Nova koalicija koja se u srijedu okupila u Sarajevu, a koju čine HDZ, stranke “trojke” (SDP, NiP i Naša stranka) te SDS, PDP i Lista za pravdu i red, nije postigla nikakav konkretan dogovor, a sudeći po izjavama, njena budućnost zavisiće od današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se razmatrati izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio HDZ.

“Vrijeme taktiziranja je isteklo, i to se odnosi na Izborni zakon i na sve druge ključne reforme”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da je došlo vrijeme za izmjene Izbornog zakona.

Ovu Čovićevu izjavu mnogi su protumačili kao ultimatum, međutim Elmedin Konaković, lider NiP-a, kaže da nije bilo uslovljavanja oko Izbornog zakona te da je spreman na razgovore o tom zakonu, ali prvo treba riješiti ostala pitanja sprovođenja presuda međunarodnih sudova.

I u SDP-u već su nagovijestili da neće podržati izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ, a ako uzmemo u obzir da to neće učiniti ni SDA ni DF gotovo je izvjesno da od konačnog usvajanja neće biti ništa, što bi svakako moglo zakomplikovati odnose među novim “potencijalnim partnerima” u BiH.

“Imate li osjećaj da je Dragan Čović iskren kada kaže da bi izbacio Dodika i ubacio opoziciju iz Republike Srpske? Ili samo igra igru da kasnije kaže: ‘Ja sam htio, ali niste vi htjeli podržati Izborni zakon’, rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, dodajući da više neće učestvovati u daljim razgovorima te ako žele dogovor može se potpisati sporazum, a ako ne – neka snose odgovornost.

Inače, i uoči sastanka nove većine na nivou BiH bilo je dogovora da će se potpisati novi koalicioni sporazum, međutim na kraju je dogovoreno da se o tome još razgovara, a novi sastanak je zakazan za 10. april u Banjaluci, mada već danas u nezvaničnim razgovorima se postavlja pitanje da li će ga uopšte i biti.

Kako nezvanično saznajemo, a što je djelimično potvrdio i Vukanović, na sastanku koji je održan u srijedu u Sarajevu svi su insistirali na tome da se krene u formiranje novog Savjeta ministara BiH, međutim HDZ je bio protiv toga, a mimo dogovora sa bilo kim u međuvremenu je preko Marine Pendeš, delegata HDZ-a, u proceduru uputio izmjene Izbornog zakona BiH.

Kako stvari sada stoje, iako je na prethodnom sastanku HDZ-a i opozicionih partija iz Republike Srpske, koji je održan na Kupresu, bilo dogovoreno da Vukanović bude imenovan za ministra bezbjednosti – ni od toga još neće biti ništa.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da Vukanović neće biti izabran za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

“Znam, neće biti izabran, džaba se znoji”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o samom Izbornom zakonu, od čijeg usvajanja ili neusvajanja će zavisiti dosta toga, posebno u odnosima u “novoj koaliciji”, suština izmjena koje predlaže HDZ je da se njime osigura da Hrvati sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je to sada slučaj da Bošnjaci biraju hrvatskog člana.

Kako bi to sproveli u djelo, HDZ predlaže da sa liste hrvatskih kandidata za člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat koji osvoji najveći broj glasova, s tim što u tim glasovima mora biti i većina glasova u tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u HDZ-ovom Prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH.

Dalje, ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa gore navedenom odredbom, onda izabrani kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH da bi bio izabran mora osvojiti najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u predloženim izmjenama Izbornog zakona.

Ukoliko na kraju ni na gore navedene načine ne bude izabran član Predsjedništva iz reda Hrvata, neophodno je da hrvatski kandidat ispuni uslov da je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona (Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Hercegbosanski i Posavski).

Kada je riječ o Republici Srpskoj, prijedlog HDZ-a je da člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u centralni birački spisak u Republici Srpskoj, a izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. U suštini, kod izbora člana Predsjedništva iz Republike Srpske ne bi se mijenjalo ništa, a kada je riječ o bošnjačkom članu Predsjedništva BiH pobijedio je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Osim toga, HDZ-ov prijedlog podrazumijeva i promjene kada je riječ o izboru članova Centralne izborne komisije BiH. Ukoliko izmjene i dopune Izbornog zakona dobiju podršku, članove CIK-a birala bi komisija koja bi bila sastavljena od šest članova Kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko kojim slučajem prijedlog HDZ-a o izmjeni Izbornog zakona i dobije podršku sutra u Domu naroda, što je malo vjerovatno, te izmjene moraju proći i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.