji su u mogućnosti da pričaju sa međunarodnim zvaničnicima da objasnimo situaciju i da zamolimo da ne ispašta običan narod”, rekao je Crnadak.

On je pozvao rukovodstvo Republike Srpske da se povuče sa pozicije te da je došlo konačno vrijeme da “ljudi koji su postali teret Republici Srbiji, kamen oko vrata ovom narodu, da to shvate i da odstupe”.

“Garantujem vam da će svi u opoziciji prije umrijeti, nego što će popustiti po pitanjima kao što su imovina, teritorija Republike Srpske, nadležnosti koje imamo, ustavnopravni položaj, entitetsko glasanje i drugi mehanizmi zaštite. Ne bojte se za Republiku Srpsku, ali sada ste vi problem”, poručio je Crnadak na pres konferenciji u Banjaluci.

Nastavi čitati

Politika

Kresojević: Protiv smo bilo kakvog umanjenja prava na povrat PDV-a za prvu nekretninu! (VIDEO)

Građani su zabrinuti da postoji namjera da se umanji osnovica za povrat PDV-a na prvu stambenu jedinicu, kroz pravilnik upravnog odbora UIO.

Rekao je ovo poslanik PDP-a Bojan Kresojević.

– To bi podrazumijevalo utvrđivanje prosječne cijene kvadrata kao osnovice za povrat PDV-a. Na taj način bi pravo na povrat PDV-a bilo umanjenjo svima onima koji plate stan ili kuću po cijeni većoj od prosjeka – navodi on.

Ističe da se PDP oštro protivi bilo kakvom zakidanju prava na povrat PDV-a i zalaže se za povrat PDV-a na prvu kuću ili stan u punom kapacitetu.

– Pozivam upravni odbor UIO da u što kraćem roku donese potreban podzakonski akt za realizaciju povrata PDV-a na prvu stambenu jedinicu – zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno