Connect with us

Društvo

BiH ukrotila inflaciju, ALI IZVOZ OPADA

U BiH je u posljednjem kvartalu prošle godine došlo do značajnog pada inflacije, navedeno je u najnovijem ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje u procesu pristupanja.

Kako je naglašeno u izvještaju, u prvih 11 mjeseci lani prosječna stopa inflacije iznosila je 6,4 odsto, za razliku od 13,9 odsto u prethodnoj godini.

Na smanjenje inflacije, kako je istaknuto, najviše su uticale visoke cijene za energente tokom 2022. godine i njihovo smanjenje tokom prošle godine.

Dobra vijest je i da je, prema iznesenim podacima Evropske komisije, došlo do blagog smanjenja nezaposlenosti, a u prvih 11 mjeseci je, kako ističu, prosječan rast zaposlenosti iznosio 1,1 odsto. Glavni razlog za povećanje zaposlenosti je, kako su istakli, bolja situacija u hotelijerstvu i gastronomiji, u sektoru informacionih i komunikacionih tehnologija, te u oblasti obrazovanja.

Sudeći prema ovim podacima, nezaposlenost omladine pala je na 32 odsto u trećem kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine, što je stoodstotni pad u odnosu na period prije korone, kada je nezaposlenost mladih bila iznad 60 odsto.

U posljednjem kvartalu je došlo do usporavanja rasta plata na 11 odsto u odnosu na 14,8 odsto u trećem kvartalu.

U izvještaju se podsjeća i na glavni izvještaj Evropske komisije, koji je objavljen sredinom novembra, u kojem je konstatovano da je BiH i dalje u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije, te da u ovoj oblasti protekle godine nije bilo napretka. Podsjećaju i da u BiH i dalje postoje politička neslaganja koja uzrokuju probleme i u ekonomskoj oblasti.

“Novoimenovano Upravno vijeće Centralne banke BiH izabralo je 3. januara Jasminu Selimović za guvernera CB BiH na šestogodišnji mandat. Ovim je okončan period duži od dvije godine tokom kojeg je prethodni guverner zbog političkih sporova morao da radi samo u tehničkom mandatu”, konstatovano je u izvještaju.

I bruto domaći proizvod je porastao za 1,9 odsto u četvrtom u odnosu na prethodni kvartal, koji je porastao za 1,2 odsto. Ipak, kako je naglašeno, izvoz dobara i usluga pao je za 13,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je izvoz bio manji za 9,5 odsto.

“Kada je riječ o proizvodnji, rast je i dalje bio uglavnom zasnovan na trgovini, transportu, smještaju i prehrambenim uslugama, povećavši se za 7,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je dodata vrijednost u proizvodnji opala za četiri odsto u odnosu na isti uporedni period”, naglašeno je.

Svijetla tačka bh. ekonomije je, sudeći prema ovim podacima, I dalje u turizmu. Naime, u prvih 11 mjeseci protekle godine broj noćenja porastao je za 19,1 odsto, dok je broj dolazaka bio veći za 14,7 odsto.

“U odnosu na 2019, posljednju godinu prije kovida, dolasci u prvih 11 mjeseci 2023. bili su oko pet odsto veći, dok je broj noćenja povećan za oko osam odsto. Nakon oštrog pada broja stranih turista tokom pandemije, njihov udio u ukupnim dolascima i noćenjima sada se u velikoj mjeri vratio na nivo prije pandemije. U prvih 11 mjeseci 2023. godine najveća grupa stranih turista bila je iz Hrvatske, a slijede Srbija i Turska”, istaknuto je.

Related Topics:

Društvo

CRNI SCENARIO ZA SRPSKU: Struja bi mogla poskupjeti do 30 odsto, inflacija raste, a plata već sada ne pokriva ni 60% potrošačke korpe

Novi rast inflacije u Evropi dolazi u nezgodnom trenutku za Republiku Srpsku. Industrijska proizvodnja već je u padu, izvoz stagnira, uvoz raste, a problemi u energetskom sektoru otvaraju pitanje novih troškova za privredu i građane.

Inflacija u evrozoni u septembru je ubrzala na 3,8 odsto, nakon 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto godinu ranije. Najveći skok zabilježen je kod energenata, čije su cijene bile 18,8 odsto više nego u septembru prošle godine.

Za privredu Republike Srpske to nije dobra vijest.

Domaće kompanije već rade u uslovima slabije proizvodnje i sve težeg plasmana robe na inostrana tržišta. Istovremeno, zavisnost od uvoza znači da se svaki novi rast cijena energenata i sirovina može brzo preliti na troškove poslovanja.

Industrijska proizvodnja pala 11,1 odsto

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u avgustu bila 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine.

Za prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja je smanjena 7,2 odsto, dok je u odnosu na jul, prema desezoniranim podacima, zabilježen pad od 9,2 odsto.

To znači da problem nije samo u jednom slabijem mjesecu.

Industrija već duže vrijeme ima problema sa održavanjem proizvodnje, a dodatni rast troškova energije mogao bi dodatno pritisnuti kompanije koje se već bore sa visokim cijenama sirovina, rada i transporta.

Poseban problem predstavljaju izvoznici. Njima je sve teže da povećane troškove prebace na kupce, jer se na evropskom tržištu takmiče sa kompanijama koje posluju u znatno većim ekonomijama.

Izvoz stagnira, a uvoz sve više raste

Slika nije bolja ni kada se pogledaju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Republika Srpska je od januara do avgusta izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza dostigla približno 5,32 milijarde KM.

Izvoz je u odnosu na isti period prošle godine smanjen 0,4 odsto, dok je uvoz povećan čak 7,8 odsto.

Tako je za osam mjeseci napravljen spoljnotrgovinski deficit od oko 1,85 milijardi KM.

Izvozom je pokriveno 65,2 odsto uvoza.

Ako energenti i sirovine nastave da poskupljuju, domaće firme moraće izdvajati još više novca za robu iz inostranstva. Istovremeno, slabiji izvoz znači manje prihoda koji se vraćaju u domaću ekonomiju.

Struja bi mogla postati novi problem

Posebnu pažnju privlači stanje u elektroenergetskom sektoru.

Problemi u RiTE „Ugljevik“, nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija povećavaju pritisak na „Elektroprivredu Republike Srpske“.

Ukoliko domaća proizvodnja ne bude dovoljna, dio potrebne električne energije moraće se nabavljati na tržištu. A cijena takve energije može biti višestruko veća od cijene po kojoj se električna energija prodaje domaćinstvima.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijene električne energije za domaćinstva, dok će privredi cijena biti povećana.

To znači da bi se prvi udar mogao osjetiti upravo u proizvodnim kompanijama.

Veći računi za struju, zajedno sa skupljim gorivom i transportom, neminovno povećavaju troškove proizvodnje. Dio firmi to može pokušati nadoknaditi višim cijenama, dok bi druge mogle smanjivati proizvodnju.

Koliko će građani platiti novi talas poskupljenja?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu dostigla je 2.936 KM.

Drugim riječima, jedna prosječna plata pokrivala je tek 57,7 odsto vrijednosti potrošačke korpe.

Samo za hranu bilo je potrebno oko 1.354 KM.

Zato novi rast cijena energenata za građane ne znači samo skuplje gorivo ili eventualno skuplju struju. Viši troškovi proizvodnje i transporta gotovo uvijek se prije ili kasnije pojave i na rafama prodavnica.

Mlinarević: Energenti imaju snažan uticaj na inflaciju

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava da bi dalji rast cijena energenata mogao imati snažan uticaj na ukupnu inflaciju.

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga zavisi od toga koliko će trajati geopolitički sukobi i poremećaji u snabdijevanju, ali i koliko brzo će se skuplje gorivo prenijeti na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje udara naveo je smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Centralna banka BiH takođe je upozorila na inflatorne rizike i procijenila da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto.

Evropska inflacija prijeti da se produži i u 2027.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja procjena Evropske centralne banke da bi inflacija mogla ostati povišena i tokom prvih mjeseci naredne godine.

Više cijene energenata već su jedan od glavnih pokretača rasta cijena u evrozoni, a njihov uticaj može se postepeno proširiti na hranu, transport i druge proizvode i usluge.

Za Republiku Srpsku je problem što se evropski inflatorni pritisak poklapa sa domaćim slabostima.

Industrija pada, izvoz stagnira, uvoz raste, a energetskom sektoru nedostaju stabilna proizvodnja i dovoljne količine uglja i vode.

Ako se tome dodaju skuplja električna energija za privredu i veći troškovi finansiranja, domaće kompanije ulaze u period u kojem će biti sve teže održati proizvodnju i konkurentnost.

A građanima ostaje manje prostora u kućnom budžetu.

Jer kada poskupi energija, rijetko ostane samo na računu za struju ili gorivo – ceh se na kraju pojavi gotovo svuda.

Nastavi čitati

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Aktuelno